Metodika nastave informatike 1
Izvor: KiWi
(→Zimski semestar) |
(→Materijali) |
||
| Redak 631: | Redak 631: | ||
Online konverzija u audio (i drugo): http://www.mediaconverter.org/ | Online konverzija u audio (i drugo): http://www.mediaconverter.org/ | ||
| - | |||
| - | |||
'''Online video/audio konverter i downloader''': http://www.onlinevideoconverter.com/ | '''Online video/audio konverter i downloader''': http://www.onlinevideoconverter.com/ | ||
Inačica od 17:07, 16. ožujka 2015.
<css> .toclimit-2 .toclevel-2, .toclimit-3 .toclevel-3, .toclimit-4 .toclevel-4, .toclimit-5 .toclevel-5, .toclimit-6 .toclevel-6, .toclimit-7 .toclevel-7 { display: none; } </css>
Predavanja: Goranka Nogo
Vježbe: Goran Igaly
Popis slušača
- Stipe Magić
- Marko Nemec
- Maja Mihalic
- Marko Pavičić
- Marija Benko
- Ivana Major Šomođi
- Danijel Kocijan
- Milan Nikolić
- Sanja Lovrić
- Marko Sačić
- Dino Franić
- Katarina Gudelj
- Eugen Čičković
- Ana Milišić
- Marko Gredičak
Zadatak 1: Upišite svoju adresu e-pošte u stupac uz svoje ime i prezime.
Zadatak 2: Kako biste studente poredali po slučajnom redoslijedu?
Materijali s vježbi
Kako primamo, obrađujemo i prenosimo informacije
Često se puta u razgovoru služimo argumentima tipa "čuo/čula sam ...", "pročitao/pročitala sam ..." Pogledajmo koliko točno prenosimo pročitanu informaciju, Poslat ćemo putem e-pošte jednu dosta važnu vijest za vašu struku, dakle vijest za čije ste pamćenje prilično motivirani. Tu vijest ćemo proslijediti dalje, također putem e-pošte. Međutim za razliku od uobičajenog prosljeđivanja sa "Forward", ovoga puta ćemo vijest jednom pročitati, zatvoriti poruku u kojoj je stigla i započeti pisati novu poruku u kojoj ćemo pokušati vijest što točnije prenijeti sljedećem sudioniku u lancu, Na kraju ćemo pogledati koliko se je vijest promijenila višestrukim prepričavanjem,
ZVijest ćemo prenositi za vrijeme vježbi iz MNI.Naime, to je česta situacija: učenici za vrijeme nastave rade još nekoliko stvari (čitaju knjigu, tipkaju po mobitelima), sve u nadi da mogu sve te stvari raditi istovremeno. Istina, to je moguće, samo je upitno koliko kvalitetno se sve te stvari rade, odnosno je li bolje raditi 3 stvari istovremeno ili jednu po jednu (multitasking)
An Attempt to Validate the 150x Per Day Number Based On 'Typical User' - Uloga mobitela
Kodiranje
Nastavni plan i program
Modificirani program - Grupa 1
Što je plan, što je program?
Kakve vrste plana i programa poznajete?
Za svaku od 4 godine srednje škole napisati prijedlog nastavnog programa. Uz svaku cjelinu napisati okvirni broj sati predviđen za obradu te cjeline. Napisati imena studenata koji su izradili program. Programe možemo s vremenom mijenjati. Izmjene treba argumentirati.
Nastavni program iz informatike - 1994. godina
Proces planiranja i programiranja nastave
1. razred srednje škole (sastavili: Marija Benko, Sanja Lovrić, Eugen Čičković, Katarina Gudelj)
- Uvod u informatiku (15 sati)
- upoznavanje s arhitekturom računala
- pojmovi bit i bajt
- brojevni sustavi
- logički izrazi
- Suvremena tehnologija (15 sati)
- pojam Interneta
- svakodnevna upotreba Interneta
- sigurnost na Internetu
- pojam softvera
- aktualni softveri
- Algoritmi (20 sati)
- svakodnevna primjena
- primjeri u informatici
- vježbanje zapisa algoritama
- analiza algoritama
- Program (20 sati)
- pojam programa
- dijelovi programa
- tok programa
- upravljanje tokom programa
- programske petlje
- korištenje petlje
2. razred srednje škole (sastavili: Dino Franić, Marko Sačić, Danijel Kocijan, Marko Pavičić)
- Izrada prezentacija
- Osnove rada u Powerpoint alatu – 5 sati
- Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije - 15 sati
- Logički sklopovi i registri – 5 sati
- U/I sustav – 5 sati
- Svojstva računala – 5 sati
- Rješavanje problema i programiranje – 20 sati
- Višestruke kornjače - 2 sata
- Tipovi podataka – 2 sata
- Pisanje algoritama (dijagram toka) – 4 sati
- Pravilni mnogokuti (LOGO) – 2 sata
- Uporaba petlji i grananja - 10 sati
- Internet – 15 sati
- Struktura interneta - 5 sati
- Davatelji usluga – 5 sati
- Povezivanje – 5 sati
- Multimedija – 15 sati
- Snimanje audio zapisa – 2 sata
- Oblikovanje audio zapisa – 5 sati
- Obrada i montaža video zapisa – 5 sati
- Završna obrada i pohrana – 3 sata
3. razred gimnazija (sastavili: Stipe Magić, Maja Mihalic, Marko Nemec)
- Osnove rada s operacijskim sustavima (30 sati)
- Windows – instalacija i održavanje
- Linux
- Android
- iOS
- Softverske osnove (20 sati)
- Kako obrisati viruse s računala
- Instalacija i namještanje antivirusa
- Formatiranje USB sticka, hard diska
- Traženja i instalacija drivera
- Wireless mreže – namještanje, promjena SSID-a i passworda
- Skeniranje i printanje slika i dokumenata te obrada istih u nekom softveru
- Hardverske osnove (10 sati)
- Mijenjanje boje u printeru
- Rastavljanje i sastavljanje računala
- Nadogradnja RAM-a
- Rješavanje problema (kada nema slike/zvuka; kada miš ne radi; kada se računalo ne želi upaliti)
- Informatika u svakodnevnom životu (10 sati)
- Auti bez vozača – objasniti osnovne stvari i ideje
- Kako funkcioniraju moderne prometnice te kako vozila komuniciraju zajedno
- Spajanje mobitelom na kućne aparate i rasvjete i upravljanje njima
4. razred srednje škole (sastavili: Ana Milišić, Ivana Major Šomođi, Marko Gredičak, Milan Nikolić)
I. CILJEVI I ZADAĆE Učenici će:
- steći logičke discipline i rješavati matematičke probleme koristeći programski jezik C.
- razvijati stvaralačke sposobnosti u odabiru algoritama u programskom jeziku C, te izradi web stranica i baze podataka.
- postići programerske vještine potrebite za samostalnu izradu jednostavnijih programa i web stranica.
- povezivati i koristiti stečeno znanje.
II. PLAN ZA 4. RAZRED
- Programski jezik C (40 sati)
- Upoznavanje s deklaracijom varijabli (int, float, double,...)
- Upoznavanje s petljama (for, while, do while,...)
- Primjena naučenog u jednostavnijim programima (rješavanje matematičkih zadataka)
- Nizovi (jednodimenzionalni i dvodimenzionalni)
- Rad s tekstualnim datotekama (stringovi)
- Pointeri i funkcije
- Algoritmi za sortiranje i pretraživanje
- HTML i CSS (15 sati)
- Što je HTML i URL
- Osnovne komande (tag-ovi, title, header, paragraph, linkovanje,slike tabele, ...)
- Uvod u CSS
- Korištenje stilova u CSS-u (DIV i SPAN elementi, klase, margine i padding, ...)
- Povezivanje HTML-a i CSS-a
- osnovne mogućnosti HTML-a uz editore(Dreamweaver, Frontpage)
- Izrada vlastite web stranice
- Baze podataka (10 sati)
- Osnovni pojmovi i ciljevi
- Modeli za logičku strukturu baze podataka (relacijski, mrežni, hijerarhijski,...)
- kreiranje baza podataka u konkretnom sučelju
- Arhitektura baze podataka (fizička, globalna, lokalna razina)
- Testiranje i pretraživanje baze podataka
- Važnost izrade dokumentacije
- Primjena informatičkog znanja u drugim područjima ljudske djelatnosti (5 sati)
- Blog, wiki, forum
- Korištenje web aplikacija za rješavanje problema
- Korištenje web tražilice u traženju odgovora na problem
- Transformacija problema u oblik pogodan za rješavanje na računalu
- Prikupljanje, sistematiziranje, čuvanje i obrada informacija pomoću računala
- Kriptografija i sigurnost mreža
Mjerne jedinice u informatici
bit, bajt, ....
- mjena jedinaica za količinu podataka:
- količina memorije
- veličina tvrdog diska
- kapacitet prijenosnih medija
- kapacitet mozga u GB? Po nekim procjenama 2,5 petabajta
- 1 GB = milijardu bajtova
GHz
- frekvencija, Hz ( broj titraja/sec),
- u informatici se mjeri brzina rada procesora
- u svijetu frekvencija struje, radiovalova, zvučnih valova
- frekvencija valova za bežično povezivanje (wireless)
GB
- 1GB = milijarda bajtova
- mjeri se količina podataka
- kod računala
- količina memorije
- veličina tvrdog diska
- kapacitet prijenosnih medija
- kapacitet mozga 2,5 petabajta - trebala bi mi neka referenca za ovo
rpm
- kutna brzina, broj okretaja u minuti
- slično kao i frekvencija
- 7200 rpm = 120 okretaja u sec (Hz)
- 5400 rpm
- (rpm) parametar mjerenja brzine hard diska + brzina pristupa (npr: 12 ms, SSD-0.03 ms)
piksel
- najmanji dio slike
- broj piksela – broj točaka od kojih je sastavljen prikaz na monitoru (mobitelu)
- neke tipične rezolucije monitora (mobitela): 1024x768, 1280x720, 1920x1080, 800x600 (slabiji mobiteli)
- rezolucija projektora 1024x768 piksela
32-bit, 64-bit
- veličina regisara u procesoru (obavlja li interne operacije na 32 il 64 bita)
- ako je 64-bitni, onda je loša stvar što programi zauzimaju otprilike dvostruko više mjesta
- ako nemamo puno memorije, bolji 32-bitni
- 2^10 bajtova = 1024 bajtova; 2^32 bajtova ~= 4GB (ako se radi o adresnom prostoru možemo adresirati na 4GB)
- veća cijena za 64-bitni, više memorije, i nema limita kao na 32-bitnom
Ah
- amper sat
- kapacitet akumulatora (55-60 Ah)
- kapacitet baterija u malim uređajima (mAh)
- izvedena mjerna jedinica: A (jakost struje), h (vrijeme)
" (inch)
- dijagonala monitora (17 “)
- ekrani su se nekad izrađivali u omjeru 4:3, danas se izrađuju u omjeru 16:9
Zadatak: Ako je dijagonala 17", koliki je omjer površina monitora kojemu je omjer širine i visine 4:3 u odnosu na monitor kojemu se širina i visina odnose kao 16:9. Utječe li na ovaj omjer duljina dijagonale? Odgovor, ekran s omjerom stranica 4:3 ima za cca 11% veću površinu.
Mbps
- brzina pristupa internetu (4, 8, 20)
- brzina lokalne breže (100 Mbps, 10 Mbps)
- datoteku veličine 200MB šaljemo mrežom brzine 100 Mbps = 16 sekundi
dpi
- dots per inch
- linearna gustoća
- razlučivost miša, skenera, printera
- 600 dpi = 26 x dots/mm
Mediji za pohranu podataka
Građa računala
Građa računala - stara prezentacija
Građa računala - nova prezentacija
Kako biste prezentaciju realizirali pomoću Prezija?
Bitmap grafika
Preuzimanje slike za eksperiment s Interneta. Svaki student preuzima vlastitu sliku (slika neke životinje, da ima i tamnih i svijetlih područja, srednje veličine - npr. 400x600 točaka)
Malo o programu IrfanView
Promjena broja boja (nijansi sivoga) za sliku. Smanjenje broja nijansi sivoga s 256 na 128, 64, 32, 16, 8, 4, 3, 2. Usporedba veličine dobivenih datoteka
Korištenje programa IrfanView za osnovne operacije na bitmap slikama
Pohrana slike u raznim formatiima - .jpg i .bmp
Crtanje testne slike u programu Paint (crveni, plavi, žuti i crni kvadrat na bijeloj podlozi). Analiza R, B i G komponente slike.
Izrada e-knjige
Zadatak:
- Proći samostalno Tečaj za izradu e-knjige (predloženo vrijeme - u sljedećih tjedan dana).
- Svoje 3 pripreme (dvije iz matematike, jednu iz informatike) pretvoriti u oblik e-knjige. Rok za izradu je 2.12.2014.
- Troje studenata će iz materijala za pripremu e-knjiga izraditi "zajedničke e-knjige" - u kojima će biti sakupljene sve pripreme za osnovno školu-matematika, srednju školu-matematika, osnovnu školu-informatika.
- Svaki student će dobiti zadatak pročitati jednu tako dobivenu e-knjigu na željenom uređaju (opo mogućnosti mobitelu ili tabletu, a može i desktop čitač e-knjiga) i napisati primjedbe, odnosno predložena poboljšanja
Problemi kod čitanja e-knjige na raznim čitačima
- Font
- Široka tablica
- Matematika/slika
- Sitna slova
- Boja nije autentična
- Strelice se ne vide, puno praznog prostora
- Ne vide se hrvatska slova
Nadzor računalne učionice
U računalnoj učionici je korisno imati program pomoću kojega možemo istovremeno vidjeti sve učeničke ekrane i po potrebi pomoći pojedinom učeniku bez da fizički dođemo do njega. Naime, često je učionica napravljena tako da je dosta teško brzo doći do svakog učenika, te na to odlazi dosta vremena.
iTALC is a use- and powerful didactical tool for teachers. It lets you view and control other computers in your network in several ways. It supports Linux and Windows XP, Vista and 7 and it even can be used transparently in mixed environments!
In contrast to widely used commercial equivalent software, iTALC is free! This means you do not have to pay for expensive licenses or things like that. Furthermore the source-code is freely available and you're free in changing the software to fit your needs as long as you respect the terms of iTALC's license (GPL). Freedom in two ways!
Predavanje: Ante Pocedulić, 12.10.2011. iTALC - Prezentacija
Zimski semestar
Prijedlog za seminar: Alice - Obrazovni softver za učenje programiranja u 3D okruženju. Usporediti sa Scratch i Logo / Java, Pascal
Uređivanje multimedijskih sadržaja
Zvuk - Soundbooth / Audacity Statične slike - Photoshop / Gimp After Effects / Wax Wax is a time line/ layer base compositing package similar, in a very basic way, to Adobe's After FX. It offers RotoMate which allow it to do fairly sophisticated compositing FX, an image base particle system, the ability to load 3d objects and do basic 3d transformations. Wax can even use many direct X filters and transitions giving it video editing potential, but it is designed to work as a plug-in for Video editors like Windows Movie Maker, Premiere, Vegas and even Lightworks. Anyone who is reviewing this as a Video editor is not doing this program justice.
Read more: DebugMode Wax - Download.com http://download.cnet.com/DebugMode-Wax/3000-13631_4-10413350.html#rateit#ixzz1n5iDlTD9
Uređivanje videa Premiere Pro / Windows Live Movie Maker
Tražimo beslatnu alternativu za Adobe After Effects: After Effects is the most advanced and visually impressive effects tool on the market. Used for television and movie production After Effects provides some of the best 2D and 3D features for both title/text animation and composition. Almost every visual effect you need for your music video, DVD production or even for your web presentation is made possible through this versatile piece of software. Read more at http://www.osalt.com/after-effects#fLHyyaw8Y5a7jXqY.99
Ljetni semestar
Kod testiranja programa učenicima se često ne da upisivati testne podatke. U ovome nam može pomoći Excel. Pogledajte ovaj primjer i smislite sami primjere na kojima se može koristiti isti mehanizam Datoteka:OsnovniProgram.zip
VJEŽBE 25.3.2011. (Visual Basic for Applications i povezivanje s Excelom)
Option Explicit
Sub Ime()
Dim R As Double, pi As Double
pi = Worksheets("sheet1").Range("C1").Value
R = InputBox("Unesi radijus: ")
Worksheets("sheet1").Range("A1").Value = pi * R ^ 2
MsgBox Worksheets(1).Range("A2").Value
End Sub
Sub NapuniKutiju()
Dim i As Integer, j As Integer
For i = 1 To 10
For j = 1 To 12
Worksheets(2).Cells(i, j).Value = 1
Next j
Next i
End Sub
Function skoroPaPovrsinaKruga(R As Double) As Double
skoroPaPovrsinaKruga = R ^ 2 * 3.14
End Function
Function PrekriziRedak(n As Integer)
Dim s As Integer
For s = 1 To 12
Worksheets(2).Cells(n, s).Value = "M"
Next s
End Function
Function PrekriziStupac(n As Integer)
Dim s As Integer
For s = 1 To 10
Worksheets(2).Cells(s, n).Value = "M"
Next s
End Function
Function PrekriziRedakIStupac(n As Integer, m As Integer)
PrekriziStupac (m)
PrekriziRedak (n)
End Function
Sub Unesi()
Dim n As Integer, m As Integer
n = InputBox("Unesi redak: ")
m = InputBox("Unesi stupac: ")
Call PrekriziRedakIStupac(n, m)
End Sub
Sub Macro1()
Dim i As Integer
For i = 1 To 255
Worksheets(4).Cells(i, 1).Select
With Selection.Interior
.Pattern = xlSolid
.PatternColorIndex = xlAutomatic
.Color = RGB(255, i, i)
.TintAndShade = 0
.PatternTintAndShade = 0
End With
Next i
End Sub
PASCAL
Postavke za DosBOX: (ovo samo ako stvarno želite koristiti Turbo Pascal na Windows 7 -- ali to ne preporučujem)
mount e c:\tp\ e: cd bin tpx
Tutorial za Pascal (na vježbama smo prošli 1,2,3,5 i 6)
Vježbe 15.02.2011.
Zimski semestar
online knjige - poezija i proza
Vjezbe 18.11.2010.
to kruznica repeat 90[fd 10 rt 4] end to cvijet repeat 6[kruznica rt 60] end to korak setpensize [5 5] repeat 15[fd 10 rt 4] end to val pu repeat 15[fd 5 rt 6] pd repeat 2[ repeat 30 [fd 5 rt 6] repeat 30 [fd 5 lt 6]] end
Vjezbe 11.11.2010.
to kvadrat :a repeat 4[fd :a lt 90 ] end to pravokutnik :a :b repeat 2[fd :a lt 90 fd :b lt 90] end to koso :alfa :x lt :alfa fd :x rt(2* :alfa ) fd :x lt :alfa end to kosikvadrat :alfa :x repeat 4[koso :alfa :x lt 90 ] end to kosipravokutnik :alfa :x :y repeat 2[koso :alfa :x lt 90 koso :alfa :y lt 90] end to koso3 :alfa :x lt :alfa fd :x rt :alfa fd :x rt :alfa fd :x lt :alfa end to kosi3kvadrat :alfa :x repeat 4[koso3 :alfa :x lt 90 ] end to xkvadrat :debljina :a repeat 4[pravokutnik :a :debljina fd :debljina lt 90 ] end pravokutnik 100 50 pravokutnik 100 0 koso 30 100 kosikvadrat 20 100 kosikvadrat 40 100 kosikvadrat 90 100 kosikvadrat 0 100 kosikvadrat -20 100 kosipravokutnik 10 50 70 kosipravokutnik 45 50 50 kosipravokutnik 45 50 150 kosipravokutnik 60 10 200 koso3 20 100 kosi3kvadrat 20 100 kosi3kvadrat 45 150 kosi3kvadrat 90 150 kosi3kvadrat -45 150 xkvadrat 50 10
Vjezbe 21.10.2010.
to kucica FD 68 RT 45 FD 43 RT 90 FD 43 RT 45 FD 68 RT 90 FD 62 end to naselje kucica fd 100 kucica fd 200 kucica fd 30 kucica fd 100 rt 45 kucica end to trokut rt 30 fd 100 rt 120 fd 100 rt 120 fd 100 end to paralelogram rt 30 fd 100 rt 60 fd 200 rt 120 fd 100 rt 60 fd 200 end to pravokutnik fd 50 rt 90 fd 100 rt 90 fd 50 rt 90 fd 100 end to kvadrat fd 50 rt 90 fd 50 rt 90 fd 50 rt 90 fd 50 rt 90 end to sesterokut lt 30 fd 100 rt 60 fd 100 rt 60 fd 100 rt 60 fd 100 rt 60 fd 100 rt 60 fd 100 end to sesterokutx3 sesterokut lt 30 sesterokut lt 30 sesterokut end repeat 30[fd 50 rt 12] repeat 15[fd 50 rt 12] repeat 60[fd 50 rt 12] repeat 29[fd 50 rt 12] niz kvadrata...repeat 15 [kvadrat rt 90 fd 50 lt 90]
Crtanje likova u Logu
Molim napisati ime i kod za likove (isto kao na ploči)
A Mateja: fd 220 rt 90 fd 120 rt 90 fd 50 rt 90 fd 64 lt 90 fd 45 lt 90 fd 30 rt 90 fd 40 rt 90 fd 30 lt 90 fd 27 lt 90 fd 100 rt 90 fd 40 rt 90 fd 100 fd 50 Paula: FD 200 RT 90 FD 121 RT 90 FD 48 RT 90 FD 68 LT 90 FD 52 LT 90 FD 32 RT 90 FD 35 RT 90 FD 33 LT 90 FD 33 LT 90 FD 100 RT 90 FD 34 RT 90 FD 150
B Mateja: fd 100 rt 90 fd 80 rt 90 fd 80 rt 90 fd 80 Paula: FD 105 RT 90 FD 85 RT 90 FD 85 RT 90 FD 85
C Tihana: FD 68 RT 45 FD 43 RT 90 FD 43 RT 45 FD 68 RT 90 FD 62
D Tihana: FD 105 LT 90 FD 70 RT 90 FD 35 RT 90 FD 190 RT 90 FD 35 RT 90 FD 70 LT 90 FD 105 RT 90 FD 50
Valentina : fd 100 lt 90 fd 75 rt 90 fd 35 rt 90 fd 190 rt 90 fd 35 rt 90 fd 75 lt 90 fd 100 rt 90 fd 40
E Ivana: FD 100 RT 120 FD 270 LT 60 RT 90 RT 120 FD 230 Roza:FD 120 RT 120 FD 260 RT 150 FD 225
F Ivana: FD 100 RT 90 FD 140 RT 90 FD 200 RT 90 FD 270 RT 90 FD 100 Roza: FD 120 RT 90 FD130 LT 90 FD 100 RT 90 FD 140 RT 90 FD 220 RT 90 FD 270
G Damir: LT 90 FD 65 RT 90 LT 90 FD 3 RT 90 FD 120 RT 90 FD 120 RT 90 FD 120 RT 90 FD 120 RT 135 FD 169 LT 135 FD 120 LT 135 FD 170 LT 135 FD 120 LT 45 FD 90 LT 90 FD 84 Mateja: FD 135 RT 45 FD 90 RT 90 FD 90 RT 135 FD 127 LT 135 FD 186 RT 135 FD 132 RT 135 FD 182 RT 135 FD 128
H Damir: LT 90 FD 50 RT 90 FD 150 LT 90 FD 65 RT 90 FD 35 RT 90 FD 137 RT 90 FD 137 LT 90 FD 47 RT 90 FD 58 RT 90 FD 70 Mateja: FD 90 LT 90 FD 68 RT 90 FD 40 RT 90 FD 136 RT 90 FD 140 LT 90 FD 49 RT 90 FD 50 RT 90 FD 117 RT 90 FD 60
Web stranice osnovnih i srednjih škola studenata:
Materijali
Preuzimanje videa s youtube: http://www.savevid.com/
Online konverzija video formata: http://media-convert.com/
Online konverzija u audio (i drugo): http://www.mediaconverter.org/
Online video/audio konverter i downloader: http://www.onlinevideoconverter.com/
FILM: http://www.youtube.com/watch?v=w7TU8QyuuBs
FILM": http://www.youtube.com/watch?v=EPeVQU4c6zY
KONAČNI RAD GENERACIJE 2010:
Računala u svakodnevnom zivotu (video uradak)
http://video.yahoo.com/watch/7649395/20321059 -> Link više nije aktivan. :(
ALICE - edukacijski softver
http://degiorgi.math.hr/kiwi/index.php?title=Datoteka:PripremaALICE.pdf
Scratch - programski jezik sličan Logu http://scratch.mit.edu/
Datoteka:Sherlock Holmes.doc - sa sličicama
Media:Cool_Alice.doc - Alice u jednom stupcu
Media:THE_ADVENTURES_OF_SHERLOCK_HOLMES_by_SIR_ARTHUR_CONAN_DOYLE.doc - bez slicica
Media:THE_ADVENTURES_OF_SHERLOCK_HOLMES_2.zip - Sherlock u jednom stupcu
Media:alice.zip - Alice_baza _podataka
Media:Sherlock.zip - Sherlock_baza _podataka
Media:db2.zip - Sherlock_baza _podataka (rar, pa zip)
Travanj / Svibanj 2012
Webovi škola
| Student | Osnovna škola | Srednja škola |
| MARTINA ARAPOVIĆ | http://www.stordammen.nu/ i http://www.savjaskolan.uppsala.se/savjaskolan/default.asp | http://www.fyrisskolan.uppsala.se/ |
| NIKA KATERINA ZIDARIĆ | http://www.os-vnazora-pazin.skole.hr/ | http://www.gssjd.hr/ |
| IVAN PISKAČ | http://www.os-bmadjera-novigrad-podravski.skole.hr | http://www.ss-koprivnica.skole.hr |
| HRVOJE HELD | http://www.os-vnazor-kc.skole.hr/ | http://www.gimnazija-izdijankoveckoga-kc.skole.hr/ i http://www.truroschool.com/ |
| ANDREA BRAJČIĆ | http://www.os-mkrleze-zg.skole.hr/ | http://www.gimnazija-klasicna-zg.skole.hr/ |
| GORAN IGALY | http://www.os-igundulica-zg.skole.hr/ | http://www.mioc.hr/site/pocetak |
| RUŽICA LUKIĆ | http://www.osivanaperkovca.hr/ | http://www.lucijanka.hr/ |
Natuknice s vježbi
- 31.03.2008. MNI - Tablice
- 07.04.2008. Prezentacije - 1. dio
- 20.05.2008. Multimediji
- 26.05.2008. Hot potatoes
- 27.05.2008. Movie Maker - praktično
RAZLUČIVOST
Razlučivost ili rezolucija je veličina kojom se definira mogućnost razdvajanja/razaznavanja sitnih detalja kojom se opisuje kakvoća slike.
- Kod klasičnog fotografskog filma razlučivost se određuje brojem linija koje se mogu razaznati na dužini milimetar filma.
- U digitalnoj tehnici razlučivost se mjeri ovisno o mediju.
- Za papirnate dokumente razlučivost je broj točkica od kojih je sastavljena slika po kvadratnom inču (Dot per inch - DPI). Kvaliteta ispisane, odnosno očitane slike ne ovisi samo o razlučivosti uređaja, nego i o kvaliteti same slike na računalu, odnosno na papiru.
- Za zaslone i digitalne fotografije razlučivost je broj piksela (sitnih kvadratića) od kojih je sastavljena slika po horizontali x broj piksela po vertikali u obliku 1600 x 1200. Broje se sve točkice (engl. pikseli) od kojih se sastoji slika. Najčešće se izražava u milijunima piksela ili megapikselima (Mpx), npr. 7 Mpx. Što je veći broj točkica to je slika kvalitetnija, manje rasterizirana.
Kod televizora i videozapisa razlikuju se normalna (720 x 576 px) i visoka razlučivost (HD - 1280 x 720 - 1920 x 1080 px), koja se uvodi u primjenu krajem prvog desetljeća trećeg tisućljeća. Svaki monitor (od kompjutora do mobitela) ima zadanu maksimalnu razlučivost koju je moguće na njemu postići, ali je moguće koristiti i nižu.
Veća razlučivost u pravilu omogućuje veća povećanja uz zadržavanje oštrine prikaza. U digitalnoj tehnici veće razlučivosti zahtijevaju značajno povećanje memorijskih kapaciteta za pohranu materijala (fotografija, videozapisa).
AKTIVNOST: Kako učenicima pojasniti pojam razlučivosti?
Cilj aktivnosti:
Učenici će realizirati algoritam prijenosa slike te se na konkretnom primjeru upoznati s pojmom razlučivosti.
Potreban materijal:
Isprintane slike, folije sa kvadratičnom mrežom (8x8 i 32x32), računala, program GIMP
Tijek aktivnosti:
Podijelimo učenike u parove i podijelimo im crteže (svi crteži nacrtani su na papirima iste veličine). Svaki par treba imati jedan crtež, s tim da se podijele tako da jedan učenik dobije crtež a drugi učenik ne za što je na crtežu. Svi sjede za računalima, a učenici koji su u paru trebaju biti međusobno odvojeni (najbolje na različitim stranama razreda). Učenik koji ima crtež dobije prozirnu foliju s kvadratičastom mrežom veličine 8x8 koju stavi preko crteža.
Zadatak je sljedeći: učenik sa crtežom daje upute svom paru koji polja (točke) treba obojati koristeći računalo na istoj takvoj mreži. Učenik koji crta na računalu koristi slobodno dostupan program GIMP s maksimalnim povećanjem (zoom) i uključenom opcijom prikaza rešetke. Upute ne smiju sadržavati dijelove crteža, samo koje polje, lijevo, desno, gore, dolje itd. Kada su završili s crtanjem, trebaju usporediti dobiveni crtež s onim napravljenim na računalu. Nakon tog ispremiješaju crteže tako da svaki par dobije drugi crtež i učenici unutar para mijenjaju uloge (onaj koji je crtao govori, a onaj koji je govorio crta), s tim da sad rade s mrežom veće razlučivosti (32x32).
Na kraju, komentiramo kako su učenici jedni drugima davali upute, koje su „algoritme“ koristili te kako bi poboljšali svoj uradak. Također možemo istaknuti učenicima da na sličnom principu rade skeneri te im dati linkove na stranice na kojima mogu vidjeti detalje o skenerima, vrstama skenera te razlučivosti i prikazu slike:
- http://racunala.ttf.unizg.hr/files/Skeniranje.pdf
- http://www.fotografija.hr/razlucivost-fotografija-dpi-i-ppi/910/
Zaključak aktivnosti je da je slika napravljena u mreži 32x32 bolja, kvalitetnija.
PRIKAZ BOJA NA RAČUNALU
Monitori kao i televizija kreiraju boje koristeći tri osnovne boje: crvenu, zelenu i plavu (RGB model).
Svaki pixel na ekranu je predstavljen u računalnoj memoriji kao neovisna vrijednost crvene, zelene i plave (RGB). Raznim kombinacijama RGB može se reproducirati mnogo različitih boja, čiji broj ovisi o tome koliko nijansi svake osnovne boje možemo prikazati.
Danas se najčešće koristi model u kojem svaka od osnovnih boja ima 256 nijansi koje su predstavljene brojevima od 0 do 255. Na taj način možemo prikazati sveukupno 256∙256∙256=16777216 boja.
Svaka boja predstavljena je listom od tri vrijednosti. Prva vrijednost u listi predstavlja nijansu crvene boje, druga vrijednost nijansu zelene, a treća vrijednost nijansu plave boje. Rezultat je boja koja nastaje miješanjem triju nijansi osnovnih boja.
U tablici ispod mogu se naći primjeri kako se kombinacijom osnovnih boja dobivaju neke složene boje:
| RGB VRIJEDNOSTI | BOJA |
| (0, 0, 0) | Crna |
| (255, 255, 255) | Bijela |
| (255, 0, 0) | Crvena |
| (0, 255, 0) | Zelena |
| (0, 0, 255) | Plava |
| (255, 255, 0) | Žuta |
| (255, 0, 255) | Ljubičasta |
AKTIVNOST: Bojanje u FMSLogu
Cilj aktivnosti:
Učenici će koristeći program FMSLogo obojati sliku cvijeta.
Potreban materijal:
računalo, FMSLogo, datoteke: bojanje.lgo i cvijet.bmp - mogu se naći u .zip datoteci: Mediji:Prilog.zip
Tijek aktivnosti:
Učenicima damo uputu da na svojim računalima otvore datoteku bojanje.lgo i u komandnu liniju upišu slika. Sada bi svi učenici u gornjem lijevom rubu svog zaslona trebali imati sliku cvijeta. Ako učenici već imaju iskustva s programskim jezikom Logo, ne treba im pojašnjavati kako se kretati kornjačom po slici, a ako nemaju, treba im pojasniti naredbe forward, right i left.
Nakon učitavanja slike i upoznavanja s FMSLogom učenicima ćemo pojasniti kako u Logu možemo bojati slike korištenjem dviju naredba:
- SETFLOODCOLOR –naredba koja određuje kojom bojom želimo bojati. Boje se zadaju koristeći RGB zapis pa npr. crvenu boju zadajemo naredbom:
SETFLOODCOLOR [255 0 0]
- FILL – naredba koja boja dio slike u kojem se nalazi kornjača bojom koju smo zadali naredbom SETFLOODCOLOR.
Učenici će zatim imati zadatak da samostalno obojaju sliku cvijeta tako da listovi budu zeleni, latice crvene, tučak žut, a nos ljubičast.
NAPOMENA:
Prije nego sat započne, moramo osigurati da svako računalo u učionici ima instaliran program FMSLogo i da se datoteke bojanje.lgo i cvijet.bmp nalaze na računalu u istoj mapi.
Ranije godine
Pišite, brišite, mijenjajte -- ovo je wiki Kiwi čija je zadaća da nam svima pomogne u savladavanju vještine zajedničke izrade sadržaja putem wikija.
