Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
mnince Forumaš(ica)
Pridružen/a: 27. 10. 2007. (17:48:57) Postovi: (D2)16
|
|
[Vrh] |
|
shumi1 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 11. 2005. (20:28:04) Postovi: (9F)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
Mr.Doe Forumaš(ica)
Pridružen/a: 11. 01. 2005. (21:20:57) Postovi: (21A)16
|
Postano: 14:07 sub, 20. 6. 2009 Naslov: |
|
|
[quote="shumi1"]
11. mislim da kužiš na kaj sam mislil [latex]\displaystyle\underbrace{(1,0,\dots,0)}_{d \text{ elemenata}} \neq 0 \;\&\; N((1,0,\dots,0))=0[/latex]
[/quote]
Ne kuzim te! Uzmem [latex](1,0,\dots,0)[/latex], onda [latex]\max\{|1|,|0|,\dots,|0|\}=1[/latex]. Kako uspjevas dobiti 0 ? :?
Ja za def. vanjske mjere uzimam uvjete (i) i (iii) iz defincije iz skripte . [size=5]jedini razlog je to sto je lakse pamtiti 2 uvjeta, nego 3, jer je 2<3[/size] :lol:
shumi1 (napisa): |
11. mislim da kužiš na kaj sam mislil
|
Ne kuzim te! Uzmem , onda . Kako uspjevas dobiti 0 ?
Ja za def. vanjske mjere uzimam uvjete (i) i (iii) iz defincije iz skripte . jedini razlog je to sto je lakse pamtiti 2 uvjeta, nego 3, jer je 2<3
|
|
[Vrh] |
|
shumi1 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 11. 2005. (20:28:04) Postovi: (9F)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
Mr.Doe Forumaš(ica)
Pridružen/a: 11. 01. 2005. (21:20:57) Postovi: (21A)16
|
|
[Vrh] |
|
Luuka Forumaš(ica)
Pridružen/a: 13. 02. 2007. (20:34:54) Postovi: (925)16
Spol:
Lokacija: Hakuna Matata
|
Postano: 16:41 sub, 20. 6. 2009 Naslov: |
|
|
Još malo grešaka...
def 5.27 treba ići mi skoro svuda omeđena
def 5.28 - ne treba ono mi-ekvivalentih. Jer L_besk se sastoji od klasa mi-ekvi fja koje su mi omeđene. A [f] je po definiciji klasa svih fja koje su mi-ekvivalentne fji f.
prop. 5.29 (i) |f(x)|<=|| f ||_besk mi skoro svuda (apsolutno, a ne norma)
prop. 5.30 Ne ovisi o izboru predstavnika klase :)
tm 6.12 lambda = mi - ni, a ne +
prop 6.13 i tm 6.14 mislim da bi tu f trebo bit iz lijepo L, a ne obično (f je integrabilna fja)
[size=5]tiskarska lemi 3.23, ide i iz N, a ne i integral N[/size]
Još malo grešaka...
def 5.27 treba ići mi skoro svuda omeđena
def 5.28 - ne treba ono mi-ekvivalentih. Jer L_besk se sastoji od klasa mi-ekvi fja koje su mi omeđene. A [f] je po definiciji klasa svih fja koje su mi-ekvivalentne fji f.
prop. 5.29 (i) |f(x)|⇐|| f ||_besk mi skoro svuda (apsolutno, a ne norma)
prop. 5.30 Ne ovisi o izboru predstavnika klase
tm 6.12 lambda = mi - ni, a ne +
prop 6.13 i tm 6.14 mislim da bi tu f trebo bit iz lijepo L, a ne obično (f je integrabilna fja)
tiskarska lemi 3.23, ide i iz N, a ne i integral N
_________________ "Bolje bi prolazio na faxu da sam na drogama nego na netu" - by a friend of mine
"Poslije spavanja doma spavanje bilo di mi je najdraža stvar" - by the same guy
|
|
[Vrh] |
|
shumi1 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 11. 2005. (20:28:04) Postovi: (9F)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
Luuka Forumaš(ica)
Pridružen/a: 13. 02. 2007. (20:34:54) Postovi: (925)16
Spol:
Lokacija: Hakuna Matata
|
|
[Vrh] |
|
Charmed Forumaš(ica)
Pridružen/a: 22. 02. 2009. (11:51:49) Postovi: (20B)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
Luuka Forumaš(ica)
Pridružen/a: 13. 02. 2007. (20:34:54) Postovi: (925)16
Spol:
Lokacija: Hakuna Matata
|
Postano: 12:28 pet, 3. 7. 2009 Naslov: |
|
|
Krenuo sam učit mjeru, pa koristim i tvoju skriptu pa sam naišao na greške...
primjer 1.2.
Q presjek [0,1] nikako ne može biti konačan skup... jest prebrojiv, pa bi trebalo {q1,q2,q3,...}
Također, R-int od fn=0 (to si zaboravio napisat)
napomena 1.3.
iii) trebaju biti disjunktni
definicija 2.4
ii) fale ti i-evi kod <a,b] , treba ići <a_i, b_i] s obje strane jednakosti
napomena 2.18.
Ovo nema smisla. ;) P(C) je jedan od prstena koji sadrže C, nikako nije podskup najmanjeg ;) Dakle P(C) je jedan od R-ova koji idu u presjek pa zato presjek nije prazan, i R(C) je dobro definiran
tm 2.31
iii) tu je unija Ai podskup A, nije =
Eto to je to zasad :D
Krenuo sam učit mjeru, pa koristim i tvoju skriptu pa sam naišao na greške...
primjer 1.2.
Q presjek [0,1] nikako ne može biti konačan skup... jest prebrojiv, pa bi trebalo {q1,q2,q3,...}
Također, R-int od fn=0 (to si zaboravio napisat)
napomena 1.3.
iii) trebaju biti disjunktni
definicija 2.4
ii) fale ti i-evi kod <a,b] , treba ići <a_i, b_i] s obje strane jednakosti
napomena 2.18.
Ovo nema smisla. P(C) je jedan od prstena koji sadrže C, nikako nije podskup najmanjeg Dakle P(C) je jedan od R-ova koji idu u presjek pa zato presjek nije prazan, i R(C) je dobro definiran
tm 2.31
iii) tu je unija Ai podskup A, nije =
Eto to je to zasad
_________________ "Bolje bi prolazio na faxu da sam na drogama nego na netu" - by a friend of mine
"Poslije spavanja doma spavanje bilo di mi je najdraža stvar" - by the same guy
|
|
[Vrh] |
|
Luuka Forumaš(ica)
Pridružen/a: 13. 02. 2007. (20:34:54) Postovi: (925)16
Spol:
Lokacija: Hakuna Matata
|
Postano: 15:58 pet, 3. 7. 2009 Naslov: |
|
|
Evo još malo...
tm 2.35 sitni lapsus, u dokazu tvrdnje i) , prije dobre def, definiramo fju ni, a ne mi ;)
u istom tm, ne bi bilo loše kod dokaza jedinstvenosti stavit suma ni' = suma mi = suma ni = ni(A).
prop 2.37 na samom kraju dokaza ide b_n - a_n, i to je lapsus :)
na kraju te iste stranice, komentar o kompaktnosti - tu bi trebalo da se da prekrit sa konačno skupova ;)
u def.2.42 ne definiramo A, nego je A= uniji ;) također mali lapsus
Sad malo ozbiljnija greška:
def 2.68 definicija prostora Ld. Ti si u taj prostor stavio L-mjeru, a ne skupove koji se mjere ;)
Po meni bi trebalo:
Ld = { A podskup X t.d. A je mi_d zvjezda izmjeriv}
gdje je mi_d zvijezda Leb vanjska mjera :D
edit:
prop 2.77 prvo mala pravopisna n a početku, i u (i) ide mi_d zvijezda, jer je to Leb vanjska mjera, ne mi :D
Evo još malo...
tm 2.35 sitni lapsus, u dokazu tvrdnje i) , prije dobre def, definiramo fju ni, a ne mi
u istom tm, ne bi bilo loše kod dokaza jedinstvenosti stavit suma ni' = suma mi = suma ni = ni(A).
prop 2.37 na samom kraju dokaza ide b_n - a_n, i to je lapsus
na kraju te iste stranice, komentar o kompaktnosti - tu bi trebalo da se da prekrit sa konačno skupova
u def.2.42 ne definiramo A, nego je A= uniji također mali lapsus
Sad malo ozbiljnija greška:
def 2.68 definicija prostora Ld. Ti si u taj prostor stavio L-mjeru, a ne skupove koji se mjere
Po meni bi trebalo:
Ld = { A podskup X t.d. A je mi_d zvjezda izmjeriv}
gdje je mi_d zvijezda Leb vanjska mjera
edit:
prop 2.77 prvo mala pravopisna n a početku, i u (i) ide mi_d zvijezda, jer je to Leb vanjska mjera, ne mi
_________________ "Bolje bi prolazio na faxu da sam na drogama nego na netu" - by a friend of mine
"Poslije spavanja doma spavanje bilo di mi je najdraža stvar" - by the same guy
|
|
[Vrh] |
|
shumi1 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 11. 2005. (20:28:04) Postovi: (9F)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
Luuka Forumaš(ica)
Pridružen/a: 13. 02. 2007. (20:34:54) Postovi: (925)16
Spol:
Lokacija: Hakuna Matata
|
|
[Vrh] |
|
shumi1 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 11. 2005. (20:28:04) Postovi: (9F)16
Spol:
|
Postano: 12:48 sub, 4. 7. 2009 Naslov: |
|
|
Još uvijek mi nije najjasnije što pokušavaš reći o Nap.2.18, ali evo sad, kad huham ručak, mi imam jako jednostavnu ideju koja povlači da vrijedi [latex]\mathcal{R}(\mathcal{C})\neq\emptyset[/latex]:
[latex](\forall \mathcal{R} \supseteq \mathcal{C}, \sigma\text{-prsten}) \emptyset \in \mathcal{R}[/latex] (ne treba posebno objašnjavati jer za [latex]A \in \mathcal{R}, A\setminus A = \emptyset \in \mathcal{R}[/latex]) pa je onda iz presjeka svih takvih [latex]\emptyset \in[/latex] [latex]\displaystyle \left(\bigcap_{\begin{array}{c}\mathcal{R} \supseteq \mathcal{C} \\ \mathcal{R} \text{ je $\sigma$-prsten} \end{array}} \mathcal{R}\right) = \mathcal{R}(\mathcal{C})[/latex] pa onda [latex]\mathcal{R}(\mathcal{C}) \neq \emptyset[/latex].
Reci jel ti ovakvo nešto odgovara ...
Još uvijek mi nije najjasnije što pokušavaš reći o Nap.2.18, ali evo sad, kad huham ručak, mi imam jako jednostavnu ideju koja povlači da vrijedi :
(ne treba posebno objašnjavati jer za ) pa je onda iz presjeka svih takvih pa onda .
Reci jel ti ovakvo nešto odgovara ...
_________________ Verum, sine mendatio, certum et verissimum
|
|
[Vrh] |
|
Luuka Forumaš(ica)
Pridružen/a: 13. 02. 2007. (20:34:54) Postovi: (925)16
Spol:
Lokacija: Hakuna Matata
|
Postano: 12:57 sub, 4. 7. 2009 Naslov: |
|
|
Pogledah u svojim predavanjima i meni ta napomena kaže: " P(C) je jedan od skupova koji idu presjek pa presjek nije prazan"
Onaj tvoj prazan skup, on je u R, ali ne znači da je tamo i C, koji bi trebao bit ;)
A jedan od skupovva koji sadrže C i koji su sigma prsten je partitivni skup od C ( P(C) ) i onda je on jedan od tih koji ulaze u presjek. To ti kaže da postoji skup koji je sigma prsten i koji sadrži C pa onda ima smisla govoriti o nekom objektu koji je najmanji takav.
(ako slušaš vježbe kod Čačića iz TS: Da bi pokazali da postoji mali slon, moramo prvo pokazati da slon uopće postoji. Naš mali slon je "najmanji sigma prsten koj sadrži C", slon je "sigma prstan koji sadrži C". P(C) je jedan slon)
i još jedna, po meni greškica:
dokaz tm 2.35, kad kaže "egzistencija od ni", tu bi trebalo ić "ni je mjera", jer njenu definiciju imamo gore, mi smo je sami definirali, pa ta fja postoji. Još nam treba da je mjera, a to se tu dokazuje (nenegativnost i da je nula na praznom skupu slijedi iz toga da je mi mjera, pa još trebamo na disj uniji pokazat, što se tu i pokazuje)
Pogledah u svojim predavanjima i meni ta napomena kaže: " P(C) je jedan od skupova koji idu presjek pa presjek nije prazan"
Onaj tvoj prazan skup, on je u R, ali ne znači da je tamo i C, koji bi trebao bit
A jedan od skupovva koji sadrže C i koji su sigma prsten je partitivni skup od C ( P(C) ) i onda je on jedan od tih koji ulaze u presjek. To ti kaže da postoji skup koji je sigma prsten i koji sadrži C pa onda ima smisla govoriti o nekom objektu koji je najmanji takav.
(ako slušaš vježbe kod Čačića iz TS: Da bi pokazali da postoji mali slon, moramo prvo pokazati da slon uopće postoji. Naš mali slon je "najmanji sigma prsten koj sadrži C", slon je "sigma prstan koji sadrži C". P(C) je jedan slon)
i još jedna, po meni greškica:
dokaz tm 2.35, kad kaže "egzistencija od ni", tu bi trebalo ić "ni je mjera", jer njenu definiciju imamo gore, mi smo je sami definirali, pa ta fja postoji. Još nam treba da je mjera, a to se tu dokazuje (nenegativnost i da je nula na praznom skupu slijedi iz toga da je mi mjera, pa još trebamo na disj uniji pokazat, što se tu i pokazuje)
_________________ "Bolje bi prolazio na faxu da sam na drogama nego na netu" - by a friend of mine
"Poslije spavanja doma spavanje bilo di mi je najdraža stvar" - by the same guy
|
|
[Vrh] |
|
shumi1 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 11. 2005. (20:28:04) Postovi: (9F)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
Luuka Forumaš(ica)
Pridružen/a: 13. 02. 2007. (20:34:54) Postovi: (925)16
Spol:
Lokacija: Hakuna Matata
|
Postano: 14:35 sub, 4. 7. 2009 Naslov: |
|
|
Ma ne kažem ni ja da je dokaz, samo da je to napomena zašto definicija ima smisla, a ima smisla ako uopće postoji neki sigma prsten koji sadrži C, a to je P(C).
Ali kako hoćeš, ipak je tvoja skripta, ja samo dajem prijedloge ;)
edit: još par greški
lema 2.53, kod dokaza za >= u drugom redu, nakon Bi iz R, je A =unija Bi, ne Ai-ova :D
def 2.61 pod i) fali unija ;)
edit 2 (malo veći):
Nadopuna dokaza tm o proširenju (tm 2.60), pišem početak dokaza, da bude razumljivije, ja niš nisam skužio iz ovog tvojeg:
Pošto je [latex] \mu^{*}(A) = inf \{ \sum_{n =1}^{\infty}{ \mu(A_i) : A\subseteq\bigcup_{n=1}^{\infty}{Ai} } \}[/latex]
Onda je mi zvijezda kandidat za ni.
Neka je M sigma-algebra mi_zvijzda izmjerivih skupova
Želimo sigma( R) podskup M, za to nam je dovoljno R podskup M jer je M sigma algebra
Pa neka je E iz R. Za pokazati da je izmjeriv nam treba da je za svaki A iz X
[latex] \mu^{*} (A) \geq \mu^{*} (A \cap E) + \mu^{*} (A \cap E^c ) [/latex]
I sad ova dva koraka.
Možda još samo u drugom koraku napisat:
Iz svojstva infimuma slijedi da za svaki epsilon postoji niz Ei-ova bla bla
i u iskazu ni proširuje mi na sigma(R), ne na R ;)
edit3:
u def 2.68, 2.71, prop 2.77 umjesto X ide |R^d
edit4:
LTMK (tm 3.21):
prvo, u iskazu, možeš stavit samo f=limf_n, jer si već napiso da je niz konvergentan pa je limsup=liminf=lim ;)
u dokazu jedna bitna greška, jedna manja:
Kod definicije skupa An treba ići >=, a ne =
Ispod kažeš postoji n_n, tu treba n_0 pošto ga poslije spominješ
edit5:
Korolar 3.26.
dvije sitne greškice.
Prva je da si krivo stavio trelice. U svom dokazu prvo dokazuješ <-, a onda -> ;)
a kod dokaza da f=0 mi-s povlači da je int=0 imaš na samom kraju dokaza malu greškicu, tamo di je liminf (int n mi(E), tu umjesto mi(E) ide karkteristična fja od E. Nakon integriranja dođe mi(E) ;)
edit6:
tm 4.6 -> u zadnjem redu dokaza nakon prve jednakosti ide minus, a ne plus, jer je [latex]f= f^+ - f^-[/latex]
tm 4.9 (LTDK)
dokaz i) bi trebao ići:
jer je |f_n|<=g onda je i |f|<=g, pa je po kor 4.7 i f integrabilna.
i mala sintaktička greška u dokazu iii), u predzadnjoj jednakosti ti fali jedan integral (kod lim_n f_n) ;)
edit7 još malo LTDK
U iskazu bi bilo dobro napisat da se nalazimo u (X,F,mi) prostoru s mjerom :D
U dokazu ii)isto na jednom mjestu fali integral, u 4.redu tog dokaza, iza & :D
Ma ne kažem ni ja da je dokaz, samo da je to napomena zašto definicija ima smisla, a ima smisla ako uopće postoji neki sigma prsten koji sadrži C, a to je P(C).
Ali kako hoćeš, ipak je tvoja skripta, ja samo dajem prijedloge
edit: još par greški
lema 2.53, kod dokaza za >= u drugom redu, nakon Bi iz R, je A =unija Bi, ne Ai-ova
def 2.61 pod i) fali unija
edit 2 (malo veći):
Nadopuna dokaza tm o proširenju (tm 2.60), pišem početak dokaza, da bude razumljivije, ja niš nisam skužio iz ovog tvojeg:
Pošto je
Onda je mi zvijezda kandidat za ni.
Neka je M sigma-algebra mi_zvijzda izmjerivih skupova
Želimo sigma( R) podskup M, za to nam je dovoljno R podskup M jer je M sigma algebra
Pa neka je E iz R. Za pokazati da je izmjeriv nam treba da je za svaki A iz X
I sad ova dva koraka.
Možda još samo u drugom koraku napisat:
Iz svojstva infimuma slijedi da za svaki epsilon postoji niz Ei-ova bla bla
i u iskazu ni proširuje mi na sigma(R), ne na R
edit3:
u def 2.68, 2.71, prop 2.77 umjesto X ide |R^d
edit4:
LTMK (tm 3.21):
prvo, u iskazu, možeš stavit samo f=limf_n, jer si već napiso da je niz konvergentan pa je limsup=liminf=lim
u dokazu jedna bitna greška, jedna manja:
Kod definicije skupa An treba ići >=, a ne =
Ispod kažeš postoji n_n, tu treba n_0 pošto ga poslije spominješ
edit5:
Korolar 3.26.
dvije sitne greškice.
Prva je da si krivo stavio trelice. U svom dokazu prvo dokazuješ ←, a onda →
a kod dokaza da f=0 mi-s povlači da je int=0 imaš na samom kraju dokaza malu greškicu, tamo di je liminf (int n mi(E), tu umjesto mi(E) ide karkteristična fja od E. Nakon integriranja dođe mi(E)
edit6:
tm 4.6 → u zadnjem redu dokaza nakon prve jednakosti ide minus, a ne plus, jer je
tm 4.9 (LTDK)
dokaz i) bi trebao ići:
jer je |f_n|⇐g onda je i |f|⇐g, pa je po kor 4.7 i f integrabilna.
i mala sintaktička greška u dokazu iii), u predzadnjoj jednakosti ti fali jedan integral (kod lim_n f_n)
edit7 još malo LTDK
U iskazu bi bilo dobro napisat da se nalazimo u (X,F,mi) prostoru s mjerom
U dokazu ii)isto na jednom mjestu fali integral, u 4.redu tog dokaza, iza &
_________________ "Bolje bi prolazio na faxu da sam na drogama nego na netu" - by a friend of mine
"Poslije spavanja doma spavanje bilo di mi je najdraža stvar" - by the same guy
|
|
[Vrh] |
|
shumi1 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 11. 2005. (20:28:04) Postovi: (9F)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
Luuka Forumaš(ica)
Pridružen/a: 13. 02. 2007. (20:34:54) Postovi: (925)16
Spol:
Lokacija: Hakuna Matata
|
Postano: 22:38 sub, 4. 7. 2009 Naslov: |
|
|
Ma samo ovo moje ubaci... to imam i sa predavanja zapisano... malo objašnjava kaj se ustvari radi i kaj se hoće dobit. Kaže da nam je mi* kandidat za ni, što je M, i što trebamo pokazat.
Samo neki copy-pate od "Pošto je:" do one nejednakosti sa E komplement
A još malo ispravki:
tm 6.5. (Hahnova dekom)
u iskazu zamijeni "izmjerivom skupu" sa "izmjerivom prostoru"
u dokazu:
kažeš lambda(P)=alfa, ali sad iz toga slijedi da je alfa iz R jer je lambda realna mjera.
i na samom početku iduće strane, u drugom retku imaš jedan znak za podskup viška, tamo di piše za nul skup :D
Ma samo ovo moje ubaci... to imam i sa predavanja zapisano... malo objašnjava kaj se ustvari radi i kaj se hoće dobit. Kaže da nam je mi* kandidat za ni, što je M, i što trebamo pokazat.
Samo neki copy-pate od "Pošto je:" do one nejednakosti sa E komplement
A još malo ispravki:
tm 6.5. (Hahnova dekom)
u iskazu zamijeni "izmjerivom skupu" sa "izmjerivom prostoru"
u dokazu:
kažeš lambda(P)=alfa, ali sad iz toga slijedi da je alfa iz R jer je lambda realna mjera.
i na samom početku iduće strane, u drugom retku imaš jedan znak za podskup viška, tamo di piše za nul skup
_________________ "Bolje bi prolazio na faxu da sam na drogama nego na netu" - by a friend of mine
"Poslije spavanja doma spavanje bilo di mi je najdraža stvar" - by the same guy
|
|
[Vrh] |
|
shumi1 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 11. 2005. (20:28:04) Postovi: (9F)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
|