[quote="tyee"]dobro jutro... ovak buduci da sam malo kratak s biljeskama iz elementarne :( , a sada su vec lagano stisli rokovi nadam se da vam nece biti problem malo pomoci...
pa redom...
što znači napiši relacije ekvivalencije na skupu npr. {1,2,3,4,5} cije su klase ekvivalencije npr. {1,5},{2,4},{3}?
kako bih mogao na nekom skupu {1,2,3} nac neku relaciju koja je reflx.,antisim, a nije tranz?
iz drugog koloksa mi nije jasno kako se nalaze npr. dvoznamenkasti xeN za koje vrijedi npr. xkongr222 (mod22).
i za kraj sto su parcijalni razlomci?[/quote]
Relacija ekvivalencije s klasama zadanim gore je {(1,1), (1,5), (5,1), (5,5), (2,2), (2,4), (4,2), (4,4), (3,3)}. Nadam se da je na tom primjeru jasno kako se radi opcenito.
Primjeri relacija traze se metodom pokusaja i pogresaka. Uzmemo npr. relaciju {(1,1), (2,3)} i pogledamo ima li trazena svojstva. Odmah vidimo da nije refleksivna i da treba dodati (2,2) i (3,3). Antisimetricna jest jer nema parova ([i]a[/i],[i]b[/i]) i ([i]b[/i],[i]a[/i]) s [i]a[/i] razlicitim od [i]b[/i]. Medjutim, tranzitivna je a mi ne zelimo da bude. To svojstvo mozemo pokvariti dodavanjem para (1,2) (zbog toga sto (1,3) nije u relaciji). Time refleksivnost i antisimetricnost nismo pokvarili, pa je jedan primjer relacije kakva se trazi {(1,1), (2,3), (2,2), (3,3), (1,2)}.
Ovo s kongruencijom ce postati jasno kad proucite i razumijete definiciju. Necu pisati recepte jer ce u popravnom pitanje ionako biti malo drugacije formulirano.
Parcijalni razlomci su racionalne funkcije oblika P(x) / Q(x)^n, pri cemu je Q ireducibilni polinom i stupanj od P je manji od stupnja od Q. To je definicija s predavanja.
tyee (napisa): | dobro jutro... ovak buduci da sam malo kratak s biljeskama iz elementarne , a sada su vec lagano stisli rokovi nadam se da vam nece biti problem malo pomoci...
pa redom...
što znači napiši relacije ekvivalencije na skupu npr. {1,2,3,4,5} cije su klase ekvivalencije npr. {1,5},{2,4},{3}?
kako bih mogao na nekom skupu {1,2,3} nac neku relaciju koja je reflx.,antisim, a nije tranz?
iz drugog koloksa mi nije jasno kako se nalaze npr. dvoznamenkasti xeN za koje vrijedi npr. xkongr222 (mod22).
i za kraj sto su parcijalni razlomci? |
Relacija ekvivalencije s klasama zadanim gore je {(1,1), (1,5), (5,1), (5,5), (2,2), (2,4), (4,2), (4,4), (3,3)}. Nadam se da je na tom primjeru jasno kako se radi opcenito.
Primjeri relacija traze se metodom pokusaja i pogresaka. Uzmemo npr. relaciju {(1,1), (2,3)} i pogledamo ima li trazena svojstva. Odmah vidimo da nije refleksivna i da treba dodati (2,2) i (3,3). Antisimetricna jest jer nema parova (a,b) i (b,a) s a razlicitim od b. Medjutim, tranzitivna je a mi ne zelimo da bude. To svojstvo mozemo pokvariti dodavanjem para (1,2) (zbog toga sto (1,3) nije u relaciji). Time refleksivnost i antisimetricnost nismo pokvarili, pa je jedan primjer relacije kakva se trazi {(1,1), (2,3), (2,2), (3,3), (1,2)}.
Ovo s kongruencijom ce postati jasno kad proucite i razumijete definiciju. Necu pisati recepte jer ce u popravnom pitanje ionako biti malo drugacije formulirano.
Parcijalni razlomci su racionalne funkcije oblika P(x) / Q(x)^n, pri cemu je Q ireducibilni polinom i stupanj od P je manji od stupnja od Q. To je definicija s predavanja.
_________________ Vedran Krcadinac
Ljudi su razliciti, a nula je paran broj.
|