Search
 
 
  Engleski
 
 
 
Open in this window (click to change)
Forum@DeGiorgi: Početna
Forum za podršku nastavi na PMF-MO
Login Registracija FAQ Smajlići Članstvo Pretražnik Forum@DeGiorgi: Početna

Kompaktnost (primjeri) (objasnjenje gradiva)

Moja sarma
 
Započnite novu temu   Odgovorite na temu   printer-friendly view    Forum@DeGiorgi: Početna -> Kolegiji diplomskih i starih studija -> Metrički prostori
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
Kento
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 19. 09. 2012. (13:29:11)
Postovi: (2A)16
Sarma = la pohva - posuda
30 = 30 - 0

PostPostano: 13:06 pon, 18. 1. 2016    Naslov: Kompaktnost (primjeri) Citirajte i odgovorite

Određen vas mi se broj javio s problemom provjere kompaktnosti u nekom konkretnom topološkom/metričkom prostoru (posebno s problemom određivanja protuprimjera za one skupove koji nisu kompaktni). Zato u prilogu stavljam 3 riješena zadatka s prošle provjere s opširnim komentarima i detaljnim analizama dokaza koje sam tamo proveo. Ukoliko budete imali bilo kakvih pitanja u vezi pitanja koja su u dokumentu postavljena, postavite ih ovdje ili se obratite mailom.

Puno sreće s polaganjem kolegija,
Kristijan
Određen vas mi se broj javio s problemom provjere kompaktnosti u nekom konkretnom topološkom/metričkom prostoru (posebno s problemom određivanja protuprimjera za one skupove koji nisu kompaktni). Zato u prilogu stavljam 3 riješena zadatka s prošle provjere s opširnim komentarima i detaljnim analizama dokaza koje sam tamo proveo. Ukoliko budete imali bilo kakvih pitanja u vezi pitanja koja su u dokumentu postavljena, postavite ih ovdje ili se obratite mailom.

Puno sreće s polaganjem kolegija,
Kristijan





kompaktnost.pdf
 Description:

Download
 Filename:  kompaktnost.pdf
 Filesize:  139.41 KB
 Downloaded:  809 Time(s)

[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
A&G
Gost





PostPostano: 16:36 čet, 21. 1. 2016    Naslov: Citirajte i odgovorite

Hvala ti! :)

Inace, vi demosi nama rijesite zadatke i sve pet, ali ono sto mene zanima je kako vi to znate?
Stignete li sve to zakljuciti za vrijeme pisanja tog testa ili razmislite o svim mogucim pitanjima kad ucite ili ucite iz raznih drugih materijala ili nesto trece?
Neosporno je da ste pametni, ali me ipak zanima odgovor...

Svi daju ribu, nitko ne uci pecati! :P
Hvala ti! Smile

Inace, vi demosi nama rijesite zadatke i sve pet, ali ono sto mene zanima je kako vi to znate?
Stignete li sve to zakljuciti za vrijeme pisanja tog testa ili razmislite o svim mogucim pitanjima kad ucite ili ucite iz raznih drugih materijala ili nesto trece?
Neosporno je da ste pametni, ali me ipak zanima odgovor...

Svi daju ribu, nitko ne uci pecati! Razz


[Vrh]
Kento
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 19. 09. 2012. (13:29:11)
Postovi: (2A)16
Sarma = la pohva - posuda
30 = 30 - 0

PostPostano: 23:06 čet, 21. 1. 2016    Naslov: Citirajte i odgovorite

Dosta dobro pitanje, no mislim da niti jedna od opcija koju si navela nije pravi odgovor :) .
Mislim da pravi odgovor leži u pristupu matematici, posebno, pristupu ovom studiju. Prvo, mislim da je specifičnost ovog to što su kolegiji koje slušamo međusobno povezani, nadovezuju se jedni na druge i nema smisla promatrati ih kao odvojene cjeline ("Sad sam položio/la Matematičku analizu 2, mogu je zaboraviti jer ćemo na Kompleksnoj analizi raditi nešto potpuno stoto."). Osobno smatram da je ideja studija najprije na nižim godinama naučiti neke osnovne pojmove i koncepte u matematici kako bismo kasnije detaljnije mogli proučavati neka specifična područja (ovisno o tome na kojem smo konkretnom studiju). Konkretno, u ovom kolegiju je za rješavanje određenih zadataka potrebno i neko elementarno znanje matematičke analize (one koja se uči na 1. godini oba studija) - nemam dojam da je to nešto što bi itko trebao očekivati da će naučiti na ovom kolegiju, to je nešto što se podrazumijeva da shvaćate s prijašnjih godina (kao neko bazično znanje potrebno za shvaćanje bilo kakve matematike).
Drugo, ovaj kolegij (po mom osobnom mišljenju) ne obrađuje neke kompleksne matematičke koncepte, već bi nas trebao upoznati s osnovnim pojmovima potrebnim za proučavanje ikakve složenije matematičke teorije. Koliko god se nekima ovaj kolegij činio zahtjevnim za polaganje, samo gradivo kolegija nije teško, već bazično (kao da učite osnovne fraze i riječi nekog stranog jezika kako biste kasnije mogli naučiti gramatiku, sporazumijevati se...). Zato nije niti čudno što se u kolegiju pojavljuju sadržaji i iz nekih drugih područja matematike - razumijevanje ovakvih definicija i osnovnih rezultata kolegija najlakše je provjeriti na nekim konkretnim primjerima (a i najsmislenije - ovdje nije riječ o visoko apstraktnim konceptima, već o pojmovima koji se naveliko koriste u raznim područjima matematike - zato i ima smisla vidjeti kako te stvari izgledaju u nekom konkretnom metričkom/topološkom prostoru).
Treće, bit matematike (barem po meni) nije prolaženje mnogobrojnih specifičnih primjera, bit je u shvaćanju i razumijevanju ideja. I Lucija, i ja smo vam na demonstraturama vrlo često znali postavljati razna pitanja kako bismo ukazali na ključne korake dokaza i moguća poopćenja zadataka koje smo rješavali, prethodna je rečenica razlog tome. Vi možete naučiti rješavati 550 različitih vrsta zadataka a da i dalje ne razumijete gradivo koje se obrađuje - to će u nekim slučajevima možda biti i dovoljno kako biste položili kolegij, ali svakako ne i da možete tvrditi kako znate neki dio matematike (usput rečeno, takav, po meni, krivi pristup je, između ostaloga, i razlog zašto naši učenici u osnovnim i srednjim školama imaju problema s matematikom). Po meni je bit i poanta ovog kolegija da u idućim matematičkim kolegijima razumijemo matematičke koncepte vezane uz ove pojmove (npr., da svi razumijemo što znači da je funkcija klase [latex]C^{\infty}_c(\mathbb{R})[/latex], da je [i]lokalno integrabilna[/i], da red funkcija konvergira [i]lokalno uniformno[/i], da znamo da u [i]području[/i] [latex]\Omega[/latex] neki pravi neprazan podskup od [latex]\Omega[/latex] ne može biti istovremeno otvoren i zatvoren, da neki niz može konvergirati u različitim normama/metrikama, ...) i da pri budućem spominjanju tih pojmova u npr. pretpostavkama teorema nemamo problema s njihovim shvaćanjem.
Tako da, "učiti pecati" u ovom kolegiju je dosta teško jer "pecati" zapravo znači razumijevati koncepte koji su obrađeni u prijašnjim kolegijima.
Nadam se da ovo barem dijelom odgovara na pitanje,
Kristijan

P.S. Ovim kratkim elaboratom mi nije namjera nikoga vrijeđati niti omalovažavati, samo iznosim svoje stavove. Također, sve što sam naveo govorim u svoje ime (dakle, niti u Lucijino, niti u ime bilo kojeg drugog od mojih kolega ili profesora/asistenata) i ovo je sve moj osobni stav :D
Dosta dobro pitanje, no mislim da niti jedna od opcija koju si navela nije pravi odgovor Smile .
Mislim da pravi odgovor leži u pristupu matematici, posebno, pristupu ovom studiju. Prvo, mislim da je specifičnost ovog to što su kolegiji koje slušamo međusobno povezani, nadovezuju se jedni na druge i nema smisla promatrati ih kao odvojene cjeline ("Sad sam položio/la Matematičku analizu 2, mogu je zaboraviti jer ćemo na Kompleksnoj analizi raditi nešto potpuno stoto."). Osobno smatram da je ideja studija najprije na nižim godinama naučiti neke osnovne pojmove i koncepte u matematici kako bismo kasnije detaljnije mogli proučavati neka specifična područja (ovisno o tome na kojem smo konkretnom studiju). Konkretno, u ovom kolegiju je za rješavanje određenih zadataka potrebno i neko elementarno znanje matematičke analize (one koja se uči na 1. godini oba studija) - nemam dojam da je to nešto što bi itko trebao očekivati da će naučiti na ovom kolegiju, to je nešto što se podrazumijeva da shvaćate s prijašnjih godina (kao neko bazično znanje potrebno za shvaćanje bilo kakve matematike).
Drugo, ovaj kolegij (po mom osobnom mišljenju) ne obrađuje neke kompleksne matematičke koncepte, već bi nas trebao upoznati s osnovnim pojmovima potrebnim za proučavanje ikakve složenije matematičke teorije. Koliko god se nekima ovaj kolegij činio zahtjevnim za polaganje, samo gradivo kolegija nije teško, već bazično (kao da učite osnovne fraze i riječi nekog stranog jezika kako biste kasnije mogli naučiti gramatiku, sporazumijevati se...). Zato nije niti čudno što se u kolegiju pojavljuju sadržaji i iz nekih drugih područja matematike - razumijevanje ovakvih definicija i osnovnih rezultata kolegija najlakše je provjeriti na nekim konkretnim primjerima (a i najsmislenije - ovdje nije riječ o visoko apstraktnim konceptima, već o pojmovima koji se naveliko koriste u raznim područjima matematike - zato i ima smisla vidjeti kako te stvari izgledaju u nekom konkretnom metričkom/topološkom prostoru).
Treće, bit matematike (barem po meni) nije prolaženje mnogobrojnih specifičnih primjera, bit je u shvaćanju i razumijevanju ideja. I Lucija, i ja smo vam na demonstraturama vrlo često znali postavljati razna pitanja kako bismo ukazali na ključne korake dokaza i moguća poopćenja zadataka koje smo rješavali, prethodna je rečenica razlog tome. Vi možete naučiti rješavati 550 različitih vrsta zadataka a da i dalje ne razumijete gradivo koje se obrađuje - to će u nekim slučajevima možda biti i dovoljno kako biste položili kolegij, ali svakako ne i da možete tvrditi kako znate neki dio matematike (usput rečeno, takav, po meni, krivi pristup je, između ostaloga, i razlog zašto naši učenici u osnovnim i srednjim školama imaju problema s matematikom). Po meni je bit i poanta ovog kolegija da u idućim matematičkim kolegijima razumijemo matematičke koncepte vezane uz ove pojmove (npr., da svi razumijemo što znači da je funkcija klase , da je lokalno integrabilna, da red funkcija konvergira lokalno uniformno, da znamo da u području neki pravi neprazan podskup od ne može biti istovremeno otvoren i zatvoren, da neki niz može konvergirati u različitim normama/metrikama, ...) i da pri budućem spominjanju tih pojmova u npr. pretpostavkama teorema nemamo problema s njihovim shvaćanjem.
Tako da, "učiti pecati" u ovom kolegiju je dosta teško jer "pecati" zapravo znači razumijevati koncepte koji su obrađeni u prijašnjim kolegijima.
Nadam se da ovo barem dijelom odgovara na pitanje,
Kristijan

P.S. Ovim kratkim elaboratom mi nije namjera nikoga vrijeđati niti omalovažavati, samo iznosim svoje stavove. Također, sve što sam naveo govorim u svoje ime (dakle, niti u Lucijino, niti u ime bilo kojeg drugog od mojih kolega ili profesora/asistenata) i ovo je sve moj osobni stav Very Happy


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Loo
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 11. 06. 2012. (16:02:07)
Postovi: (D0)16
Spol: žensko
Sarma = la pohva - posuda
84 = 85 - 1

PostPostano: 23:23 čet, 21. 1. 2016    Naslov: Citirajte i odgovorite

Ja sam učila isključivo po bilježnici, mi čak ni nismo imali primjerke provjera koje vi imate. Po mom mišljenju, za te testove treba samo razumjeti definicije i imati određenu dozu kritičkog načina razmišljanja koji se stekne tijekom studija (rekla bi već na prvoj godini).
Tako se definitivno stigne zaključiti sve što treba za vrijeme testa.
I u potpunosti se slažem i potpisujem ovo što je rekao kolega demos :)
Ja sam učila isključivo po bilježnici, mi čak ni nismo imali primjerke provjera koje vi imate. Po mom mišljenju, za te testove treba samo razumjeti definicije i imati određenu dozu kritičkog načina razmišljanja koji se stekne tijekom studija (rekla bi već na prvoj godini).
Tako se definitivno stigne zaključiti sve što treba za vrijeme testa.
I u potpunosti se slažem i potpisujem ovo što je rekao kolega demos Smile


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
A&G
Gost





PostPostano: 21:33 pet, 22. 1. 2016    Naslov: Citirajte i odgovorite

Prvo hvala oboma na jasnim odgovorima; tebi Lucija zato što me je točno to zanimalo, a naravno i tebi Kristijane više nego hvala zato što si mi dao bolji uvid u situaciju općenito. :D

Uzevši vaše odgovore u obzir želim još komentirati da sam ja na nastavničkom smjeru, ali tu i tamo znaju kod mene zalutati neki vaši materijali s razno-raznih kolegija i ne mogu ne primijetiti da vi imate puno više teorije i da je ona obavezna kod vas. Obavezna je i kod nas, ali se (na žalost) učenje iste da zaobići s dobro riješenim računskim dijelom kolokvija i sa učenjem minimuma iste za usmeni.
To je šteta budući da postoji mogućnost za studente nastavničkog preddiplomskog da nastave obrazovanje na inženjerskom smjeru.
Kako ni ja ne želim generalizirati, reći ću da se neki od nas (a vjerojatno dobar dio...) zato nikada ni nisu naučili učiti teoriju.
Oba vaša posta (ukratko rečeno) imaju kao poantu da je bitno predznanje; što iz učenja teorije kao procesa, što iz konkretnog gradiva. No, to je više teorija stvari. Mogu intuitivno pojmiti ono što se time želi reći, ali bi me zanimali i konkretniji savjeti kao npr. kako općenito pristupati učenju teorije? Odnosno, što ste vi to konkretno naučili na prvoj godini, a smatrate "kritičkim razmišljanjem"?
Evo, da i sama budem malo konkretnija; ja npr. naučim iskaz i onda dokaz i nekako sve to skupa na kraju ispadne polu-naštrebano... Razumijem korak po korak dokaza, ali ne vidim na kraju šumu od drveća. Ne znam čemu dati naglasak kako bi se svo gradivo na kraju stopilo u jednu koherentnu i primjenjivu cjelinu. Je li to do premalo vremena posvećenog učenju teorije, do skroz krivog pristupa, nizak IQ možda? Stvarno ne znam, a poznavajući druge, znam da nisam jedina u toj situaciji...
Prvo hvala oboma na jasnim odgovorima; tebi Lucija zato što me je točno to zanimalo, a naravno i tebi Kristijane više nego hvala zato što si mi dao bolji uvid u situaciju općenito. Very Happy

Uzevši vaše odgovore u obzir želim još komentirati da sam ja na nastavničkom smjeru, ali tu i tamo znaju kod mene zalutati neki vaši materijali s razno-raznih kolegija i ne mogu ne primijetiti da vi imate puno više teorije i da je ona obavezna kod vas. Obavezna je i kod nas, ali se (na žalost) učenje iste da zaobići s dobro riješenim računskim dijelom kolokvija i sa učenjem minimuma iste za usmeni.
To je šteta budući da postoji mogućnost za studente nastavničkog preddiplomskog da nastave obrazovanje na inženjerskom smjeru.
Kako ni ja ne želim generalizirati, reći ću da se neki od nas (a vjerojatno dobar dio...) zato nikada ni nisu naučili učiti teoriju.
Oba vaša posta (ukratko rečeno) imaju kao poantu da je bitno predznanje; što iz učenja teorije kao procesa, što iz konkretnog gradiva. No, to je više teorija stvari. Mogu intuitivno pojmiti ono što se time želi reći, ali bi me zanimali i konkretniji savjeti kao npr. kako općenito pristupati učenju teorije? Odnosno, što ste vi to konkretno naučili na prvoj godini, a smatrate "kritičkim razmišljanjem"?
Evo, da i sama budem malo konkretnija; ja npr. naučim iskaz i onda dokaz i nekako sve to skupa na kraju ispadne polu-naštrebano... Razumijem korak po korak dokaza, ali ne vidim na kraju šumu od drveća. Ne znam čemu dati naglasak kako bi se svo gradivo na kraju stopilo u jednu koherentnu i primjenjivu cjelinu. Je li to do premalo vremena posvećenog učenju teorije, do skroz krivog pristupa, nizak IQ možda? Stvarno ne znam, a poznavajući druge, znam da nisam jedina u toj situaciji...


[Vrh]
Loo
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 11. 06. 2012. (16:02:07)
Postovi: (D0)16
Spol: žensko
Sarma = la pohva - posuda
84 = 85 - 1

PostPostano: 0:13 pon, 25. 1. 2016    Naslov: Citirajte i odgovorite

Hm čini mi se da je meni najviše Matematička analiza pomogla na prvoj godini.
Tu sam nekako naučila ovo što ti kažeš "učiti teoriju".
A ne znam sad što bi ti savjetovala, probaj kad učiš dokaze prije svega skužiti ideju. Kad prvi put čitaš dokaz, nemoj se odma zamarati sad sa stvarima kao npr. koji točno epsilon smo uzeli i učiti to kao pjesmicu, nego pokušaj shvatiti kojim putem se točno dolazi do traženog cilja. Metrički su tu (barem meni) posebno lijepi jer si puno toga možeš nacrtati i zamisliti.
Kad sam spomenula "kritički način razmišljanja" mislila sam na sposobnost da ako npr. jednom vidim neki kontraprimjer, znat ću u sličnoj situaciji napraviti svoj kontraprimjer, moći ću procijeniti prolazi li isti dokaz u dvije slične situacije, znat ću provjeriti odgovara li konkretan primjer nekoj definiciji itd. Teško mi je reći gdje se to točno nauči, ali čini mi se da s razumijevanjem naučeno gradivo tu dosta pomaže.
Hm čini mi se da je meni najviše Matematička analiza pomogla na prvoj godini.
Tu sam nekako naučila ovo što ti kažeš "učiti teoriju".
A ne znam sad što bi ti savjetovala, probaj kad učiš dokaze prije svega skužiti ideju. Kad prvi put čitaš dokaz, nemoj se odma zamarati sad sa stvarima kao npr. koji točno epsilon smo uzeli i učiti to kao pjesmicu, nego pokušaj shvatiti kojim putem se točno dolazi do traženog cilja. Metrički su tu (barem meni) posebno lijepi jer si puno toga možeš nacrtati i zamisliti.
Kad sam spomenula "kritički način razmišljanja" mislila sam na sposobnost da ako npr. jednom vidim neki kontraprimjer, znat ću u sličnoj situaciji napraviti svoj kontraprimjer, moći ću procijeniti prolazi li isti dokaz u dvije slične situacije, znat ću provjeriti odgovara li konkretan primjer nekoj definiciji itd. Teško mi je reći gdje se to točno nauči, ali čini mi se da s razumijevanjem naučeno gradivo tu dosta pomaže.


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Prethodni postovi:   
Započnite novu temu   Odgovorite na temu   printer-friendly view    Forum@DeGiorgi: Početna -> Kolegiji diplomskih i starih studija -> Metrički prostori Vremenska zona: GMT + 01:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Možete otvarati nove teme.
Možete odgovarati na postove.
Ne možete uređivati Vaše postove.
Ne možete izbrisati Vaše postove.
Ne možete glasovati u anketama.
You can attach files in this forum
You can download files in this forum


Powered by phpBB © 2001, 2002 phpBB Group
Theme created by Vjacheslav Trushkin
HR (Cro) by Ančica Sečan