Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
Gost
|
|
[Vrh] |
|
Milojko Forumaš(ica)
Pridružen/a: 07. 11. 2008. (14:57:52) Postovi: (453)16
Spol:
Lokacija: Hilbertov hotel
|
Postano: 13:18 čet, 9. 6. 2011 Naslov: |
|
|
malos zabrijo. na predavanjima je urađeno bilo do 6.7 ili tako nešto
malos zabrijo. na predavanjima je urađeno bilo do 6.7 ili tako nešto
_________________ Sedam je prost broj
Bolonja je smeće i to pod hitno treba mijenjat
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
Charmed Forumaš(ica)
Pridružen/a: 22. 02. 2009. (11:51:49) Postovi: (20B)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
JANKRI Forumaš(ica)
Pridružen/a: 10. 07. 2008. (02:30:58) Postovi: (10F)16
Spol:
Lokacija: Zagreb
|
|
[Vrh] |
|
Charmed Forumaš(ica)
Pridružen/a: 22. 02. 2009. (11:51:49) Postovi: (20B)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
tomitza Forumaš(ica)
Pridružen/a: 28. 11. 2008. (19:50:48) Postovi: (58)16
|
Postano: 13:01 ned, 3. 7. 2011 Naslov: |
|
|
[quote="Anonymous"]Molim vas, može li mi netko objasniti razliku između [b]biti element [/b]i [b]biti podskup[/b] nekog skupa. (Ako može, molim i primjer iz kojeg se to vidi)
Unaprijed hvala![/quote]
Neka je [latex]X[/latex] neki skup.
[latex]A \subset X \; ako \;\forall a\in A \Rightarrow a\in X[/latex]
Posebno, podskup mora biti skup.
[latex]Neka\;je\;X=\left \{ 1,2,3,4 \right \}[/latex]
[latex]Tada\;je\;A=\left \{ 1,2,3 \right \} \;podskup\;od\;X[/latex]
[latex]Takoder\;B=\left \{ 1 \right \} \;je\;podskup\;od\;X[/latex]
Dakle ovdje se radi o skupu koji ima samo jedan član. Kad ti ti piše [latex]1 \in X [/latex], to nije isto kao da piše [latex]\left \{ 1 \right \} \subset X[/latex], jer se u drugom slučaju radi o skupu, dok ovo prvo to nije.
Ono što tebe sigurno zbunjuje, je zašto kod nekih familija podskupova nekog skupa(algebri, prstenova...) piše za neke skupove, npr. [latex]A \in \sigma (\mathbb{R} ) [/latex]
Nije precizna definicija, ali koristit ce, familije podskupova nekog skupa za svoje elemente imaju podskupove tog skupa. Uzmimo partitivni skup. Vrijedi ovo:
[latex] A \in \mathit{P}(X) \Leftrightarrow A \subset X [/latex]
E sad, neka je npr. [latex]\sigma[/latex] familija podskupova od X. Tada [latex]\sigma[/latex] sadrži podskupove od X. Posebno, vrijedi [latex]\sigma \subset \mathit{P}(X)[/latex], ali ne vrijedi [latex]\sigma \subset X[/latex].
Nadam se da sam razjasnio :D
Anonymous (napisa): | Molim vas, može li mi netko objasniti razliku između biti element i biti podskup nekog skupa. (Ako može, molim i primjer iz kojeg se to vidi)
Unaprijed hvala! |
Neka je neki skup.
Posebno, podskup mora biti skup.
Dakle ovdje se radi o skupu koji ima samo jedan član. Kad ti ti piše , to nije isto kao da piše , jer se u drugom slučaju radi o skupu, dok ovo prvo to nije.
Ono što tebe sigurno zbunjuje, je zašto kod nekih familija podskupova nekog skupa(algebri, prstenova...) piše za neke skupove, npr.
Nije precizna definicija, ali koristit ce, familije podskupova nekog skupa za svoje elemente imaju podskupove tog skupa. Uzmimo partitivni skup. Vrijedi ovo:
E sad, neka je npr. familija podskupova od X. Tada sadrži podskupove od X. Posebno, vrijedi , ali ne vrijedi .
Nadam se da sam razjasnio
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
JANKRI Forumaš(ica)
Pridružen/a: 10. 07. 2008. (02:30:58) Postovi: (10F)16
Spol:
Lokacija: Zagreb
|
Postano: 15:11 čet, 15. 3. 2012 Naslov: |
|
|
Dovoljno je dokazati da je [latex]\mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex] prsten koji sadrži cijeli skup [latex]X[/latex]. Primijetimo da je za to dovoljno dokazati da je [latex]\mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex] prsten pa onda, kako je [latex]\mathcal{R}[/latex] neprazna familija podkupova od [latex]X[/latex] postoji neki element [latex]A \in R[/latex], no tada je [latex]X = A \cup A^c[/latex] element od [latex]\mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex], odnosno [latex]\mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex] je algebra na [latex]X[/latex].
Trebamo dokazati da je familija [latex]\mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex] zatvorena na operacije unije i razlike, s time da znamo da je familija [latex]\mathcal{R}[/latex] prsten.
Neka su [latex]A,\, B \in \mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex], ukoliko su i [latex]A[/latex] i [latex]B[/latex] iz [latex]\mathcal{R}[/latex] sve trivijalno vrijedi jer je [latex]\mathcal{R}[/latex] prsten. Dakle, imamo dva (Točnije, tri, ali dva su potpuno analogna.) slučaja.
Ili je [latex]A \in \mathcal{R}[/latex] i [latex]B \in \mathcal{R}^c[/latex] (Isto kao i da je [latex]A \in \mathcal{R}^c[/latex] i [latex]B \in \mathcal{R}[/latex].) ili su [latex]A,\, B \in \mathcal{R}^c[/latex].
U prvom slučaju. Postoji [latex]C \in \mathcal{R}[/latex] takav da je [latex]B = C^c[/latex]. Tada je [latex]A \cup B = A \cup C^c = \left(A^c \cap C\right)^c = \left(C \setminus A\right)^c \in \mathcal{R}^c \subseteq \mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex], jer je [latex]\mathcal{R}[/latex] prsten pa je [latex]C \setminus A \in \mathcal{R}[/latex].
Također [latex]A \setminus B = A \cap B^c = A \cap C \in \mathcal{R} \subseteq \mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex]. [latex]A \cap C \in \mathcal{R}[/latex] zato što je [latex]\mathcal{R}[/latex] prsten.
U drugom slučaju, postoje [latex]C,\, D \in \mathcal{R}[/latex] takvi da je [latex]C^c = A[/latex] i [latex]D^c = B[/latex]. No, tada je
[latex]A \cup B = C^c \cup D^c = \left(C \cap D\right)^c \in \mathcal{R}^c \subseteq \mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex]. Zato što je [latex]\mathcal{R}[/latex] prsten pa je [latex]C \cap D \in \mathcal{R}[/latex].
[latex]A \setminus B = A \cap B^c = C^c \cap D = D \setminus C \in \mathcal{R} \subseteq \mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex].
Dakle, [latex]\mathcal{R} \cup \mathcal{R}^c[/latex] je prsten na [latex]X[/latex], a kao što smo na početku pokazali, to je tada algebra na [latex]X[/latex].
Dovoljno je dokazati da je prsten koji sadrži cijeli skup . Primijetimo da je za to dovoljno dokazati da je prsten pa onda, kako je neprazna familija podkupova od postoji neki element , no tada je element od , odnosno je algebra na .
Trebamo dokazati da je familija zatvorena na operacije unije i razlike, s time da znamo da je familija prsten.
Neka su , ukoliko su i i iz sve trivijalno vrijedi jer je prsten. Dakle, imamo dva (Točnije, tri, ali dva su potpuno analogna.) slučaja.
Ili je i (Isto kao i da je i .) ili su .
U prvom slučaju. Postoji takav da je . Tada je , jer je prsten pa je .
Također . zato što je prsten.
U drugom slučaju, postoje takvi da je i . No, tada je
. Zato što je prsten pa je .
.
Dakle, je prsten na , a kao što smo na početku pokazali, to je tada algebra na .
|
|
[Vrh] |
|
komaPMF Forumaš(ica)
Pridružen/a: 22. 11. 2007. (10:23:41) Postovi: (E6)16
Spol:
Lokacija: Over the roof
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
sunny Forumaš(ica)
Pridružen/a: 21. 01. 2007. (01:06:34) Postovi: (153)16
|
|
[Vrh] |
|
.anchy. Forumaš(ica)
Pridružen/a: 14. 11. 2007. (20:03:46) Postovi: (1BC)16
Lokacija: Zgb
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
JANKRI Forumaš(ica)
Pridružen/a: 10. 07. 2008. (02:30:58) Postovi: (10F)16
Spol:
Lokacija: Zagreb
|
Postano: 17:11 čet, 5. 4. 2012 Naslov: |
|
|
Ako se dobro sjećam, samo na teoriji skupova smo pravili razliku između konačnih i prebrojivih skupova. Konačni su nam bili samo to, konačni (Dakle, među njima je i prazan skup, njegov kardinalitet je 0, što je konačno.)... :D Dok su nam prebrojivi bili oni koji su beskonačni i u bijekciji sa skupom prirodnih brojeva, [latex]\mathbb{N}[/latex].
Na mjeri se, opet napominjem, ako se dobro sjećam, podrazumijeva da su prebrojivi svi oni koji su ili konačni (Dakle i [latex]\emptyset[/latex].) ili prebrojivo beskonačni.
Ako se dobro sjećam, samo na teoriji skupova smo pravili razliku između konačnih i prebrojivih skupova. Konačni su nam bili samo to, konačni (Dakle, među njima je i prazan skup, njegov kardinalitet je 0, što je konačno.)... Dok su nam prebrojivi bili oni koji su beskonačni i u bijekciji sa skupom prirodnih brojeva, .
Na mjeri se, opet napominjem, ako se dobro sjećam, podrazumijeva da su prebrojivi svi oni koji su ili konačni (Dakle i .) ili prebrojivo beskonačni.
|
|
[Vrh] |
|
xyz Forumaš(ica)
Pridružen/a: 14. 02. 2009. (11:14:15) Postovi: (8A)16
Spol:
Lokacija: Zagreb
|
|
[Vrh] |
|
vjekovac Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 01. 2003. (18:26:55) Postovi: (2DB)16
Spol:
|
Postano: 21:55 čet, 5. 4. 2012 Naslov: |
|
|
[quote="xyz"]Zar nije da za konacne skupove ne kazemo da su prebrojivi nego [i]najvise prebrojivi[/i]? :grebgreb:[/quote]
Termin [i]prebrojiv[/i] nije sasvim standardiziran u matematickoj literaturi, kao sto je kolega/ica JANKRI napomenuo/la. Zato se cesto zeli izbjeci nesporazum koristenjem termina poput "najvise prebrojiv", "prebrojivo beskonacan", itd.
Na kolegiju Mjera i integral [i]prebrojivim skupovima[/i] smatramo i konacne skupove i skupove koji su bijektivni s [tex]\mathbb{N}[/tex].
Takodjer, kao sto JANKRI rece, [tex]\emptyset[/tex] je konacan pa je specijalno i prebrojiv.
xyz (napisa): | Zar nije da za konacne skupove ne kazemo da su prebrojivi nego najvise prebrojivi? |
Termin prebrojiv nije sasvim standardiziran u matematickoj literaturi, kao sto je kolega/ica JANKRI napomenuo/la. Zato se cesto zeli izbjeci nesporazum koristenjem termina poput "najvise prebrojiv", "prebrojivo beskonacan", itd.
Na kolegiju Mjera i integral prebrojivim skupovima smatramo i konacne skupove i skupove koji su bijektivni s [tex]\mathbb{N}[/tex].
Takodjer, kao sto JANKRI rece, [tex]\emptyset[/tex] je konacan pa je specijalno i prebrojiv.
|
|
[Vrh] |
|
Sphiro Forumaš(ica)
Pridružen/a: 17. 10. 2007. (16:32:45) Postovi: (45)16
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
|