|
|
| (Nije prikazano 9 međuinačica) |
| Redak 1: |
Redak 1: |
| | == Processing - zadaci za vježbu == | | == Processing - zadaci za vježbu == |
| | | | |
| - | === SCENA01 - Scena na kojoj se sve odvija ===
| |
| - | Napravite ekran širine 200 i visine 50 točaka, crne boje, bijele boje, svjetlo sive boje i tamno sive boje.
| |
| | | | |
| - | === Scena_02 - priprema slike za rollup ===
| |
| - | Napravite ekran za pohranu slike koja će se tiskati na rollup stalku. Rollup stalak je veličine 200x85 cm, a rezolucija u kojoj je potrebno pripremiti sliku je 150 dpi. 1 inch je približno jednak 2.54 cm
| |
| - | Dobiveni ekran popunite horizontalnim linijama koje prelaze od potpuno crne (na dnu ekrana) do potpuno bijele (na vrhu ekrana). Spremite dobivenu sliku u datoteku "Rollup.tif". Koliko je velika dobivena datoteka? Sliku otvorite u IrfanView-u i odredite područje u kojemu najbolje vidite razlike u nijansi sive boje. Gdje počinjete primjećivati horizontalne pruge? Kolika je širina tih pruga (iščitajte koordinate u IrfanView-u). Jesu li pruge iste boje po cijeloj širini? Gdje ih prestajete primjećivati? Zabilježite i usporedite svoje rezultate s drugim slušačima Dobivene rezultate ćemo usporediti. Kako biste pokušali ublažiti ove skokove?
| |
| - |
| |
| - | U IrfanView-u napravite histogram ove slike? Što je histogram? Kako biste ga rastumačili?
| |
| - |
| |
| - | U IrfanView promijenite sliku u crno-bijelu sliku. Spremite u datoteku Rollup2.tif (nekomprimirano). Koliko je velika dobivena datoteka?
| |
| - |
| |
| - | Spremite datoteku uz LZW kompresiju. Koliko je velika dobivena datoteka? ____________
| |
| - |
| |
| - | Spremite datoteku u TIF formatu uz razne oblike kompresije.
| |
| - |
| |
| - | Spremite datoteku u JPG formatu uz različite kvalitete (100,90,80,70,60,50,40,30,20,10,1) i komentirajte dobivene veličine i kvalitetu.
| |
| - |
| |
| - | === Zadatak GRAF02 - Crtanje pravokutnika - detaljno ===
| |
| - | Nacrtati standardni pravokutnik u koordinatnom sustavu nije neki težak zadatak. Međutim korisno je razumjeti kako će točno izgledati standardni pravokutnik kada se nacrta na ekranu koji se sastoji od konačnog broja piksela.
| |
| - | Nacrtajmo nekoliko pravokutnika i pod povećalom pogledajmo što se dešava. Sve crtamo na ekranu veličine 12x8 piksela
| |
| - |
| |
| - | Zadat ćemo poziciju gornjeg lijevog kuta (x,y) i dimenzije pravokutnika (širina, visina) redom:
| |
| - | * (2,2) i (4,3)
| |
| - | * (2,2) i (4.5,3)
| |
| - | * (2,2) i (4.5,3.5)
| |
| - | * (2.1,1.7) i (4.5,3.2)
| |
| - | * (2.1,1.7) i (4.5,3.2) - uz opciju noSmooth();
| |
| - |
| |
| - | === Zadatak PR01b ===
| |
| - | Nacrtajte dio parabole koja ima tjeme u točki (320,480), i prolazi točkama (0,0) i (640,0). Koja je jednadžba ove parabole? Veličina ekrana je 640x480 točaka
| |
| - |
| |
| - | === Maskirana slika - MS01 ===
| |
| - | Maskirajmo sliku nekim jednostavnim geometrijskim likom, na primjer mnogokutom. Mnogokut nacrtamo naredbom beginShape, vertex, endShape
| |
| - |
| |
| - | [[File:MS01.zip]]
| |
| - |
| |
| - | <nowiki>
| |
| - | size(640,480);
| |
| - | background(255);
| |
| - | fill(44);
| |
| - | beginShape();
| |
| - | vertex(50,20);
| |
| - | vertex(600,160);
| |
| - | vertex(190,400);
| |
| - | endShape(CLOSE);
| |
| - | saveFrame("izlaz1.jpg");
| |
| - |
| |
| - | PImage sivko = loadImage("Sivko.jpg");
| |
| - | PImage maska =get();
| |
| - |
| |
| - | size(1280, 480);
| |
| - |
| |
| - | sivko.mask(maska);
| |
| - | image(sivko, 0, 0);
| |
| - |
| |
| - | maska.filter(INVERT);
| |
| - | sivko.mask(maska);
| |
| - | image(sivko, 640, 0);
| |
| - | saveFrame("izlaz2.jpg");</nowiki>
| |
| - |
| |
| - | === Pomicanje maskirane slike po ekranu - MS01a ===
| |
| - | Na temelju prethodnog zadatka, koristeći funkcije setup() i draw(), napišite program koji će pomicati maskiranu sliku po ekranu u skladu s pozicijom miša. Pokazivač miša treba određivati poziciju središta slike koju pomičemo. [[File:MS01.zip]]
| |
| - |
| |
| - | <nowiki>
| |
| - | PImage sivko;
| |
| - | PImage maska;
| |
| - |
| |
| - | void setup() {
| |
| - | size(640,480);
| |
| - | background(255);
| |
| - | fill(44);
| |
| - | beginShape();
| |
| - | vertex(50,20);
| |
| - | vertex(600,160);
| |
| - | vertex(190,400);
| |
| - | endShape(CLOSE);
| |
| - | saveFrame("izlaz1.jpg");
| |
| - |
| |
| - | maska =get();
| |
| - | maska.filter(INVERT);
| |
| - | sivko = loadImage("Sivko.jpg");
| |
| - | sivko.mask(maska);
| |
| - | size(1280, 480);
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | void draw() {
| |
| - | background(0);
| |
| - | image(sivko, 0, 0); // ne više ovako
| |
| - | image(sivko, mouseX-320, mouseY-240); // već ovako
| |
| - | }</nowiki>
| |
| - |
| |
| - | === PR02 - Redoslijed objekata, pomicanje i promjena veličine ===
| |
| - | Pripremite sliku pozadine, jednog statičnog objekta i jednog objekta koji će se pomicati.
| |
| - | Napišite program koji će pomicati objekt tako da se nalazi između pozadine i statičnog objekta. Pritiskom na tipku + objekt se mora povećavati za određeni faktor, a pritiskom na tipku - se mora smanjivati za isti taj faktor (npr. 1.02). Možete li predložiti neko poboljšanje koda? [[File:PR02.zip]]
| |
| - |
| |
| - | <nowiki>
| |
| - | PImage livada,ruzmarin,miki;
| |
| - | float omjer,omjer2,visina;
| |
| - |
| |
| - | void setup() {
| |
| - | size(1024, 768);
| |
| - | visina=200;
| |
| - |
| |
| - | livada = loadImage("livada.jpg");
| |
| - | ruzmarin = loadImage("ruzmarin.png");
| |
| - | miki = loadImage("Mickey_Mouse.png");
| |
| - | omjer = float(ruzmarin.width)/ruzmarin.height;
| |
| - | omjer2 = float(miki.width)/miki.height;
| |
| - |
| |
| - | frameRate(25);
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | void draw() {
| |
| - | image(livada, 0, 0);
| |
| - | image(miki, mouseX-130,mouseY-130,visina*omjer2,visina);
| |
| - | image(ruzmarin, 100, 50,600*omjer,600);
| |
| - | if (keyPressed) {
| |
| - | if (key == '+') {
| |
| - | visina*=1.02;
| |
| - | }
| |
| - | if (key == '-') {
| |
| - | visina/=1.02;
| |
| - | }
| |
| - | }
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | </nowiki>
| |
| - |
| |
| - | === Zadatak VEKT02 - Figure pentomina - transformacije koordinatnog sustava ===
| |
| - |
| |
| - | Nacrtajte neku od 12 figura pentomina. Figure predstavljaju stilizirana slova I, L, P, V, X, F, Y, U Z, W,T, N
| |
| - | Prvo nacrtajte koordinatnu mrežu 8x8 svijetlom bojom, a onda na njoj figuru pentomina. Dimenzije ekrana neka budu 800x800, a dimenzija jednog polja pentomina neka bude 100x100. Probajte ovo napraviti nekim programom za crtanje i vjerojatno ćete se dosta namučiti. [[File:vekt02.zip]]
| |
| - |
| |
| - | <nowiki>
| |
| - | void setup() {
| |
| - | size(640,640);
| |
| - | background(188);
| |
| - | stroke(111);
| |
| - | for (int i=0;i<640;i+=80) {
| |
| - | line(0,i,640,i);
| |
| - | line(i,0,i,640);
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | stroke(22); fill(222);
| |
| - | slovoP(); saveFrame("slika1.png");
| |
| - |
| |
| - | rotate(-PI/6);
| |
| - | line(0,0,0,640);
| |
| - | slovoP(); saveFrame("slika2.png");
| |
| - |
| |
| - | rotate(PI/6); translate(160,80);
| |
| - | slovoP(); saveFrame("slika3.png");
| |
| - |
| |
| - | translate(-160,-80);
| |
| - | scale(0.5);
| |
| - | slovoP(); saveFrame("slika4.png");
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | void slovoP() {
| |
| - | beginShape();
| |
| - | vertex(80, 80);
| |
| - | vertex(80, 320);
| |
| - | vertex(160, 320);
| |
| - | vertex(160, 240);
| |
| - | vertex(240, 240);
| |
| - | vertex(240, 80);
| |
| - | endShape(CLOSE);
| |
| - | }
| |
| - | </nowiki>
| |
| - |
| |
| - | === Zadatak A3D_01 - Treća dimenzija ===
| |
| - |
| |
| - | Nacrtajte isto slovo iz pentomina ali mu dodajte treću dimenziju - tj. napravite visinu slova 100
| |
| - | Uputa: koristite ''renderer'' (kako bi se to hrvatski reklo?) OPENGL kako biste mogli dobiti sjene
| |
| - | Crtanje slova napišite kao funkciju i stavite u posebnu datoteku. [[File:A3D_01.zip]]
| |
| - |
| |
| - | '''Datoteka A3D_01.pde'''
| |
| - |
| |
| - | <nowiki>
| |
| - | void setup() {
| |
| - | size(1200,700,OPENGL);
| |
| - | frameRate(60);
| |
| - | camera(1000, 1000, 1000, 300, 300, 50,
| |
| - | 0.0, 1.0, 0.0);
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | void draw() {
| |
| - | lights();
| |
| - | translate(mouseX,mouseY/8);
| |
| - | println(1);
| |
| - | printMatrix();
| |
| - | background(222);
| |
| - | stroke(155);
| |
| - | rotateX(PI/3);
| |
| - | rotateY(PI*(float(mouseY)/600));
| |
| - | //printMatrix();
| |
| - | scale(0.5);
| |
| - | //printMatrix();
| |
| - |
| |
| - | for (int i=-2000;i<2000;i+=100) {
| |
| - | line(-2000,i,0,2000,i,0);
| |
| - | line(i,-2000,i,2000);
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | fill(244,88,88);
| |
| - | slovoP();
| |
| - | translate (300,400);
| |
| - |
| |
| - | fill(244,244,88);
| |
| - | slovoP();
| |
| - | translate (800,800);
| |
| - | rotateZ(PI);
| |
| - | fill(88,88,244);
| |
| - | slovoP();
| |
| - | //println(mouseX,mouseY);
| |
| - | }
| |
| - | </nowiki>
| |
| - |
| |
| - | '''Datoteka slovoP.pde'''
| |
| - |
| |
| - | <nowiki>
| |
| - | void slovoP() {
| |
| - | beginShape();
| |
| - | vertex(100, 100,100);
| |
| - | vertex(100, 400,100);
| |
| - | vertex(200, 400,100);
| |
| - | vertex(200, 300,100);
| |
| - | vertex(300, 300,100);
| |
| - | vertex(300, 100,100);
| |
| - | endShape(CLOSE);
| |
| - |
| |
| - | //fill(244,88,88);
| |
| - | ploha(100,100,0,100,400,100);
| |
| - | ploha(100,400,0,200,400,100);
| |
| - | ploha(200,400,0,200,300,100);
| |
| - | ploha(200,300,0,300,300,100);
| |
| - | ploha(300,300,0,300,100,100);
| |
| - | ploha(300,100,0,100,100,100);
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | void ploha(float x1, float y1, float z1, float x2, float y2, float z2) {
| |
| - | beginShape();
| |
| - | vertex(x1, y1, z1);
| |
| - | vertex(x2, y2, z1);
| |
| - | vertex(x2, y2, z2);
| |
| - | vertex(x1, y1, z2);
| |
| - | endShape(CLOSE);
| |
| - | }
| |
| - | </nowiki>
| |
| - |
| |
| - |
| |
| - | === Zadatak Koord_00 - Crtanje uz afine transformacije ===
| |
| - |
| |
| - | Napišite program kojim ćete ispitati djelovanje afinih transformacija na crtanje u Processingu. Nacrtajte neki jednostavni geometrijski oblik, napišite neki tekst ili prikažite neku sliku. O afinim transformacijama ravnine možete pročitati u [http://e.math.hr/afine/index.html časopisu math.e]
| |
| - |
| |
| - | Za razliku od linearnog operatora u ravnini, koji se zapisuje kvadratnom matricom reda 2, za zapis afine transformacije potreban je dodatni stupac u kojemu se zapisuje translacija.
| |
| - |
| |
| - | Isprobat ćemo funkcije:
| |
| - | rotate(), translate(), scale(), shearX(), shearY()
| |
| - | resetMatrix(), printMatrix()
| |
| - | [[File:KOORD_00.zip]]
| |
| - |
| |
| - | <nowiki>
| |
| - | PrintWriter txtdatoteka;
| |
| - | PMatrix matrica;
| |
| - | int i;
| |
| - |
| |
| - | void draw() {
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | void setup() {
| |
| - | size (640,480);
| |
| - | txtdatoteka = createWriter("izlaz/matrice.txt"); // Kreira novu txt datoteku u mapi "izlaz"
| |
| - | i=0;
| |
| - | stroke(0); fill(0); textSize(22);
| |
| - | text("Tipke + i - za sljedeću i prethodnu transformaciju",30,80);
| |
| - | text("Tipka . za kraj",30,180);
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | void crtaj(int i) {
| |
| - | background(128);
| |
| - |
| |
| - | stroke(255,127,127);line(-1000,0,1000,0); // koordinatne osi
| |
| - | stroke(255,0,0);line(-1000,200,1000,200);
| |
| - | stroke(127,127,255);line(0,-1000,0,1000);
| |
| - | stroke(0,0,255);line(200,-1000,200,1000);
| |
| - |
| |
| - | stroke(0);
| |
| - | rect(10,10,45,30); // jednostavni geometrijeki lik
| |
| - | textSize(32);
| |
| - | text("Dobar dan",100,50); // tekst
| |
| - | saveFrame("izlaz/slika" + i + ".png");
| |
| - | txtdatoteka.println("Matrica " + i +": ");
| |
| - | ispisiTransformacijskuMatricuUDatoteku(txtdatoteka);
| |
| - | println("Matrica " + i + ":");
| |
| - | printMatrix();
| |
| - | resetMatrix();
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - |
| |
| - | void ispisiTransformacijskuMatricuUDatoteku(PrintWriter pw) {
| |
| - | float[] polje6 = new float[6];
| |
| - | int i,j, indeks;
| |
| - | matrica = getMatrix();
| |
| - | matrica.get(polje6);
| |
| - | for (i=0;i<=1;++i) {
| |
| - | for (j=0;j<=2;++j) {
| |
| - | indeks = 3*i+j;
| |
| - | pw.print(indeks + ": " + polje6[3*i+j] + " ");
| |
| - | }
| |
| - | pw.println();
| |
| - | }
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - |
| |
| - | void keyTyped() {
| |
| - | if (key == '+') {
| |
| - | ++i; if (i==14) i=1;
| |
| - | } else {
| |
| - | --i; if (i==0) i=11;
| |
| - | }
| |
| - | if (key == '.') {
| |
| - | txtdatoteka.flush(); // Ispisujemo preostali tekst u datoteku i ...
| |
| - | txtdatoteka.close(); // ... zatvaramo datoteku
| |
| - | exit();
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | switch(i) {
| |
| - | case 1:
| |
| - | crtaj(1); break;
| |
| - | case 2:
| |
| - | scale(2); crtaj(2); break;
| |
| - | case 3:
| |
| - | rotate(PI/6); crtaj(3); break;
| |
| - | case 4:
| |
| - | translate(100,0); crtaj(4); break;
| |
| - | case 5:
| |
| - | translate(0,50); crtaj(5); break;
| |
| - | case 6:
| |
| - | translate(80,40); crtaj(6); break;
| |
| - | case 7:
| |
| - | shearX(PI/6); crtaj(7); break;
| |
| - | case 8:
| |
| - | shearY(PI/6); crtaj(8); break;
| |
| - | case 9:
| |
| - | applyMatrix(1,0,0,1,-1,100); crtaj(9); break;
| |
| - | case 10:
| |
| - | translate(125,0); crtaj(10); break;
| |
| - | case 11:
| |
| - | scale(-1.5);
| |
| - | translate(-220,-220); crtaj(11); break;
| |
| - | case 12:
| |
| - | scale(-1);
| |
| - | translate(-220,-220); crtaj(12); break;
| |
| - | case 13:
| |
| - | applyMatrix(-1,0,400,0,1,100); crtaj(13); break;
| |
| - | }
| |
| - | }
| |
| - | </nowiki>
| |
| - |
| |
| - | === Zadatak VIDEO_00 - Učitavanje i prikaz video snimke ===
| |
| - | U Processingu se može jednostavno prikazivati video. Potrebno je samo uključiti biblioteku za rad s videom. Za vrijeme prikazivanja videa U Processingu dobivamo pojedine slike i možemo ih prikazivati na isti način kao i statične slike. [http://gss.srce.hr/pithos/rest/igaly.math@pmf.hr/files/VIDEO_00.zip VIDEO_00.zip]
| |
| - |
| |
| - | <nowiki>
| |
| - | import processing.video.*;
| |
| - |
| |
| - | Movie film;
| |
| - |
| |
| - | void setup() {
| |
| - | size(960,720);
| |
| - | film = new Movie(this, "Kongres.mp4");
| |
| - | film.loop();
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | void draw() {
| |
| - | image(film,0,0);
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | // Ova funkcija se poziva svaki puta
| |
| - | // kad je u videu dostupna nova slika za čitanje
| |
| - | void movieEvent(Movie m) {
| |
| - | m.read();
| |
| - | }
| |
| - | </nowiki>
| |
| - |
| |
| - | === Zadatak Analiza_pokreta ===
| |
| - | Pronađimo na video zapisu mjesta na kojima se susjedne sličice razlikuju.
| |
| - |
| |
| - | [http://gss.srce.hr/pithos/rest/igaly.math@pmf.hr/files/Analiza_pokreta.zip Analilza_pokreta.zip]
| |
| - |
| |
| - | === Interakcija klijenta i poslužitelja - KLIP_01===
| |
| - | Napravite dva programa: Klijent i Poslužitelj. Klijentski program šalje poslužitelju x-poziciju miša, a poslužitelj vraća klijentu informaciju je li x-pozicija miša veća od 200. Također, poslužitelj crta krug koji vizualno označava x-poziciju miša klijenta. Dimenzije poslužitlejskog prozora neka su 800x120, a klijentskog prozora neka su 400x200. Napravite izvršni klijentski program i pokrenite ga više puta. Koju je modifikaciju potrebno napraviti pa da poslužitelj može pokretati tri kruga, ovisno o tome od kojeg klijenta dolazi zahtjev. Napravite program koji može opsluživati 8 klijenata i pomicati istovremeno 8 krugova po ekranu.
| |
| - |
| |
| - | '''Poslužiteljski dio - [[File:KLIP_01P.zip|KLIP_01P]]'''
| |
| - | <nowiki>
| |
| - | import processing.net.*;
| |
| - |
| |
| - | String zahtjev;
| |
| - | int port = 10002;
| |
| - | Server myServer;
| |
| - | long brojObradjenihZahtjeva;
| |
| - |
| |
| - | void setup() {
| |
| - | size(800, 120);
| |
| - | myServer = new Server(this, port); // Pokreće poslužitelj na portu 10002
| |
| - | brojObradjenihZahtjeva = 0;
| |
| - | println("Poslužitelj:" + "Poslužitelj je na adresi: " + myServer.ip());
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | void draw() {
| |
| - | Client thisClient = myServer.available();
| |
| - | if (thisClient !=null) {
| |
| - | zahtjev = thisClient.readString();
| |
| - | println("Poslužitelj: " + "Od klijenta sam primio: " + zahtjev);
| |
| - | float f = float(zahtjev);
| |
| - | background(0); fill(128); ellipse(f*2,40,60,70);
| |
| - | if (f<100) {
| |
| - | thisClient.write("x-pozicija miša je manja od 100\n");
| |
| - | } else {
| |
| - | thisClient.write("x-pozicija miša nije manja od 100\n");
| |
| - | }
| |
| - | println("Poslužitelj: "+ "Broj obrađenih zahtjeva = " + (++brojObradjenihZahtjeva) );
| |
| - | }
| |
| - | }
| |
| - | </nowiki>
| |
| - |
| |
| - | '''Klijentski dio - [[File:KLIP_01K.zip|KLIP_01K]]'''
| |
| - | <nowiki>import processing.net.*;
| |
| - | Client myClient;
| |
| - | String odgovor;
| |
| - |
| |
| - | void setup() {
| |
| - | size(400,200);
| |
| - | myClient = new Client(this, "127.0.0.1", 10002);
| |
| - | }
| |
| - |
| |
| - | void draw() {
| |
| - | if (mouseX != pmouseX) {
| |
| - | myClient.write("" + mouseX); // javljamo poslužitelju
| |
| - | if (myClient.available() > 0) {
| |
| - | background(88);
| |
| - | odgovor = myClient.readString();
| |
| - | text(odgovor,1,20);
| |
| - | println("Klijent:" + odgovor);
| |
| - | }
| |
| - | }
| |
| - | }</nowiki>
| |
| - |
| |
| - | Na ovaj način, komunikacijom s drugim računalima odnosno uređajima, možemo ostvariti bogatu interakciju. Navedite neke primjere moguće interakcije korištenjem ovakve mogućnosti. dakle, imamo bilo koji uređaj koji može s našim računalom (mobilnim telefonom, tabletom) komunicirati putem bežične mreže ili bluetootha i prenositi informacije). Ideja je s relativno malom količinom informacija upravljati drugim računalom
| |
| - |
| |
| - | === KAM_01 - položaj kamere u 3D prikazu ===
| |
| - | Na ekranu veličine 1024x768 nacrtajte jednostavnu sliku i prikažite je kao 3D prikaz. Kameru postavite na visinu 800 i tipkovnicom pomičite kameru.
| |
| - | Pretpostavljena udaljenost kamere od x-y ravnine je takva da s visinom ekrana čini pravokutni trokut. Kamera se nalazi točno iznad sredine ekrana. Bitan je i smjer u kojem je uperena kamera. Pretpostavljeni smjer je takav da kamera gleda u središte dijela ravnine pokrivenog ekranom - dakle, u točku (width/2,height/2,0). Treći parametar je rotacija kamere. Udaljavanjem kamere se slika smanjuje.
| |
| - |
| |
| - | U priloženom zadatku je nacrtan i plašt valjka (odnosno jedna njegova aproksimacija). Proučite kod kojim je to napravljeno.
| |
| - |
| |
| - | Dodajte na scenu još neku sliku - po mogućnosti vlastitu, snimljenu mobitelom za vrijeme nastave.
| |
| - |
| |
| - | [[Mediji:KAM_01.zip|KAM_01.zip]]
| |
| - |
| |
| - | Modificirajte programski kod tako da umjesto statične slike prikazujete sliku s videa. Možete koristiti video zapis iz zadatka Video_00
| |
| | | | |
| | === Zadatak A3D_02 - domaća zadaća === | | === Zadatak A3D_02 - domaća zadaća === |
| Redak 590: |
Redak 130: |
| | | | |
| | == Fizika - Box2d == | | == Fizika - Box2d == |
| | + | |
| | + | Pomoću biblioteke s implementiranim zakonima fizike (prvenstveno mehanike) pojednostavnjuje se postupak programiranja sustava koji rprikazuju određene pojave u stvarnom vremenu. |
| | + | |
| | + | Postojeći obrazac: |
| | + | |
| | + | <nowiki> |
| | + | SETUP: |
| | + | Kreiraj sve objekte u našem svijetu |
| | + | DRAW: |
| | + | Izračunaj sve sile koje djeluju u našem svijetu |
| | + | Primijeni sile na naše objekte (F=m*a) |
| | + | Ažuriraj položaje svih objekata na temelju njihovih trenutnih brzina |
| | + | Nacrtaj sve naše objekte |
| | + | </nowiki> |
| | + | |
| | + | mijenja se u: |
| | + | |
| | + | <nowiki> |
| | + | SETUP: |
| | + | Kreiraj sve objekte u našem svijetu |
| | + | DRAW: |
| | + | Nacrtaj sve naše objekte |
| | + | </nowiki> |
| | + | |
| | + | Za računanje položaja brine se biblioteka s implementiranim fizikalnim zakonima |
| | + | |
| | * http://en.wikipedia.org/wiki/Angry_Birds_(video_game) | | * http://en.wikipedia.org/wiki/Angry_Birds_(video_game) |
| | * https://www.youtube.com/watch?v=IHWa7sm5Jis | | * https://www.youtube.com/watch?v=IHWa7sm5Jis |
| Redak 596: |
Redak 162: |
| | * [http://natureofcode.com/book/ Knjiga Nature of Code Daniel Shiffman] Poglavlje 5: Physics Libraries | | * [http://natureofcode.com/book/ Knjiga Nature of Code Daniel Shiffman] Poglavlje 5: Physics Libraries |
| | | | |
| - | Biblioteka box2d - primjeri (Shiffman) | + | Biblioteka box2d - primjeri (Shiffman) [[Datoteka:Box2d_primjeri.zip]] |
| | + | Komentirajte primjere: |
| | + | * Mouse |
| | + | * BumpySurfaceSine |
| | + | * RevoluteJointExample |
| | + | * Liquidy |
| | + | * CollisionsAndControlInterface |
| | + | |
| | + | Promjenom koda za odabrani primjer dodajte neku novu kunkcionalnost |
| | | | |
| | == Domaća zadaća == | | == Domaća zadaća == |
| Redak 604: |
Redak 178: |
| | | | |
| | Jednu implementaciju ovog algoritma možete vidjeti [http://liquidrescale.wikidot.com u GIMP-u] | | Jednu implementaciju ovog algoritma možete vidjeti [http://liquidrescale.wikidot.com u GIMP-u] |
| - |
| |
| - | == Generiranje aplikacije za Android pomoću Processinga ==
| |
| - |
| |
| - | [[File:Android%26Processing.pdf]] Potrebne preradnje - Hvala Silvi Haberl
| |
| - |
| |
| - | [[File:Processing_Eclipse.pdf | Postupak instalacije Processinga u Eclipsu]] - Hvala Silvi Haberl
| |
| - |
| |
| - | === http://www.openprocessing.org ===
| |
| - | * share your sketches with others
| |
| - | * help and collaborate with the community
| |
| - | * improve and polish your programming skills
| |
| - | * follow classes around the world teaching processing
| |
Parametrizirajte funkciju na način da se može kontrolirati veličina jedne ćelije, visina i boja slova. Veličina ćelije neka bude tipa float, a boja neka se zada heksadecimalno (kao u HTMLu). Kako biste napravili univerzalnu funkciju koja zna crtati sva slova i na koji način biste opisali slova (kojim tipom podataka) Datoteka:A3D 02.zip
Pomoću Audacityja generirajte 3 .wav datoteke s tonovima različitih frekvencija. Trajanje svakog tona neka bude dvije sekunde, a frekvencije tonova neka budu 440 Hz, 660Hz i 220 Hz. Napišite program koji će redom svirati ta tri tona i iscrtavati ih grafički. zvuk_04.zip
Iz datoteke Kongres2014(004925.992-010550.928).mp4 napravite datoteku Kongres2014_Otvaranje-wav i spremite u mapu "ulaz". Video zapis je dugačak 16 minuta i 34 sekunde. Na otvaranju KOngresa govorilo je 6 govornika: Primc, Soucie, Bakić, Hamzić, Urek i Lovrić
U Audacityju isključite pitanje o metapodacima za svaku datoteku - inače će vas za svaki segment govora pitati za metapodatke, a segmenata može biti jako puno
Datoteke napravljene u Zadatku Transkript_00 treba učitati u Processing i izvoditi jednu po jednu. Svaka datoteka (segment) izvodi se tri puta, a za to vrijem korisnik bilježi tekst kojega čuje u toj datoteci. Datoteka se na zahtjev može izvesti ponovno (tipkom UP). Prelazak na sljedeći segment radi se sterlicom udesno (RIGHT), a prelazak na prethodni segment radi se strelicom ulijevo (LEFT). Čim se prijeđe na sljedeći ili prethodni segment, bilježi se redak (transkript segmenta) u datoteku i to na sljedeći način:
Bilježi se redni broj segmenta, trajanje segmenta i tekst. Na temelju ovoga će se napraviti transkript i titlovanje. Transkript_01.zip
Pomoću biblioteke s implementiranim zakonima fizike (prvenstveno mehanike) pojednostavnjuje se postupak programiranja sustava koji rprikazuju određene pojave u stvarnom vremenu.
