| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
Mr.Doe
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 11. 01. 2005. (21:20:57)
Postovi: (21A)16
|
 Postano: 19:46 pon, 26. 2. 2007 Naslov: |
    |
|
|
Ovako je bilo kod prof.Caklovica :
Pisalo se na papir, te nam je profesor prvo zadao dva pitanja ,te su to bila klasicna pitanja : teorem o separaciji za konuse,simpleks metoda,teorem dualnosti, Farkaseva lema i varijante i sl.
Nakon toga ovisno kako ste napisali pismeni i kako ste odgovorili prva dva pitanja dobivate jos jedno ,te su pitanja bila : teorem dualnosti u teoriji igara , kakva je fija [latex] \mu (z,b) [/latex] (konveksna u z i ....), reci nesta o njezinoj domeni , stabilne i nestabilne zadace (teoremi koji ih karakteriziraju),primjeri nestabilnih zadace itd. Ovo su bila pitanja za vise ocjene ,dakle ,slobodno mozete ocekivati i mnoga druga (npr. profesor je rekao kolegici da dokaze teorem koji sama odabere :D )
Ovako je bilo kod prof.Caklovica :
Pisalo se na papir, te nam je profesor prvo zadao dva pitanja ,te su to bila klasicna pitanja : teorem o separaciji za konuse,simpleks metoda,teorem dualnosti, Farkaseva lema i varijante i sl.
Nakon toga ovisno kako ste napisali pismeni i kako ste odgovorili prva dva pitanja dobivate jos jedno ,te su pitanja bila : teorem dualnosti u teoriji igara , kakva je fija  (konveksna u z i ....), reci nesta o njezinoj domeni , stabilne i nestabilne zadace (teoremi koji ih karakteriziraju),primjeri nestabilnih zadace itd. Ovo su bila pitanja za vise ocjene ,dakle ,slobodno mozete ocekivati i mnoga druga (npr. profesor je rekao kolegici da dokaze teorem koji sama odabere  )
|
|
| [Vrh] |
|
vili
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 08. 06. 2005. (22:40:59)
Postovi: (14A)16
Spol: 
Lokacija: Keglić
|
| Postano: 13:05 čet, 1. 3. 2007 Naslov: |
|
|
|
Dakle, imam pitanje.
Ima par teorema, izvoda i sl. gdje nismo do kraja nešto dokazali ili postoji greška.
Recimo, da budem konkretan, teorem o separaciji za konačno generirane konuse. Greška u dokazu je bila da kad pretpostavimo da algoritam ne staje i uzmemo 2 koraka sa istim bazama, mi ne možemo zaključiti da se onaj element sa najvećim indeksom koji ispadne iz baze između ta dva koraka nalazi baš u njima. To je profesor na predavanju dao kao seminar za dodatne bodove.
Jel se od nas očekuje da ga sami dokažemo ili smislimo popravak dokaza? Ne znam uopće koliko to komplicirano može biti pa možda nema niti smisla gubiti vrijeme na to.
A to nije jedini takav primjer. U par navrata je profesor dao tako nešto za seminar ili je nešto ostalo nedorečeno.
U principu me zanima da li su to širi problemi koje treba tražiti negdje i dosta se pozabaviti njima ili trivijalnosti koje se očekuje da znamo sami dokazati?
Dakle, imam pitanje.
Ima par teorema, izvoda i sl. gdje nismo do kraja nešto dokazali ili postoji greška.
Recimo, da budem konkretan, teorem o separaciji za konačno generirane konuse. Greška u dokazu je bila da kad pretpostavimo da algoritam ne staje i uzmemo 2 koraka sa istim bazama, mi ne možemo zaključiti da se onaj element sa najvećim indeksom koji ispadne iz baze između ta dva koraka nalazi baš u njima. To je profesor na predavanju dao kao seminar za dodatne bodove.
Jel se od nas očekuje da ga sami dokažemo ili smislimo popravak dokaza? Ne znam uopće koliko to komplicirano može biti pa možda nema niti smisla gubiti vrijeme na to.
A to nije jedini takav primjer. U par navrata je profesor dao tako nešto za seminar ili je nešto ostalo nedorečeno.
U principu me zanima da li su to širi problemi koje treba tražiti negdje i dosta se pozabaviti njima ili trivijalnosti koje se očekuje da znamo sami dokazati?
|
|
| [Vrh] |
|
ta2a
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 01. 09. 2004. (12:59:54)
Postovi: (B4)16
Spol: 
Lokacija: zg
|
|
| [Vrh] |
|
Mr.Doe
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 11. 01. 2005. (21:20:57)
Postovi: (21A)16
|
| Postano: 13:35 čet, 1. 3. 2007 Naslov: |
|
|
|
[quote="vili"]
Recimo, da budem konkretan, teorem o separaciji za konačno generirane konuse. Greška u dokazu je bila da kad pretpostavimo da algoritam ne staje i uzmemo 2 koraka sa istim bazama, mi ne možemo zaključiti da se onaj element sa najvećim indeksom koji ispadne iz baze između ta dva koraka nalazi baš u njima. To je profesor na predavanju dao kao seminar za dodatne bodove.
[/quote]
Netko je cak napisao seminar na tu temu.
Inace to profesor ne pita na usmenom (to znam zato sto je mene pitao taj teorem :lol: ) ,no ostale primjere ili dokaze teorema koje je profesor dao za seminar se , ili mogu naci u skripti, ili nisu preteski.
| vili (napisa): |
Recimo, da budem konkretan, teorem o separaciji za konačno generirane konuse. Greška u dokazu je bila da kad pretpostavimo da algoritam ne staje i uzmemo 2 koraka sa istim bazama, mi ne možemo zaključiti da se onaj element sa najvećim indeksom koji ispadne iz baze između ta dva koraka nalazi baš u njima. To je profesor na predavanju dao kao seminar za dodatne bodove.
|
Netko je cak napisao seminar na tu temu.
Inace to profesor ne pita na usmenom (to znam zato sto je mene pitao taj teorem  ) ,no ostale primjere ili dokaze teorema koje je profesor dao za seminar se , ili mogu naci u skripti, ili nisu preteski.
|
|
| [Vrh] |
|
vili
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 08. 06. 2005. (22:40:59)
Postovi: (14A)16
Spol:
Lokacija: Keglić
|
| Postano: 13:44 čet, 1. 3. 2007 Naslov: |
|
|
|
[quote="ta2a"]u tm-u o separaciji sam ja zaključila da je to puno jednostavnije dokazati kombinatorno: imamo konačan broj generatora i od njih možemo složiti konačan broj baza (permutacija), dakle nakon određenog broja GJT baze će se počet ponavljat, a čim se prva ponovi (npr B_n), ključni element za GJT je isti kao i prvi put i sljedeća koju dobijemo (B_n+1) će biti ista kao i ona koju smo dobili nakon B_n prvi put - dobili smo cikličko ponavljanje.
nadam se da je ovo kolko-tolko razumljivo[/quote]
Ali to nije dokaz. To smo isto i mi napravili u dokazu tog teorema, a pretpostavka da bismo došli do toga je bila da algoritam ne staje u konačno mnogo koraka. I kad smo zaključili (ovako kako si rekla) da dolazi do cikličkog ponavljanja baza onda hoćemo dobiti kontradikciju negdje, i tu dolazi do problema jer ne pokrivamo sve slučajeve.
| ta2a (napisa): | u tm-u o separaciji sam ja zaključila da je to puno jednostavnije dokazati kombinatorno: imamo konačan broj generatora i od njih možemo složiti konačan broj baza (permutacija), dakle nakon određenog broja GJT baze će se počet ponavljat, a čim se prva ponovi (npr B_n), ključni element za GJT je isti kao i prvi put i sljedeća koju dobijemo (B_n+1) će biti ista kao i ona koju smo dobili nakon B_n prvi put - dobili smo cikličko ponavljanje.
nadam se da je ovo kolko-tolko razumljivo |
Ali to nije dokaz. To smo isto i mi napravili u dokazu tog teorema, a pretpostavka da bismo došli do toga je bila da algoritam ne staje u konačno mnogo koraka. I kad smo zaključili (ovako kako si rekla) da dolazi do cikličkog ponavljanja baza onda hoćemo dobiti kontradikciju negdje, i tu dolazi do problema jer ne pokrivamo sve slučajeve.
|
|
| [Vrh] |
|
ta2a
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 01. 09. 2004. (12:59:54)
Postovi: (B4)16
Spol:
Lokacija: zg
|
|
| [Vrh] |
|
vili
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 08. 06. 2005. (22:40:59)
Postovi: (14A)16
Spol:
Lokacija: Keglić
|
| Postano: 14:10 čet, 1. 3. 2007 Naslov: |
|
|
|
[quote="ta2a"]pa tvrdnja je da ako algoritam ne staje u konačno mnogo koraka, onda se javlja cikličko ponavljanje, kaj ne? tak bar meni piše...[/quote]
Ne, to nije tvrdnja teorema ako si to mislila. To je samo pomoćna tvrdnja u teoremu (i ona nije sporna) da dokažemo ono što nam treba. Traži se da pokažemo da postoji vektor q sa zadanim svojstvima, a za to nam baš treba da u algoritmu ne postoji cikličko ponavljanje, odn. da staje u konačno mnogo koraka, jer nam tada daje rješenje.
Ali čini mi se da smo već previše zaspammali ovaj topic, ipak je to za pitanja na usmenom. Otvorit ću novi za daljnja pitanja.
@Mr. Doe: Hvala :wink:
| ta2a (napisa): | | pa tvrdnja je da ako algoritam ne staje u konačno mnogo koraka, onda se javlja cikličko ponavljanje, kaj ne? tak bar meni piše... |
Ne, to nije tvrdnja teorema ako si to mislila. To je samo pomoćna tvrdnja u teoremu (i ona nije sporna) da dokažemo ono što nam treba. Traži se da pokažemo da postoji vektor q sa zadanim svojstvima, a za to nam baš treba da u algoritmu ne postoji cikličko ponavljanje, odn. da staje u konačno mnogo koraka, jer nam tada daje rješenje.
Ali čini mi se da smo već previše zaspammali ovaj topic, ipak je to za pitanja na usmenom. Otvorit ću novi za daljnja pitanja.
@Mr. Doe: Hvala 
|
|
| [Vrh] |
|
krcko
Forumaš nagrađen za životno djelo
Pridružen/a: 07. 10. 2002. (15:57:59)
Postovi: (18B3)16
|
| Postano: 14:40 čet, 1. 3. 2007 Naslov: |
|
|
|
[quote="vili"]Recimo, da budem konkretan, teorem o separaciji za konačno generirane konuse. Greška u dokazu je bila da kad pretpostavimo da algoritam ne staje i uzmemo 2 koraka sa istim bazama, mi ne možemo zaključiti da se onaj element sa najvećim indeksom koji ispadne iz baze između ta dva koraka nalazi baš u njima. To je profesor na predavanju dao kao seminar za dodatne bodove.[/quote]
Ne kuzim tocno u cemu je kvaka. Ovo sto je ta2a napisala je ocito po Dirichletu. Kad imas dvije baze koje su iste a izmedju se nesto mijenjalo, imas i fickle varijablu s najvecim indeksom (koja se mijenjala). Ta varijabla je u jednom od koraka morala izaci, a u nekom drugom uci. Ako je izlazeci korak prije ulazeceg, onda je fickle varijabla s najvecim indeksnom u pocetnoj i krajnjoj bazi. Ako je obrnuto, onda nije u pocetnoj i krajnjoj bazi, ali mislim da to ne mijenja ostatak dokaza. Treba izvuci kontradikciju s Blandovim pravilom, tj. izborom minimalnog indeksa.
| vili (napisa): | | Recimo, da budem konkretan, teorem o separaciji za konačno generirane konuse. Greška u dokazu je bila da kad pretpostavimo da algoritam ne staje i uzmemo 2 koraka sa istim bazama, mi ne možemo zaključiti da se onaj element sa najvećim indeksom koji ispadne iz baze između ta dva koraka nalazi baš u njima. To je profesor na predavanju dao kao seminar za dodatne bodove. |
Ne kuzim tocno u cemu je kvaka. Ovo sto je ta2a napisala je ocito po Dirichletu. Kad imas dvije baze koje su iste a izmedju se nesto mijenjalo, imas i fickle varijablu s najvecim indeksom (koja se mijenjala). Ta varijabla je u jednom od koraka morala izaci, a u nekom drugom uci. Ako je izlazeci korak prije ulazeceg, onda je fickle varijabla s najvecim indeksnom u pocetnoj i krajnjoj bazi. Ako je obrnuto, onda nije u pocetnoj i krajnjoj bazi, ali mislim da to ne mijenja ostatak dokaza. Treba izvuci kontradikciju s Blandovim pravilom, tj. izborom minimalnog indeksa.
_________________
Vedran Krcadinac
Ljudi su razliciti, a nula je paran broj.
|
|
| [Vrh] |
|
vili
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 08. 06. 2005. (22:40:59)
Postovi: (14A)16
Spol:
Lokacija: Keglić
|
|
| [Vrh] |
|
krcko
Forumaš nagrađen za životno djelo
Pridružen/a: 07. 10. 2002. (15:57:59)
Postovi: (18B3)16
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
|
| [Vrh] |
|
krcko
Forumaš nagrađen za životno djelo
Pridružen/a: 07. 10. 2002. (15:57:59)
Postovi: (18B3)16
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
| Postano: 20:44 sub, 3. 3. 2007 Naslov: |
|
|
|
Simpleks, poliedarski skupovi, dualnost u ekonomiji, metoda untrasnje tocke, matricne igre sa sumom nula, (opcenita) analiza osjetljivosti, (ne)stabilnost ZLP-a.
Vise manje pitanja sa gornjeg topica. I izvod za GJT, stabilnost, teoremi s nazivima, primal - dual simpleks tabela i sl. Uglavnom one najbitnije stvari.
Simpleks, poliedarski skupovi, dualnost u ekonomiji, metoda untrasnje tocke, matricne igre sa sumom nula, (opcenita) analiza osjetljivosti, (ne)stabilnost ZLP-a.
Vise manje pitanja sa gornjeg topica. I izvod za GJT, stabilnost, teoremi s nazivima, primal - dual simpleks tabela i sl. Uglavnom one najbitnije stvari.
|
|
| [Vrh] |
|
i_
Gost
|
|
| [Vrh] |
|
Stari
Gost
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
|
| [Vrh] |
|
mirnak
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 07. 02. 2007. (17:39:26)
Postovi: (5)16
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
|
| [Vrh] |
|
|
(seminar od jednog reda 
