Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
JANKRI Forumaš(ica)
Pridružen/a: 10. 07. 2008. (02:30:58) Postovi: (10F)16
Spol:
Lokacija: Zagreb
|
|
[Vrh] |
|
Mignon Forumaš(ica)
Pridružen/a: 12. 09. 2010. (14:05:45) Postovi: (B6)16
Spol:
Lokacija: 206
|
|
[Vrh] |
|
mea Forumaš(ica)
Pridružen/a: 10. 12. 2002. (13:22:34) Postovi: (1F0)16
|
|
[Vrh] |
|
adalov Forumaš(ica)
Pridružen/a: 21. 04. 2020. (17:00:07) Postovi: (2)16
|
Postano: 17:47 uto, 21. 4. 2020 Naslov: Homotetija, zadatak 1. |
|
|
Homotetija, zadatak 1.
Pitanje za čitatelje, zašto pravci AA′,BB′,CC′ prolaze jednom točkom?
Razumijem dokaz pomoću Talesovog teorema o proporcionalnosti, ali me zanima postoji li neki jednostavniji razlog koji ne uočavam?
Homotetija, zadatak 1.
Pitanje za čitatelje, zašto pravci AA′,BB′,CC′ prolaze jednom točkom?
Razumijem dokaz pomoću Talesovog teorema o proporcionalnosti, ali me zanima postoji li neki jednostavniji razlog koji ne uočavam?
|
|
[Vrh] |
|
JANKRI Forumaš(ica)
Pridružen/a: 10. 07. 2008. (02:30:58) Postovi: (10F)16
Spol:
Lokacija: Zagreb
|
Postano: 23:59 uto, 21. 4. 2020 Naslov: Re: Homotetija, zadatak 1. |
|
|
[quote="adalov"]Homotetija, zadatak 1.
Pitanje za čitatelje, zašto pravci AA′,BB′,CC′ prolaze jednom točkom?
Razumijem dokaz pomoću Talesovog teorema o proporcionalnosti, ali me zanima postoji li neki jednostavniji razlog koji ne uočavam?[/quote]
Ja bih to točno tako argumentirao. Nisam siguran postoji li neki jednostavniji način? U biti, zašto mislite da ovaj način nije dovoljno jednostavan? :-)
adalov (napisa): | Homotetija, zadatak 1.
Pitanje za čitatelje, zašto pravci AA′,BB′,CC′ prolaze jednom točkom?
Razumijem dokaz pomoću Talesovog teorema o proporcionalnosti, ali me zanima postoji li neki jednostavniji razlog koji ne uočavam? |
Ja bih to točno tako argumentirao. Nisam siguran postoji li neki jednostavniji način? U biti, zašto mislite da ovaj način nije dovoljno jednostavan?
|
|
[Vrh] |
|
adalov Forumaš(ica)
Pridružen/a: 21. 04. 2020. (17:00:07) Postovi: (2)16
|
|
[Vrh] |
|
JANKRI Forumaš(ica)
Pridružen/a: 10. 07. 2008. (02:30:58) Postovi: (10F)16
Spol:
Lokacija: Zagreb
|
Postano: 19:04 sri, 22. 4. 2020 Naslov: Re: Homotetija, zadatak 1. |
|
|
[quote="adalov"]
Pisalo je pitanje za čitatelja, a ne dokažite zašto vrijedi ili nešto sl. pa sam pogrešno naslutila da postoji neki odgovor koji slijedi direktno iz zadatka. :)[/quote]
Smatram da se matematika najbolje uči ako prilikom čitanja morate i malo razmisliti, tj. imati te neke usputne "problemčiće".
Naravno, ako je bilo što nejasno - pitajte - kao što i jeste, to je super! :-)
adalov (napisa): |
Pisalo je pitanje za čitatelja, a ne dokažite zašto vrijedi ili nešto sl. pa sam pogrešno naslutila da postoji neki odgovor koji slijedi direktno iz zadatka. |
Smatram da se matematika najbolje uči ako prilikom čitanja morate i malo razmisliti, tj. imati te neke usputne "problemčiće".
Naravno, ako je bilo što nejasno - pitajte - kao što i jeste, to je super!
|
|
[Vrh] |
|
markakri Forumaš(ica)
Pridružen/a: 14. 11. 2017. (15:46:41) Postovi: (1)16
|
|
[Vrh] |
|
tp Forumaš(ica)
Pridružen/a: 05. 12. 2005. (16:46:01) Postovi: (1F2)16
|
|
[Vrh] |
|
ngng Forumaš(ica)
Pridružen/a: 14. 06. 2020. (08:45:13) Postovi: (2)16
|
|
[Vrh] |
|
tp Forumaš(ica)
Pridružen/a: 05. 12. 2005. (16:46:01) Postovi: (1F2)16
|
Postano: 12:35 pon, 15. 6. 2020 Naslov: Re: Pitanje iz konstrukcija ograničenim sredstvima |
|
|
[quote="ngng"]Pozdrav imam pitanje iz 5. zadatka iz konstrukcija ogeaničenim sredstvima.
Koristeći ravnalo konačne duljine l i šestar maksimalnog otvora r konstruirajte dužinu
AB ako su dane točke A i B udaljene za manje od 2r i više od l.
Kada smo konstruirali točke T1 i T2 trebamo konstruirati njihovo polovište kao u 4. zadatku i u šestar moramo uzeti duljinu T1T2, ali mi je ona dok sam konstruirala ispala veća od zadanog r koji sam si uzela na početku(maksimalan otvor šestara) i sada ne razumijem kako sam dobila da je ta duzina T1T2 veća od r iako su mi A i B udaljene za manje od 2r, a više od l.
unaprijed hvala![/quote]
Uzmite malo manji radijus kod konstrukcije tocaka T_1 i T_2 tako da vam dobivene tocke budu blize pravcu AB (pa tako i jedna drugoj).
Inace ovaj zadatak se moze rijesiti i opcenito, neovisno o ovim uvjetima na duljinu ravnala i maksimalni otvor sestara. Evo kratke skice/opisa:
Iz A i B povucemo dva pravca dok ne nadjemo njihovo sjeciste u C. Prenesemo neku malu duljinu d sestarom iz A prema C na AC. Neka je n*d < |AC| < (n+1)d te D tocka na AC takva da je |AD| = n*d (D je tocka koju smo vec dobili prenosenjem duljine). Podijelimo duzinu DC na n dijelova pomocu standardne konstrukcije. Neka je sada X tocka na AC takva da je |CX| = d + DC/n. Tako smo, dakle podijelili duzinu AC na n jednakih dijelova, tj. dobili X takav da je |CX| = |CA|/n. Analogno napravimo za duzinu BC i dobijemo Y takav da je |CY| = |CB|/m za dovoljno veliki prirodan broj m. Sada podijelimo CX na m jednakih dijelova, a CY na n jednakih dijelova tako da smo dobili tocke X' i Y' koje dijele CA i CB redom u omjeru 1:(mn-1). Dakle, trokut CX'Y' je slika od CAB pri homotetiji s koeficijentom 1/(mn). Kut CX'Y' prenesemo na AC kod tocke A i dobili smo pocetak pravca AB koji mozemo dalje proizvoljno produljiti dok ne stignemo do B.
ngng (napisa): | Pozdrav imam pitanje iz 5. zadatka iz konstrukcija ogeaničenim sredstvima.
Koristeći ravnalo konačne duljine l i šestar maksimalnog otvora r konstruirajte dužinu
AB ako su dane točke A i B udaljene za manje od 2r i više od l.
Kada smo konstruirali točke T1 i T2 trebamo konstruirati njihovo polovište kao u 4. zadatku i u šestar moramo uzeti duljinu T1T2, ali mi je ona dok sam konstruirala ispala veća od zadanog r koji sam si uzela na početku(maksimalan otvor šestara) i sada ne razumijem kako sam dobila da je ta duzina T1T2 veća od r iako su mi A i B udaljene za manje od 2r, a više od l.
unaprijed hvala! |
Uzmite malo manji radijus kod konstrukcije tocaka T_1 i T_2 tako da vam dobivene tocke budu blize pravcu AB (pa tako i jedna drugoj).
Inace ovaj zadatak se moze rijesiti i opcenito, neovisno o ovim uvjetima na duljinu ravnala i maksimalni otvor sestara. Evo kratke skice/opisa:
Iz A i B povucemo dva pravca dok ne nadjemo njihovo sjeciste u C. Prenesemo neku malu duljinu d sestarom iz A prema C na AC. Neka je n*d < |AC| < (n+1)d te D tocka na AC takva da je |AD| = n*d (D je tocka koju smo vec dobili prenosenjem duljine). Podijelimo duzinu DC na n dijelova pomocu standardne konstrukcije. Neka je sada X tocka na AC takva da je |CX| = d + DC/n. Tako smo, dakle podijelili duzinu AC na n jednakih dijelova, tj. dobili X takav da je |CX| = |CA|/n. Analogno napravimo za duzinu BC i dobijemo Y takav da je |CY| = |CB|/m za dovoljno veliki prirodan broj m. Sada podijelimo CX na m jednakih dijelova, a CY na n jednakih dijelova tako da smo dobili tocke X' i Y' koje dijele CA i CB redom u omjeru 1:(mn-1). Dakle, trokut CX'Y' je slika od CAB pri homotetiji s koeficijentom 1/(mn). Kut CX'Y' prenesemo na AC kod tocke A i dobili smo pocetak pravca AB koji mozemo dalje proizvoljno produljiti dok ne stignemo do B.
|
|
[Vrh] |
|
|