| Prethodna tema :: Sljedeća tema | 
	
	
		| Autor/ica | Poruka | 
	
		| student_92 Forumaš(ica)
 
  
 
 Pridružen/a: 17. 09. 2011. (16:31:46)
 Postovi: (B9)16
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| luka_m Forumaš(ica)
 
  
 
 Pridružen/a: 07. 10. 2012. (14:09:25)
 Postovi: (62)16
 Lokacija: Zagreb
 
 | 
			
				|  Postano: 22:54 pon, 23. 2. 2015    Naslov: |         |  
				| 
 |  
				| Za prvo - Dovoljno je znati da možeš uzeti:
Za prvo - Dovoljno je znati da možeš uzeti:
 S |- F -> ~F
 S |- ~F -> G
 
 (dakle ~F, G), jer prva formula je ekvivalentna ~F, pa modus ponensom s drugom dobijemo G. To nije pravi dokaz jer treba demonstrirati da RS može "vidjeti" tu ekvivalenciju, ali više od toga prof sigurno neće pitati.
 
 Drugo - recimo da je sigma = (R), da su T1, T2 sigma-teorije sa skupovima aksioma {AxRxx} i {~AxRxx}. Tada je skup {Ax~Rxx} inkonzistentan u prvoj a konzistentan u drugoj.
 
 Može i npr. prazan skup u praznoj sigma teoriji i sigma teoriji koja sadrži {Rxx, ~Rxx}.
 
 Treće - primjer je dan u skripti, ako treba objašnjenje javi.
 
 S |- F -> ~F
 S |- ~F -> G
 
 (dakle ~F, G), jer prva formula je ekvivalentna ~F, pa modus ponensom s drugom dobijemo G. To nije pravi dokaz jer treba demonstrirati da RS može "vidjeti" tu ekvivalenciju, ali više od toga prof sigurno neće pitati.
 
 Drugo - recimo da je sigma = (R), da su T1, T2 sigma-teorije sa skupovima aksioma {AxRxx} i {~AxRxx}. Tada je skup {Ax~Rxx} inkonzistentan u prvoj a konzistentan u drugoj.
 
 Može i npr. prazan skup u praznoj sigma teoriji i sigma teoriji koja sadrži {Rxx, ~Rxx}.
 
 Treće - primjer je dan u skripti, ako treba objašnjenje javi.
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| jopi Forumaš(ica)
 
  
 
 Pridružen/a: 06. 01. 2013. (00:08:22)
 Postovi: (14)16
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| Ryssa Forumaš(ica)
 
  
  
 Pridružen/a: 18. 12. 2011. (00:10:28)
 Postovi: (57)16
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| palisana Forumaš(ica)
 
  
 
 Pridružen/a: 25. 09. 2013. (13:37:22)
 Postovi: (9)16
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| palisana Forumaš(ica)
 
  
 
 Pridružen/a: 25. 09. 2013. (13:37:22)
 Postovi: (9)16
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| fabcde Gost
 
 
 
 
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| luka_m Forumaš(ica)
 
  
 
 Pridružen/a: 07. 10. 2012. (14:09:25)
 Postovi: (62)16
 Lokacija: Zagreb
 
 | 
			
				|  Postano: 0:50 uto, 14. 2. 2017    Naslov: |         |  
				| 
 |  
				| Pozadinska teorija u teoremu kompaktnosti (barem verziji koja je u udžbeniku) je logika prvog reda. Iz definicija se vidi da je teorija čiji su aksiomi točno formule (danog) skupa S konzistentna, ako i samo ako je S konzistentan (s obzirom na logiku prvog reda). 
Pozadinska teorija u teoremu kompaktnosti (barem verziji koja je u udžbeniku) je logika prvog reda. Iz definicija se vidi da je teorija čiji su aksiomi točno formule (danog) skupa S konzistentna, ako i samo ako je S konzistentan (s obzirom na logiku prvog reda).
 Ako bi se ipak promatrala arbitrarna teorija T, onda bi se moglo pokazati, recimo slično kao u Lindenbaumovoj lemi, da je teorija proširena arbitrarnim konzistentnim skupom S ponovno konzistentna.
 
 Dakle, u oba slučaja se može doći do konzistentne teorije, koja je onda "ulaz" za generalizirani teorem potpunosti.
 
 Ako bi se ipak promatrala arbitrarna teorija T, onda bi se moglo pokazati, recimo slično kao u Lindenbaumovoj lemi, da je teorija proširena arbitrarnim konzistentnim skupom S ponovno konzistentna.
 
 Dakle, u oba slučaja se može doći do konzistentne teorije, koja je onda "ulaz" za generalizirani teorem potpunosti.
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| Loo Forumaš(ica)
 
  
  
 Pridružen/a: 11. 06. 2012. (16:02:07)
 Postovi: (D0)16
 Spol:
  
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		|  |