| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
Tvrtko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 21. 10. 2006. (12:12:34)
Postovi: (10A)16
Lokacija: CCP 4345 / PMF-MO 225
|
 Postano: 21:47 sub, 23. 8. 2008 Naslov: |
    |
|
|
[quote="nemo"]
ako ga u prosjeku ne koriste ni za što drugo on da je to samo uska specjalizacija, povremeni alat, štoveć ...
[/quote]
Ja ne sporim gornju izjavu, ali izdavači kojima je matematika (i podrucja gdje im treba dosta formula) vazan dio njihovog izdavackog programa (La)TeX svakako koriste.
Springer na svoj stranici cak ima i [url=http://www.springer.com/authors/book+authors?SGWID=0-154102-12-417900-0]upute za autore[/url] za LaTeX (sa cls-fileovima za odgovarajuci tip knjige), u RH: Element je vecinu svojih naslova napravio u TeX-u (imaju i neke mat. knjige koje nisu), Skolska knjiga za slaganje matematickih knjiga redovito angazira vanjske suradnike (makar ti nekad ne rade u (La)TeX-u).
Koliko god to bila 'uska specijalizacija' matematicke knjige u Hrvatskoj (a ni drugdje) nisu zanemariv dio izdavackog kolaca (krenimo od udzbenika :) ).
Naravno, izbor je nakladnika (odnosno njegovih ljudi) da odabere u cemu ce sloziti knjigu tako da izgleda najbolje i (La)TeX, cak ako se radi o matematickoj knjizi, ne mora biti prvi izbor.
| nemo (napisa): |
ako ga u prosjeku ne koriste ni za što drugo on da je to samo uska specjalizacija, povremeni alat, štoveć ...
|
Ja ne sporim gornju izjavu, ali izdavači kojima je matematika (i podrucja gdje im treba dosta formula) vazan dio njihovog izdavackog programa (La)TeX svakako koriste.
Springer na svoj stranici cak ima i upute za autore za LaTeX (sa cls-fileovima za odgovarajuci tip knjige), u RH: Element je vecinu svojih naslova napravio u TeX-u (imaju i neke mat. knjige koje nisu), Skolska knjiga za slaganje matematickih knjiga redovito angazira vanjske suradnike (makar ti nekad ne rade u (La)TeX-u).
Koliko god to bila 'uska specijalizacija' matematicke knjige u Hrvatskoj (a ni drugdje) nisu zanemariv dio izdavackog kolaca (krenimo od udzbenika  ).
Naravno, izbor je nakladnika (odnosno njegovih ljudi) da odabere u cemu ce sloziti knjigu tako da izgleda najbolje i (La)TeX, cak ako se radi o matematickoj knjizi, ne mora biti prvi izbor.
|
|
| [Vrh] |
|
jah
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 24. 06. 2008. (10:37:04)
Postovi: (2)16
|
| Postano: 3:55 sub, 6. 9. 2008 Naslov: |
|
|
|
Evo slučajno nabasah na diskusiju:
osobno, najbolji editor je [url=http://www.uoregon.edu/~koch/texshop/]TexShop[/url] (za mac). Jednostavan, vrlo brz, predivan output.
Radila sam dosta u Winedt-u (dok nisam imala mac) koji je isto na nivou, a i isprobala sam i Lyx: koji je prejednostavan i ima dosta grd output. Kile još nisam upoznala (kad uspijem napravit mjesta na hardu, posadit ću linux).
Za svega par formula ubaciti u text u kompletu s Texshopom ide alatčić [url=http://www.apple.com/downloads/macosx/math_science/latexit.html]LatexIt[/url] u koji se upiše par linija koda i instant producira sličica spremna za drag&drop (na mac-u se sve drag&dropa) bilogdje gdje treba.
Evo upravo dovršavam prijelom 400-stranične knjige koju sam kompletno prepisala (gdje se dalo copy-pastala) iz .ppt (slajdovi s predavanja) u latex. Knjiga je tehničke prirode i obiluje jednadžbama :). Volim latex, zato sam se i upustila u takav pothvat, jer je zahvalan: oko nekih stvari se namučiš (npr. tablice, liste), a opet većinu stvari koje bi bile čista komplikacija u DTP programu (ne samo zbog obilja formula) latex čini jaaako jednostavnim.
Što se tiče izdavaštva, postoji plug-in za sveprisutni Indesign [url=http://www.mathmagic.com/]Math Magic[/url], ali nisam imala priliku probati (piše da se Indesign ruši na mom OS-u - ?!), jer sve se bojim da stravično izgleda kao i ovo u Word-u; Latex to još uvijek nedostižno radi najljepše.
Koliko pratim po netu, tex je i dalje u krugovima matematičkih i tehničkih knjiga bog, ali ne toliko za prijelom (osim članaka, doktorata i sl. što nije toliko posla) - standard su Indesign, QuarXpress i Ventura.
...i me baš danas zaintrigiralo tko je (jadničak) prelamao ono debelo novije izdanje Bronštejna
pozdrav!
Evo slučajno nabasah na diskusiju:
osobno, najbolji editor je TexShop (za mac). Jednostavan, vrlo brz, predivan output.
Radila sam dosta u Winedt-u (dok nisam imala mac) koji je isto na nivou, a i isprobala sam i Lyx: koji je prejednostavan i ima dosta grd output. Kile još nisam upoznala (kad uspijem napravit mjesta na hardu, posadit ću linux).
Za svega par formula ubaciti u text u kompletu s Texshopom ide alatčić LatexIt u koji se upiše par linija koda i instant producira sličica spremna za drag&drop (na mac-u se sve drag&dropa) bilogdje gdje treba.
Evo upravo dovršavam prijelom 400-stranične knjige koju sam kompletno prepisala (gdje se dalo copy-pastala) iz .ppt (slajdovi s predavanja) u latex. Knjiga je tehničke prirode i obiluje jednadžbama . Volim latex, zato sam se i upustila u takav pothvat, jer je zahvalan: oko nekih stvari se namučiš (npr. tablice, liste), a opet većinu stvari koje bi bile čista komplikacija u DTP programu (ne samo zbog obilja formula) latex čini jaaako jednostavnim.
Što se tiče izdavaštva, postoji plug-in za sveprisutni Indesign Math Magic, ali nisam imala priliku probati (piše da se Indesign ruši na mom OS-u - ?!), jer sve se bojim da stravično izgleda kao i ovo u Word-u; Latex to još uvijek nedostižno radi najljepše.
Koliko pratim po netu, tex je i dalje u krugovima matematičkih i tehničkih knjiga bog, ali ne toliko za prijelom (osim članaka, doktorata i sl. što nije toliko posla) - standard su Indesign, QuarXpress i Ventura.
...i me baš danas zaintrigiralo tko je (jadničak) prelamao ono debelo novije izdanje Bronštejna
pozdrav!
|
|
| [Vrh] |
|
Grotessque
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 04. 2008. (14:16:09)
Postovi: (19)16
|
|
| [Vrh] |
|
goranm
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 12. 11. 2002. (20:09:12)
Postovi: (906)16
Spol: 
|
|
| [Vrh] |
|
Grotessque
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 04. 2008. (14:16:09)
Postovi: (19)16
|
|
| [Vrh] |
|
goranm
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 12. 11. 2002. (20:09:12)
Postovi: (906)16
Spol:
|
|
| [Vrh] |
|
Grotessque
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 04. 2008. (14:16:09)
Postovi: (19)16
|
|
| [Vrh] |
|
Grotessque
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 04. 2008. (14:16:09)
Postovi: (19)16
|
|
| [Vrh] |
|
Melkor
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 07. 10. 2004. (18:48:00)
Postovi: (291)16
Spol:
Lokacija: Void
|
|
| [Vrh] |
|
Grotessque
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 04. 2008. (14:16:09)
Postovi: (19)16
|
|
| [Vrh] |
|
goranm
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 12. 11. 2002. (20:09:12)
Postovi: (906)16
Spol:
|
| Postano: 2:41 pon, 27. 10. 2008 Naslov: |
|
|
|
Naredbom [tt]\mathcal{}[/tt] se dobivaju ta pisana slova: [latex]\mathcal{L} \mathcal{F}[/latex].
Što se tiče fancyhdr-a, naredba[tt] \renewcommand{\headrulewidth}{1.5pt}[/tt] u preambuli mijenja debljinu linije (1.5pt je varijabilni dio, može npr i 0.3cm ili nešto drugo).
Naredbama
[tt]\lhead{\textsf{\thepage}}
\rhead{\textsf{Poglavlje \thesection. Fourierova Analiza}}
[/tt]
možeš imitirati header koji je u fajlu koji si priložio. Točna naredba ovisi o tipu dokumenta koji pišeš, da li je article, book ili nešto drugo.
Inače, sve to, a i kako općenito raditi sa fancyhdr paketom opisano je u njegovoj [url=http://www.ctan.org/tex-archive/macros/latex/contrib/fancyhdr/fancyhdr.pdf]dokumentaciji[/url]. :)
Što se tiče znaka za Fourierovu transformaciju, ne mogu si predočiti koji bi to znak bio. Koristi li se negdje u tom fajlu koji si priložio?
Naredbom \mathcal{} se dobivaju ta pisana slova:  .
Što se tiče fancyhdr-a, naredba \renewcommand{\headrulewidth}{1.5pt} u preambuli mijenja debljinu linije (1.5pt je varijabilni dio, može npr i 0.3cm ili nešto drugo).
Naredbama
\lhead{\textsf{\thepage}}
\rhead{\textsf{Poglavlje \thesection. Fourierova Analiza}}
možeš imitirati header koji je u fajlu koji si priložio. Točna naredba ovisi o tipu dokumenta koji pišeš, da li je article, book ili nešto drugo.
Inače, sve to, a i kako općenito raditi sa fancyhdr paketom opisano je u njegovoj dokumentaciji.
Što se tiče znaka za Fourierovu transformaciju, ne mogu si predočiti koji bi to znak bio. Koristi li se negdje u tom fajlu koji si priložio?
_________________
The Dude Abides
|
|
| [Vrh] |
|
Grotessque
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 04. 2008. (14:16:09)
Postovi: (19)16
|
| Postano: 4:17 pon, 27. 10. 2008 Naslov: |
|
|
|
E hvala....
Zanima me još samo kako se zove ovaj font, stvarno je lijep...
[url]http://www-h.eng.cam.ac.uk/help/tpl/textprocessing/ltxprimer-1.0.pdf[/url]
dakle font kojim je pisana ovaj dio u dokumentu:
"...Copyright
c 2002, 2003 Indian TEX Users Group
Floor III, SJP Buildings, Cotton Hills
Trivandrum 695014, India
http://www.tug.org.in
Permission is granted to copy, distribute and/or modify this document under the terms of the GNU
Free Documentation License, version 1.2, with no invariant sections, no front-cover texts, and no
back-cover texts. A copy of the license is included in the end.
This document is distributed in the hope that it will be useful, but without any warranty; without
even the implied warranty of merchantability or fitness for a particular purpose."
Gdje bih mogao pronaći neke lijepe fontove i kako ih mogu implementirati da ih mogu koristiti u TexnicCentru ?
i U vezi onog znaka, evo tu ga možeš vidjti: [url]http://www.fer.hr/_download/repository/sluzbeni_salabahter%5B2%5D.pdf[/url]
E hvala....
Zanima me još samo kako se zove ovaj font, stvarno je lijep...
http://www-h.eng.cam.ac.uk/help/tpl/textprocessing/ltxprimer-1.0.pdf
dakle font kojim je pisana ovaj dio u dokumentu:
"...Copyright
c 2002, 2003 Indian TEX Users Group
Floor III, SJP Buildings, Cotton Hills
Trivandrum 695014, India
http://www.tug.org.in
Permission is granted to copy, distribute and/or modify this document under the terms of the GNU
Free Documentation License, version 1.2, with no invariant sections, no front-cover texts, and no
back-cover texts. A copy of the license is included in the end.
This document is distributed in the hope that it will be useful, but without any warranty; without
even the implied warranty of merchantability or fitness for a particular purpose."
Gdje bih mogao pronaći neke lijepe fontove i kako ih mogu implementirati da ih mogu koristiti u TexnicCentru ?
i U vezi onog znaka, evo tu ga možeš vidjti: http://www.fer.hr/_download/repository/sluzbeni_salabahter%5B2%5D.pdf
|
|
| [Vrh] |
|
goranm
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 12. 11. 2002. (20:09:12)
Postovi: (906)16
Spol:
|
| Postano: 13:16 pon, 27. 10. 2008 Naslov: |
|
|
|
[quote="Grotessque"]i U vezi onog znaka, evo tu ga možeš vidjti: [url]http://www.fer.hr/_download/repository/sluzbeni_salabahter%5B2%5D.pdf[/url][/quote]
Možeš ili koristiti paket trfsigns pa naredbu [tt]\laplace[/tt] ili sam definirati (bez uključivanja paketa trfsigns) naredbu \laplace sa
[code:1]\newcommand{\laplace}{\mbox{\setlength{\unitlength}{0.1em}
\begin{picture}(20,10)
\put(2,3){\circle{8}}
\put(6,3){\line(1,0){13}}
\put(20,3){\circle*{4}}
\end{picture}
}
}[/code:1]
\laplace u trfsigns ima obje kružnice istog radijusa, a u drugoj naredbi sam namjestio da prva kružnica ima 2 puta veći radijus.
Možeš ili koristiti paket trfsigns pa naredbu \laplace ili sam definirati (bez uključivanja paketa trfsigns) naredbu \laplace sa
| Kod: | \newcommand{\laplace}{\mbox{\setlength{\unitlength}{0.1em}
\begin{picture}(20,10)
\put(2,3){\circle{8}}
\put(6,3){\line(1,0){13}}
\put(20,3){\circle*{4}}
\end{picture}
}
} |
\laplace u trfsigns ima obje kružnice istog radijusa, a u drugoj naredbi sam namjestio da prva kružnica ima 2 puta veći radijus.
_________________
The Dude Abides
|
|
| [Vrh] |
|
Grotessque
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 04. 2008. (14:16:09)
Postovi: (19)16
|
|
| [Vrh] |
|
mops
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 25. 11. 2007. (20:55:07)
Postovi: (1F)16
Spol: 
Lokacija: osijek
|
| Postano: 17:04 pon, 18. 1. 2016 Naslov: |
|
|
|
vandredni sam student tako da se sama mucis s latex-om...
malo sam vjezbala,koristila razlicita okruzenja,tablice,slike..(nije ozbiljan rad)pa ako bi mi netko mogao pogledati kod jer mi javlja da imam pogreške a ja to ne uspijevam pronaci :? :roll:
unaprijed zahvaljujem :D
[code:1]\documentclass[a4format,12pt]{article}
\usepackage[croatian]{babel}
\usepackage[cp1250]{inputenc}
\usepackage[T1]{fontenc}
\usepackage{amssymb}
\usepackage{graphicx}
\usepackage{xcolor}
\title{Vektorski prostori}
\author{A}
\date{17.01.2016.}
\begin{document}
\maketitle
\newpage
\section{Osnovni pojmovi i oznake}
\textbf{Skup} je osnovni matematicki pojam koji se ne definira.To je mnozina elemenata koje odlikuju ista svojstva.
\newline
Glavni skupovi su:
\newline
\begin{table}[hc]
\caption{Glavni skupovi}
\newline
\label{tabl1}
\centering
\begin{tabular}{|l| c|}
\hline
Skup prirodnih brojeva& $\mathbb{N}$ \\
\hline
Skup cijelih brojeve& $\mathbb{Z}$ \\
\hline
Skup racionalnih brojeva& $\mathbb{Q}$ \\
\hline
Skup realnih brojeva& $\mathbb{R}$ \\
\hline
Skup kompleksnih brojeva& $\mathbb{C}$ \\
\hline
\end{tabular}
\end{table}
\begin{verbatim}
Skupove uglavnom zadajemo tako da navedemo sve njihove elemente
ili pomocu karakteristicnog svojstva.
\end{verbatim}
Za \underline{prazan skup} rabiti cemo oznaku
\newline
\begin{description}
\item[Peanova relacija] $a\in A $ (a je element skupa A) $b\notin B$ (b nije element skupa B)
\item[Podskup skupa] $A\subseteq B$ $a\in A$ povlači da je $b \in B$
\item[Komplement skupa] $A\subseteq S, A^c =S\textbackslash A$
\end{description}
\newpage
\begin{figure}[h!]
\includegraphics[width=80]{C:/Users/Family/Desktop/presjek.jpg}
\caption{presjek skupa}
\end{figure}
\newline
\begin{flushleft}
Neka su X i Y skupovi i f pravilo po kojem se svakom elementu skupa X pridružuje jedan element skupa Y.Uređena trojka (X,Y,f) naziva se
\newline
\textcolor{red}{preslikavanje} \footnote{Preslikavanje ili funkcija} skupa X u skup Y, u oznaci
\newline
$f:X\rightarrow Y$
\end{flushleft}
\newpage
\section{Osnovne algebarske strukture}
\subsection{Binarna operacija,Grupoid}
\newtheorem{thm}{Teorem}
\begin{thm}
blablabla nema teorema
\end{thm}
\end{document}[/code:1]
vandredni sam student tako da se sama mucis s latex-om...
malo sam vjezbala,koristila razlicita okruzenja,tablice,slike..(nije ozbiljan rad)pa ako bi mi netko mogao pogledati kod jer mi javlja da imam pogreške a ja to ne uspijevam pronaci  
unaprijed zahvaljujem 
| Kod: | \documentclass[a4format,12pt]{article}
\usepackage[croatian]{babel}
\usepackage[cp1250]{inputenc}
\usepackage[T1]{fontenc}
\usepackage{amssymb}
\usepackage{graphicx}
\usepackage{xcolor}
\title{Vektorski prostori}
\author{A}
\date{17.01.2016.}
\begin{document}
\maketitle
\newpage
\section{Osnovni pojmovi i oznake}
\textbf{Skup} je osnovni matematicki pojam koji se ne definira.To je mnozina elemenata koje odlikuju ista svojstva.
\newline
Glavni skupovi su:
\newline
\begin{table}[hc]
\caption{Glavni skupovi}
\newline
\label{tabl1}
\centering
\begin{tabular}{|l| c|}
\hline
Skup prirodnih brojeva& $\mathbb{N}$ \\
\hline
Skup cijelih brojeve& $\mathbb{Z}$ \\
\hline
Skup racionalnih brojeva& $\mathbb{Q}$ \\
\hline
Skup realnih brojeva& $\mathbb{R}$ \\
\hline
Skup kompleksnih brojeva& $\mathbb{C}$ \\
\hline
\end{tabular}
\end{table}
\begin{verbatim}
Skupove uglavnom zadajemo tako da navedemo sve njihove elemente
ili pomocu karakteristicnog svojstva.
\end{verbatim}
Za \underline{prazan skup} rabiti cemo oznaku
\newline
\begin{description}
\item[Peanova relacija] $a\in A $ (a je element skupa A) $b\notin B$ (b nije element skupa B)
\item[Podskup skupa] $A\subseteq B$ $a\in A$ povlači da je $b \in B$
\item[Komplement skupa] $A\subseteq S, A^c =S\textbackslash A$
\end{description}
\newpage
\begin{figure}[h!]
\includegraphics[width=80]{C:/Users/Family/Desktop/presjek.jpg}
\caption{presjek skupa}
\end{figure}
\newline
\begin{flushleft}
Neka su X i Y skupovi i f pravilo po kojem se svakom elementu skupa X pridružuje jedan element skupa Y.Uređena trojka (X,Y,f) naziva se
\newline
\textcolor{red}{preslikavanje} \footnote{Preslikavanje ili funkcija} skupa X u skup Y, u oznaci
\newline
$f:X\rightarrow Y$
\end{flushleft}
\newpage
\section{Osnovne algebarske strukture}
\subsection{Binarna operacija,Grupoid}
\newtheorem{thm}{Teorem}
\begin{thm}
blablabla nema teorema
\end{thm}
\end{document} |
|
|
| [Vrh] |
|
vsego
Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09)
Postovi: (355F)16
Spol: 
Lokacija: /sbin/init
|
|
| [Vrh] |
|
mops
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 25. 11. 2007. (20:55:07)
Postovi: (1F)16
Spol:
Lokacija: osijek
|
|
| [Vrh] |
|
mdoko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12)
Postovi: (71A)16
Spol: 
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
| Postano: 1:11 sri, 20. 1. 2016 Naslov: |
|
|
|
[quote="mops"]evo vidim kad sam izbrisala \newline da je većinu pogresaka maklo :) ali ako mogu pitati iz kojeg razloga ga je loše koristiti,kad u svim skriptama koje sam citala uredno njega koriste,čak negdje naglasavaju da je bolji od \\?[/quote]
Ako baš moraš koristiti forsirani prijelaz u novi red, onda da, [tt]\newline[/tt] je fleksibilniji od [tt]\\[/tt].
Poanta je u tome da se paragrafi ne razdvajaju pomoću [tt]\newline[/tt], nego tako da se među njima ostavi (barem jedna) prazna linija.
[quote]i sto se tice slike,koje formate latex onda podrzava ako ne jpg?[/quote]
Slobodno koristi JPEG-ove. Ako prilikom procesiranja dobiješ greške, provjeri da ti alat kojim procesiraš svoj source poziva [tt]pdflatex[/tt], a ne [tt]latex[/tt].
| mops (napisa): | | evo vidim kad sam izbrisala \newline da je većinu pogresaka maklo ali ako mogu pitati iz kojeg razloga ga je loše koristiti,kad u svim skriptama koje sam citala uredno njega koriste,čak negdje naglasavaju da je bolji od \\? |
Ako baš moraš koristiti forsirani prijelaz u novi red, onda da, \newline je fleksibilniji od \\.
Poanta je u tome da se paragrafi ne razdvajaju pomoću \newline, nego tako da se među njima ostavi (barem jedna) prazna linija.
| Citat: | | i sto se tice slike,koje formate latex onda podrzava ako ne jpg? |
Slobodno koristi JPEG-ove. Ako prilikom procesiranja dobiješ greške, provjeri da ti alat kojim procesiraš svoj source poziva pdflatex, a ne latex.
_________________
Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
| [Vrh] |
|
krcko
Forumaš nagrađen za životno djelo
Pridružen/a: 07. 10. 2002. (15:57:59)
Postovi: (18B3)16
|
|
| [Vrh] |
|
mops
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 25. 11. 2007. (20:55:07)
Postovi: (1F)16
Spol:
Lokacija: osijek
|
|
| [Vrh] |
|
|
a4paper
