| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
radoznali kaktus
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 12. 11. 2011. (21:01:17)
Postovi: (8)16
|
 Postano: 0:40 ned, 11. 12. 2011 Naslov: |
    |
|
|
jel ima negdje objašnjeno šta točno znači koji flag ( X, C, Z...) i u kojim uvjetima se mjenjaju
npr ovo mi je malo zbunjujuće
LOOP: CMPM.B (A0)+, (A1)+
DBNE D0, LOOP
uspoređujemo ono šta je na adresama a0 i a1 i ako je isto tražimo dalje dok ne dođemo do kraja ili dok ne nađemo različite brojeve, tako bi barem trebao zadatak raditi i to ovaj kod radi. Ali ono što me zbunjuje je to što BNE ( branch if NOT equal ) radi ponovno petllju loop iako su brojevi isti. Što nebi trebalo biti da ako CMP oduzme dva jednaka broja da dobijemo 0 i da se onda Z flag postavi na 1. Zašto se Z flag u ovom slučaju postavlja na 1 kad su brojevi različiti a ne kada oduzimamo 2 ista broja?
jel ima negdje objašnjeno šta točno znači koji flag ( X, C, Z...) i u kojim uvjetima se mjenjaju
npr ovo mi je malo zbunjujuće
LOOP: CMPM.B (A0)+, (A1)+
DBNE D0, LOOP
uspoređujemo ono šta je na adresama a0 i a1 i ako je isto tražimo dalje dok ne dođemo do kraja ili dok ne nađemo različite brojeve, tako bi barem trebao zadatak raditi i to ovaj kod radi. Ali ono što me zbunjuje je to što BNE ( branch if NOT equal ) radi ponovno petllju loop iako su brojevi isti. Što nebi trebalo biti da ako CMP oduzme dva jednaka broja da dobijemo 0 i da se onda Z flag postavi na 1. Zašto se Z flag u ovom slučaju postavlja na 1 kad su brojevi različiti a ne kada oduzimamo 2 ista broja?
|
|
| [Vrh] |
|
Ledicka
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 05. 10. 2011. (19:31:34)
Postovi: (9)16
Spol: 
|
|
| [Vrh] |
|
Mas
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 18. 10. 2008. (11:22:20)
Postovi: (53)16
Spol: 
|
| Postano: 11:13 pon, 12. 12. 2011 Naslov: |
|
|
|
[quote="radoznali kaktus"]jel ima negdje objašnjeno šta točno znači koji flag ( X, C, Z...) i u kojim uvjetima se mjenjaju[/quote]
Imas u manualu procesora sigurno, a postoji i sazetije objasnjenje u helpu od simulatora pod Jimmy Mardell's Rreference Guide pod About the Motorola 68000 Proccesor pod Flags.
[quote="radoznali kaktus"]npr ovo mi je malo zbunjujuće
LOOP: CMPM.B (A0)+, (A1)+
DBNE D0, LOOP
uspoređujemo ono šta je na adresama a0 i a1 i ako je isto tražimo dalje dok ne dođemo do kraja ili dok ne nađemo različite brojeve, tako bi barem trebao zadatak raditi i to ovaj kod radi. Ali ono što me zbunjuje je to što BNE ( branch if NOT equal ) radi ponovno petllju loop iako su brojevi isti. Što nebi trebalo biti da ako CMP oduzme dva jednaka broja da dobijemo 0 i da se onda Z flag postavi na 1. Zašto se Z flag u ovom slučaju postavlja na 1 kad su brojevi različiti a ne kada oduzimamo 2 ista broja?[/quote]
Rado bi pojasnio, ali mi fali malo konteksta.. To je zadatak sa vijezbi? Koji?
| radoznali kaktus (napisa): | | jel ima negdje objašnjeno šta točno znači koji flag ( X, C, Z...) i u kojim uvjetima se mjenjaju |
Imas u manualu procesora sigurno, a postoji i sazetije objasnjenje u helpu od simulatora pod Jimmy Mardell's Rreference Guide pod About the Motorola 68000 Proccesor pod Flags.
| radoznali kaktus (napisa): | npr ovo mi je malo zbunjujuće
LOOP: CMPM.B (A0)+, (A1)+
DBNE D0, LOOP
uspoređujemo ono šta je na adresama a0 i a1 i ako je isto tražimo dalje dok ne dođemo do kraja ili dok ne nađemo različite brojeve, tako bi barem trebao zadatak raditi i to ovaj kod radi. Ali ono što me zbunjuje je to što BNE ( branch if NOT equal ) radi ponovno petllju loop iako su brojevi isti. Što nebi trebalo biti da ako CMP oduzme dva jednaka broja da dobijemo 0 i da se onda Z flag postavi na 1. Zašto se Z flag u ovom slučaju postavlja na 1 kad su brojevi različiti a ne kada oduzimamo 2 ista broja? |
Rado bi pojasnio, ali mi fali malo konteksta.. To je zadatak sa vijezbi? Koji?
_________________
Smisao zivota, Svemira i svega je rekurzivno prebrojiv.
|
|
| [Vrh] |
|
Lucifer
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 18. 06. 2003. (18:21:36)
Postovi: (2A)16
Spol: 
|
| Postano: 20:46 pon, 12. 12. 2011 Naslov: |
|
|
|
Može li objašnjenje, tj. specifikacija, nekih od zadataka. Veliki broj zadataka ima napisan primjer koji nije jednoznačan, pa nije sasvim jasno što sve zadatak treba uključivati.
Recimo, zadatak 28:
[quote]Sortirajte listu 4 bitnih vrijednosti (broj se nalazi u 4 najmanje značajna bita danog bajta) uzlazno pomoću "bubble" sorta. Adresa prvog elementa liste dana je varijablom LIST s adrese $6000, a prvi element sadrzi duljinu liste (bez početnog člana koji predstavlja duljinu). Mozete pretpostaviti da će lista imati barem 2 elementa.[/quote]
Dan je primjer:
[code:1]
Ulaz: 6000 = 00006010 Izlaz: 6000 = 00006010
6010 = 03 6010 = 03
6011 = 03 6011 = 01
6012 = 01 6012 = 02
6013 = 02 6013 = 03
[/code:1]
Napola se sjećam da je asistent rekao da je moguće da prva četiri bita NE budu nula (dapače, i rekao je da je loš primjer), no pitanje je i što bi se trebalo napraviti i s ostatkom vrijednosti (najznačajnija 4 bita). Jeli potrebno i to premjestiti u sortiranju? Jeli to potrebno ignorirati u slaganju? Jeli prihvatljivo ako se ponište pri sortiranju?
Odnosno, za slijedeći ulaz, što je sve prihvatljivo kao izlaz:
[code:1]
Ulaz: 6000 = 00006010
6010 = 03
6011 = A3
6012 = B1
6013 = C2
[/code:1]
Može li objašnjenje, tj. specifikacija, nekih od zadataka. Veliki broj zadataka ima napisan primjer koji nije jednoznačan, pa nije sasvim jasno što sve zadatak treba uključivati.
Recimo, zadatak 28:
| Citat: | | Sortirajte listu 4 bitnih vrijednosti (broj se nalazi u 4 najmanje značajna bita danog bajta) uzlazno pomoću "bubble" sorta. Adresa prvog elementa liste dana je varijablom LIST s adrese $6000, a prvi element sadrzi duljinu liste (bez početnog člana koji predstavlja duljinu). Mozete pretpostaviti da će lista imati barem 2 elementa. |
Dan je primjer:
| Kod: |
Ulaz: 6000 = 00006010 Izlaz: 6000 = 00006010
6010 = 03 6010 = 03
6011 = 03 6011 = 01
6012 = 01 6012 = 02
6013 = 02 6013 = 03
|
Napola se sjećam da je asistent rekao da je moguće da prva četiri bita NE budu nula (dapače, i rekao je da je loš primjer), no pitanje je i što bi se trebalo napraviti i s ostatkom vrijednosti (najznačajnija 4 bita). Jeli potrebno i to premjestiti u sortiranju? Jeli to potrebno ignorirati u slaganju? Jeli prihvatljivo ako se ponište pri sortiranju?
Odnosno, za slijedeći ulaz, što je sve prihvatljivo kao izlaz:
| Kod: |
Ulaz: 6000 = 00006010
6010 = 03
6011 = A3
6012 = B1
6013 = C2
|
|
|
| [Vrh] |
|
GauSs_
Moderator
Pridružen/a: 28. 01. 2004. (21:01:17)
Postovi: (53C)16
Spol:
Lokacija: 231
|
| Postano: 0:42 uto, 13. 12. 2011 Naslov: |
|
|
|
[quote="Lucifer"]Može li objašnjenje, tj. specifikacija, nekih od zadataka. Veliki broj zadataka ima napisan primjer koji nije jednoznačan, pa nije sasvim jasno što sve zadatak treba uključivati.
Recimo, zadatak 28:
...
[/quote]
pogledajte sada sluzbenu stranicu
| Lucifer (napisa): | Može li objašnjenje, tj. specifikacija, nekih od zadataka. Veliki broj zadataka ima napisan primjer koji nije jednoznačan, pa nije sasvim jasno što sve zadatak treba uključivati.
Recimo, zadatak 28:
...
|
pogledajte sada sluzbenu stranicu
_________________ The purpose of life is to end
Prosle su godine kolokviji bili laksi, zar ne? |
|
| [Vrh] |
|
Lucifer
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 18. 06. 2003. (18:21:36)
Postovi: (2A)16
Spol:
|
| Postano: 17:44 uto, 13. 12. 2011 Naslov: |
|
|
|
[quote="GauSs_"]pogledajte sada sluzbenu stranicu[/quote]
Hvala, sada je jasnije.
No postoji još dosta neodređenih primjera. Npr., u zadatku 25 - slažemo li znakove u Big Endian ili Little Endian formatu (rezultat je simetričan pa nije jasno). Također, zadatak 22 ima grešku. Adresa drugog broja je dana 6010-6018, što je 9 bajta, ne 7 kako zahtjeva zadatak (doduše, to je jednostavno za primjetiti i ispraviti). Također isti zadatak - možemo pretpostaviti da je prvi broj veći od drugoga, a u danom primjeru su isti. Nebi li trebalo stajati "veći ili jednak"?
Dodatno pitanje (nevezano za gore), jeli prihvatljivo zadatak 26 riješiti tako da se višak niza prebriše (defaultno sa $FFFF), ili mora ostati sačuvan?
| GauSs_ (napisa): | | pogledajte sada sluzbenu stranicu |
Hvala, sada je jasnije.
No postoji još dosta neodređenih primjera. Npr., u zadatku 25 - slažemo li znakove u Big Endian ili Little Endian formatu (rezultat je simetričan pa nije jasno). Također, zadatak 22 ima grešku. Adresa drugog broja je dana 6010-6018, što je 9 bajta, ne 7 kako zahtjeva zadatak (doduše, to je jednostavno za primjetiti i ispraviti). Također isti zadatak - možemo pretpostaviti da je prvi broj veći od drugoga, a u danom primjeru su isti. Nebi li trebalo stajati "veći ili jednak"?
Dodatno pitanje (nevezano za gore), jeli prihvatljivo zadatak 26 riješiti tako da se višak niza prebriše (defaultno sa $FFFF), ili mora ostati sačuvan?
|
|
| [Vrh] |
|
GauSs_
Moderator
Pridružen/a: 28. 01. 2004. (21:01:17)
Postovi: (53C)16
Spol:
Lokacija: 231
|
| Postano: 21:35 uto, 13. 12. 2011 Naslov: |
|
|
|
[quote="Lucifer"][quote="GauSs_"]pogledajte sada sluzbenu stranicu[/quote]
Hvala, sada je jasnije.
No postoji još dosta neodređenih primjera. Npr., u zadatku 25 - slažemo li znakove u Big Endian ili Little Endian formatu (rezultat je simetričan pa nije jasno). Također, zadatak 22 ima grešku. Adresa drugog broja je dana 6010-6018, što je 9 bajta, ne 7 kako zahtjeva zadatak (doduše, to je jednostavno za primjetiti i ispraviti). Također isti zadatak - možemo pretpostaviti da je prvi broj veći od drugoga, a u danom primjeru su isti. Nebi li trebalo stajati "veći ili jednak"?
[/quote]
hvala :D
[quote]
Dodatno pitanje (nevezano za gore), jeli prihvatljivo zadatak 26 riješiti tako da se višak niza prebriše (defaultno sa $FFFF), ili mora ostati sačuvan?[/quote]
prihvatljivo je
| Lucifer (napisa): | | GauSs_ (napisa): | | pogledajte sada sluzbenu stranicu |
Hvala, sada je jasnije.
No postoji još dosta neodređenih primjera. Npr., u zadatku 25 - slažemo li znakove u Big Endian ili Little Endian formatu (rezultat je simetričan pa nije jasno). Također, zadatak 22 ima grešku. Adresa drugog broja je dana 6010-6018, što je 9 bajta, ne 7 kako zahtjeva zadatak (doduše, to je jednostavno za primjetiti i ispraviti). Također isti zadatak - možemo pretpostaviti da je prvi broj veći od drugoga, a u danom primjeru su isti. Nebi li trebalo stajati "veći ili jednak"?
|
hvala 
| Citat: |
Dodatno pitanje (nevezano za gore), jeli prihvatljivo zadatak 26 riješiti tako da se višak niza prebriše (defaultno sa $FFFF), ili mora ostati sačuvan? |
prihvatljivo je
_________________ The purpose of life is to end
Prosle su godine kolokviji bili laksi, zar ne? |
|
| [Vrh] |
|
radoznali kaktus
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 12. 11. 2011. (21:01:17)
Postovi: (8)16
|
|
| [Vrh] |
|
vanchi
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 29. 03. 2011. (10:56:57)
Postovi: (18)16
Lokacija: Zapad_Zagreba
|
|
| [Vrh] |
|
(s)Venn
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 18. 02. 2009. (17:59:25)
Postovi: (40)16
Lokacija: Velika Gorica
|
| Postano: 19:43 pet, 6. 1. 2012 Naslov: |
|
|
|
Zanima me kako se mijenja sadržaj statusnog registra (SR) kada procesor prihvati zahtjev za prekid i prijeđe iz korisničkog u nadgledni način rada (dakle, nakon što postojeće stanje spremi na sistemski stog), osim što postavlja T-bit na nulu, S-bit na 1 i uvodi I0, I1 i I2 bitove u skladu s razinom prekida..? Logično mi je da ih automatski sve postavi na nulu, no rekoh da priupitam, zlu ne trebalo... :oops:
Još jedno pitanje koje je rezultat manjka samopouzdanja: Za slučaj kada je procesor u [b]korisničkom[/b] načinu rada i ako su I0, I1 i I2 skupa daju neku netrivijalnu vrijednost, onda također vrijedi da se prekid prihvaća samo ako je razina prekida veća od one određene interrupt-zastavicama..? :oops:
Zanima me kako se mijenja sadržaj statusnog registra (SR) kada procesor prihvati zahtjev za prekid i prijeđe iz korisničkog u nadgledni način rada (dakle, nakon što postojeće stanje spremi na sistemski stog), osim što postavlja T-bit na nulu, S-bit na 1 i uvodi I0, I1 i I2 bitove u skladu s razinom prekida..? Logično mi je da ih automatski sve postavi na nulu, no rekoh da priupitam, zlu ne trebalo... 
Još jedno pitanje koje je rezultat manjka samopouzdanja: Za slučaj kada je procesor u korisničkom načinu rada i ako su I0, I1 i I2 skupa daju neku netrivijalnu vrijednost, onda također vrijedi da se prekid prihvaća samo ako je razina prekida veća od one određene interrupt-zastavicama..?
_________________ ..pišem pjesme, sviram bluz, radost i tugu na stihove lomim.. |
|
| [Vrh] |
|
Atomised
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 09. 2007. (15:33:59)
Postovi: (399)16
Lokacija: Exotica
|
| Postano: 13:55 sub, 7. 1. 2012 Naslov: |
|
|
|
A možeš sam isprobati u asembleru. :D Još nisam došao do detaljnog proučavanja toga, ali prilično mislim da je odgovor na drugo "da"...
Nego, imam i ja neka pitanja:
[quote]Pretpostavimo da umjesto 10 ispitnih programa imamo samo tri cjelobrojna ispitna programa A, B i C. SPEC omjeri (engl. SPECratio) za ta tri ispitna programa su 3, 9 i 27, respektivno. Izracunajte performansu ispitivanog racunala, odnosno integralnu mjeru za performansu racunala - SPECmark indeks.[/quote]
Kako ovo? Ja bih pomnožio ta tri broja i izvadio treći korijen iz toga, ali čudno mi je da to nosi 6 bodova. :D Postoji tu nešto čega nisam svjestan?
[quote]Aritmeticka jedinica koja obavlja zbrajanje brojeva s pomicnim zarezom sastoji se od cetiri protocna segmenta:
1. protocni segment obavlja operaciju oduzimanja eksponenta { vrijeme obrade: ts1 = 40 ns.
2. protocni segment obavlja operaciju poravnavanja { vrijeme obrade: ts2 = 70 ns.
3. protocni segment obavlja operaciju zbrajanja { vrijeme obrade: ts3 = 50 ns.
4. protocni segment normalizira rezultat - vrijeme obrade: ts4 = 80 ns.
Odredite efektivno vrijeme obrade jednog para operanada i to za protocnu i neprotocnu izvedbu
jedinice. Pretpostavite da aritmeticka jedinica izvodi operaciju zbrajanja na 1000 parova operanada.
(Opaska: Vrijeme obrade neprotocne jedinice neka je zbroj vremena svih protocnih segmenata).
Izracunajte faktor ubrzanja S = (Vrijeme potrebno za izvodenje operacija za neprotocnu jedinicu / Vrijeme potrebno za izvodenje operacija za protocnu jedinicu)[/quote]
Ovdje me zbunjuje što su vremena obrade različita, mislim da na predavanjima nismo išli u detalje oko toga što treba raditi u takvoj situaciji... Sjećam se da je jedna (neoptimalna) mogućnost da se sve prilagodi najsporijoj operaciji, ali to mi se opet čini prejednostavnim. Nadalje, u knjizi ima primjer u kojem zauzeće jedinice nije jednako vremenu obrade, ali ovdje u tekstu zadatka ne pišu takvi detalji. Uglavnom, kako to rješavamo?
BTW (za asistenta), hoće ove godine biti dodatnih bodova u drugom kolokviju? :)
A možeš sam isprobati u asembleru. Još nisam došao do detaljnog proučavanja toga, ali prilično mislim da je odgovor na drugo "da"...
Nego, imam i ja neka pitanja:
| Citat: | | Pretpostavimo da umjesto 10 ispitnih programa imamo samo tri cjelobrojna ispitna programa A, B i C. SPEC omjeri (engl. SPECratio) za ta tri ispitna programa su 3, 9 i 27, respektivno. Izracunajte performansu ispitivanog racunala, odnosno integralnu mjeru za performansu racunala - SPECmark indeks. |
Kako ovo? Ja bih pomnožio ta tri broja i izvadio treći korijen iz toga, ali čudno mi je da to nosi 6 bodova. Postoji tu nešto čega nisam svjestan?
| Citat: | Aritmeticka jedinica koja obavlja zbrajanje brojeva s pomicnim zarezom sastoji se od cetiri protocna segmenta:
1. protocni segment obavlja operaciju oduzimanja eksponenta { vrijeme obrade: ts1 = 40 ns.
2. protocni segment obavlja operaciju poravnavanja { vrijeme obrade: ts2 = 70 ns.
3. protocni segment obavlja operaciju zbrajanja { vrijeme obrade: ts3 = 50 ns.
4. protocni segment normalizira rezultat - vrijeme obrade: ts4 = 80 ns.
Odredite efektivno vrijeme obrade jednog para operanada i to za protocnu i neprotocnu izvedbu
jedinice. Pretpostavite da aritmeticka jedinica izvodi operaciju zbrajanja na 1000 parova operanada.
(Opaska: Vrijeme obrade neprotocne jedinice neka je zbroj vremena svih protocnih segmenata).
Izracunajte faktor ubrzanja S = (Vrijeme potrebno za izvodenje operacija za neprotocnu jedinicu / Vrijeme potrebno za izvodenje operacija za protocnu jedinicu) |
Ovdje me zbunjuje što su vremena obrade različita, mislim da na predavanjima nismo išli u detalje oko toga što treba raditi u takvoj situaciji... Sjećam se da je jedna (neoptimalna) mogućnost da se sve prilagodi najsporijoj operaciji, ali to mi se opet čini prejednostavnim. Nadalje, u knjizi ima primjer u kojem zauzeće jedinice nije jednako vremenu obrade, ali ovdje u tekstu zadatka ne pišu takvi detalji. Uglavnom, kako to rješavamo?
BTW (za asistenta), hoće ove godine biti dodatnih bodova u drugom kolokviju? 
|
|
| [Vrh] |
|
Lucifer
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 18. 06. 2003. (18:21:36)
Postovi: (2A)16
Spol:
|
| Postano: 15:29 sub, 7. 1. 2012 Naslov: |
|
|
|
[quote="Atomised"]Kako ovo? Ja bih pomnožio ta tri broja i izvadio treći korijen iz toga, ali čudno mi je da to nosi 6 bodova. :D Postoji tu nešto čega nisam svjestan?[/quote]
Nije jedini zadatak koji nosi dosta bodova za mali (ili nikakvi) rad. Sličan primjer su SRISC komande, koje imaju vrlo jednostavnu šemu i odgovor je u jednoj liniji. Eventualno dvije, ako se moraju dva hex broja zbrojiti, ali toga ima u daleko manjem postotku. Pa opet nosi od 4 do 6 bodova.
Veća mi je dubioza što programi u asembleru, koji su daleko kompliciraniji (i po strukturi i algoritmu i u mogućnosti greške) od vađenja geometrijske sredine, donose manje bodova od njih. Ono, logika iza toga?
[quote="Atomised"]Ovdje me zbunjuje što su vremena obrade različita, mislim da na predavanjima nismo išli u detalje oko toga što treba raditi u takvoj situaciji... Sjećam se da je jedna (neoptimalna) mogućnost da se sve prilagodi najsporijoj operaciji, ali to mi se opet čini prejednostavnim. Nadalje, u knjizi ima primjer u kojem zauzeće jedinice nije jednako vremenu obrade, ali ovdje u tekstu zadatka ne pišu takvi detalji. Uglavnom, kako to rješavamo?[/quote]
Probaj si riješiti taj zadatak tako da ubrzavaš protočnu strukturu što više možeš. Uočiti ćeš da većinu vremena brzinu definria najsporiji dio, i da brži dolaze do izražaja tek na samom kraju (ali i oni i dalje ostaju na tempu najsporijeg među njima). Tako da je ušteda u vremenu zapravo vrlo mala, a uz kompliciranije računanje i (mislim) izvedbu. Tako da ih ja riješavam po principu da je ts = najsporiji segment.
| Atomised (napisa): | | Kako ovo? Ja bih pomnožio ta tri broja i izvadio treći korijen iz toga, ali čudno mi je da to nosi 6 bodova. Postoji tu nešto čega nisam svjestan? |
Nije jedini zadatak koji nosi dosta bodova za mali (ili nikakvi) rad. Sličan primjer su SRISC komande, koje imaju vrlo jednostavnu šemu i odgovor je u jednoj liniji. Eventualno dvije, ako se moraju dva hex broja zbrojiti, ali toga ima u daleko manjem postotku. Pa opet nosi od 4 do 6 bodova.
Veća mi je dubioza što programi u asembleru, koji su daleko kompliciraniji (i po strukturi i algoritmu i u mogućnosti greške) od vađenja geometrijske sredine, donose manje bodova od njih. Ono, logika iza toga?
| Atomised (napisa): | | Ovdje me zbunjuje što su vremena obrade različita, mislim da na predavanjima nismo išli u detalje oko toga što treba raditi u takvoj situaciji... Sjećam se da je jedna (neoptimalna) mogućnost da se sve prilagodi najsporijoj operaciji, ali to mi se opet čini prejednostavnim. Nadalje, u knjizi ima primjer u kojem zauzeće jedinice nije jednako vremenu obrade, ali ovdje u tekstu zadatka ne pišu takvi detalji. Uglavnom, kako to rješavamo? |
Probaj si riješiti taj zadatak tako da ubrzavaš protočnu strukturu što više možeš. Uočiti ćeš da većinu vremena brzinu definria najsporiji dio, i da brži dolaze do izražaja tek na samom kraju (ali i oni i dalje ostaju na tempu najsporijeg među njima). Tako da je ušteda u vremenu zapravo vrlo mala, a uz kompliciranije računanje i (mislim) izvedbu. Tako da ih ja riješavam po principu da je ts = najsporiji segment.
|
|
| [Vrh] |
|
Atomised
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 09. 2007. (15:33:59)
Postovi: (399)16
Lokacija: Exotica
|
| Postano: 16:03 sub, 7. 1. 2012 Naslov: |
|
|
|
[quote="Lucifer"]
Veća mi je dubioza što programi u asembleru, koji su daleko kompliciraniji (i po strukturi i algoritmu i u mogućnosti greške) od vađenja geometrijske sredine, donose manje bodova od njih. Ono, logika iza toga?[/quote]
Zato mi je i bilo čudno... Logika je možda ta da praktični nosi 20 bodova pa ne žele da prevelik postotak bodova otpada na asembler jer je velikom broju ljudi to teže (a prolaznost ionako nije visoka).
[quote="Lucifer"]
Probaj si riješiti taj zadatak tako da ubrzavaš protočnu strukturu što više možeš. Uočiti ćeš da većinu vremena brzinu definria najsporiji dio, i da brži dolaze do izražaja tek na samom kraju (ali i oni i dalje ostaju na tempu najsporijeg među njima). Tako da je ušteda u vremenu zapravo vrlo mala, a uz kompliciranije računanje i (mislim) izvedbu. Tako da ih ja riješavam po principu da je ts = najsporiji segment.[/quote]
Kužim, ali opet ne mogu biti siguran da treba tako rješavati. Trebalo bi biti precizirano u zadatku.
Uglavnom, hvala na odgovoru. :D
| Lucifer (napisa): |
Veća mi je dubioza što programi u asembleru, koji su daleko kompliciraniji (i po strukturi i algoritmu i u mogućnosti greške) od vađenja geometrijske sredine, donose manje bodova od njih. Ono, logika iza toga? |
Zato mi je i bilo čudno... Logika je možda ta da praktični nosi 20 bodova pa ne žele da prevelik postotak bodova otpada na asembler jer je velikom broju ljudi to teže (a prolaznost ionako nije visoka).
| Lucifer (napisa): |
Probaj si riješiti taj zadatak tako da ubrzavaš protočnu strukturu što više možeš. Uočiti ćeš da većinu vremena brzinu definria najsporiji dio, i da brži dolaze do izražaja tek na samom kraju (ali i oni i dalje ostaju na tempu najsporijeg među njima). Tako da je ušteda u vremenu zapravo vrlo mala, a uz kompliciranije računanje i (mislim) izvedbu. Tako da ih ja riješavam po principu da je ts = najsporiji segment. |
Kužim, ali opet ne mogu biti siguran da treba tako rješavati. Trebalo bi biti precizirano u zadatku.
Uglavnom, hvala na odgovoru.
|
|
| [Vrh] |
|
asem
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 01. 01. 2008. (19:10:03)
Postovi: (E)16
Spol:
|
|
| [Vrh] |
|
Lucifer
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 18. 06. 2003. (18:21:36)
Postovi: (2A)16
Spol:
|
| Postano: 16:41 sub, 7. 1. 2012 Naslov: |
|
|
|
[quote="Atomised"]Zato mi je i bilo čudno... Logika je možda ta da praktični nosi 20 bodova pa ne žele da prevelik postotak bodova otpada na asembler jer je velikom broju ljudi to teže (a prolaznost ionako nije visoka).[/quote]
Mda. Zašto onda po tri zadatka iz asemblera? U pismenom. Sa svim dužnim poštovanjem, ali stvarno ne vidim logiku. Vjerojatno je to samo problem u meni, ali mi je to usporedivo s računanjem n-tih korijena ručno. Da, može se, ali pobogu zašto?
[quote="Atomised"]Kužim, ali opet ne mogu biti siguran da treba tako rješavati. Trebalo bi biti precizirano u zadatku.[/quote]
Evo, kolegica je na to odgovorila bolje. Bio sam uvjeren da sam negdje vidio točno objašnjenje, no nisam se mogao sjetiti gdje.
| Atomised (napisa): | | Zato mi je i bilo čudno... Logika je možda ta da praktični nosi 20 bodova pa ne žele da prevelik postotak bodova otpada na asembler jer je velikom broju ljudi to teže (a prolaznost ionako nije visoka). |
Mda. Zašto onda po tri zadatka iz asemblera? U pismenom. Sa svim dužnim poštovanjem, ali stvarno ne vidim logiku. Vjerojatno je to samo problem u meni, ali mi je to usporedivo s računanjem n-tih korijena ručno. Da, može se, ali pobogu zašto?
| Atomised (napisa): | | Kužim, ali opet ne mogu biti siguran da treba tako rješavati. Trebalo bi biti precizirano u zadatku. |
Evo, kolegica je na to odgovorila bolje. Bio sam uvjeren da sam negdje vidio točno objašnjenje, no nisam se mogao sjetiti gdje.
|
|
| [Vrh] |
|
Atomised
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 04. 09. 2007. (15:33:59)
Postovi: (399)16
Lokacija: Exotica
|
|
| [Vrh] |
|
Lucifer
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 18. 06. 2003. (18:21:36)
Postovi: (2A)16
Spol:
|
| Postano: 17:40 sub, 7. 1. 2012 Naslov: |
|
|
|
[quote="Atomised"]Zato da se pokrije veći dio obrađenog gradiva? Mislim, vježbe su 90% asembler. A zašto na papiru? Nije izvedivo drugačije, i sam asistent je rekao da bi bilo bolje da se to piše za kompom (ali nije moguće)...
Uglavnom, sad prestajem nagađati i bacam se na učenje. :)[/quote]
Ali to samo delegira pitanje. Zašto je onda 90% vježbi asembler? I ako već je 90% vježbi asembler, zašto je onda problem da bude 90% bodova iz problemskih iz asemblera. Jer, mislim, ispada da se održava nastava za koju ne postoje materijalni preduvjeti. Ekonomskom je zbog toga upitan upis studenata....
Ali, da, dobar savjet ovaj s učenjem. Dosta pauze, nazad za knjigu. :)
| Atomised (napisa): | Zato da se pokrije veći dio obrađenog gradiva? Mislim, vježbe su 90% asembler. A zašto na papiru? Nije izvedivo drugačije, i sam asistent je rekao da bi bilo bolje da se to piše za kompom (ali nije moguće)...
Uglavnom, sad prestajem nagađati i bacam se na učenje. |
Ali to samo delegira pitanje. Zašto je onda 90% vježbi asembler? I ako već je 90% vježbi asembler, zašto je onda problem da bude 90% bodova iz problemskih iz asemblera. Jer, mislim, ispada da se održava nastava za koju ne postoje materijalni preduvjeti. Ekonomskom je zbog toga upitan upis studenata....
Ali, da, dobar savjet ovaj s učenjem. Dosta pauze, nazad za knjigu.
|
|
| [Vrh] |
|
Lucifer
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 18. 06. 2003. (18:21:36)
Postovi: (2A)16
Spol:
|
| Postano: 12:32 ned, 8. 1. 2012 Naslov: |
|
|
|
Problem sa 6. zadatkom popravnog kolokvija iz 2011.
[quote]Napišite funkciju koja danu vezanu listu 16-bitnih vrijednosti proširuje kvadratima svih njenih vrijednosti.[/quote]
S obzirom da kvadriranjem 16-bitne vrijednosti (općenito) dobijemo 32-bitne vrijednosti, postavlja se pitanje i problem. Prvo, trebamo li mi proširiti listu sa 16-bitnim vrijednostima, pa odbaciti pola kvadrata, ili s 32-bitnim vrijednostima? Ako trebamo proširiti s 32-bitnim vrijednostima, ima li smisla imati vezanu listu u kojoj su neki elementi 16-bitni, a neki 32-bitni?
Problem sa 6. zadatkom popravnog kolokvija iz 2011.
| Citat: | | Napišite funkciju koja danu vezanu listu 16-bitnih vrijednosti proširuje kvadratima svih njenih vrijednosti. |
S obzirom da kvadriranjem 16-bitne vrijednosti (općenito) dobijemo 32-bitne vrijednosti, postavlja se pitanje i problem. Prvo, trebamo li mi proširiti listu sa 16-bitnim vrijednostima, pa odbaciti pola kvadrata, ili s 32-bitnim vrijednostima? Ako trebamo proširiti s 32-bitnim vrijednostima, ima li smisla imati vezanu listu u kojoj su neki elementi 16-bitni, a neki 32-bitni?
|
|
| [Vrh] |
|
GauSs_
Moderator
Pridružen/a: 28. 01. 2004. (21:01:17)
Postovi: (53C)16
Spol:
Lokacija: 231
|
| Postano: 12:41 ned, 8. 1. 2012 Naslov: |
|
|
|
[quote="Lucifer"]Problem sa 6. zadatkom popravnog kolokvija iz 2011.
[quote]Napišite funkciju koja danu vezanu listu 16-bitnih vrijednosti proširuje kvadratima svih njenih vrijednosti.[/quote]
S obzirom da kvadriranjem 16-bitne vrijednosti (općenito) dobijemo 32-bitne vrijednosti, postavlja se pitanje i problem. Prvo, trebamo li mi proširiti listu sa 16-bitnim vrijednostima, pa odbaciti pola kvadrata, ili s 32-bitnim vrijednostima? Ako trebamo proširiti s 32-bitnim vrijednostima, ima li smisla imati vezanu listu u kojoj su neki elementi 16-bitni, a neki 32-bitni?[/quote]
Mozete pretposatviti da ce i za kvadrate biti dovoljno 16 bita
[size=9][color=#999999]Added after 1 minutes:[/color][/size]
[quote="Atomised"]
BTW (za asistenta), hoće ove godine biti dodatnih bodova u drugom kolokviju? :)[/quote]
Ne.
[size=9][color=#999999]Added after 1 minutes:[/color][/size]
[quote="Atomised"][quote="Lucifer"]
Veća mi je dubioza što programi u asembleru, koji su daleko kompliciraniji (i po strukturi i algoritmu i u mogućnosti greške) od vađenja geometrijske sredine, donose manje bodova od njih. Ono, logika iza toga?[/quote]
Zato mi je i bilo čudno... Logika je možda ta da praktični nosi 20 bodova pa ne žele da prevelik postotak bodova otpada na asembler jer je velikom broju ljudi to teže (a prolaznost ionako nije visoka).
[/quote]
Logika ti je dobra
| Lucifer (napisa): | Problem sa 6. zadatkom popravnog kolokvija iz 2011.
| Citat: | | Napišite funkciju koja danu vezanu listu 16-bitnih vrijednosti proširuje kvadratima svih njenih vrijednosti. |
S obzirom da kvadriranjem 16-bitne vrijednosti (općenito) dobijemo 32-bitne vrijednosti, postavlja se pitanje i problem. Prvo, trebamo li mi proširiti listu sa 16-bitnim vrijednostima, pa odbaciti pola kvadrata, ili s 32-bitnim vrijednostima? Ako trebamo proširiti s 32-bitnim vrijednostima, ima li smisla imati vezanu listu u kojoj su neki elementi 16-bitni, a neki 32-bitni? |
Mozete pretposatviti da ce i za kvadrate biti dovoljno 16 bita
Added after 1 minutes:
| Atomised (napisa): |
BTW (za asistenta), hoće ove godine biti dodatnih bodova u drugom kolokviju? |
Ne.
Added after 1 minutes:
| Atomised (napisa): | | Lucifer (napisa): |
Veća mi je dubioza što programi u asembleru, koji su daleko kompliciraniji (i po strukturi i algoritmu i u mogućnosti greške) od vađenja geometrijske sredine, donose manje bodova od njih. Ono, logika iza toga? |
Zato mi je i bilo čudno... Logika je možda ta da praktični nosi 20 bodova pa ne žele da prevelik postotak bodova otpada na asembler jer je velikom broju ljudi to teže (a prolaznost ionako nije visoka).
|
Logika ti je dobra
_________________ The purpose of life is to end
Prosle su godine kolokviji bili laksi, zar ne? |
|
| [Vrh] |
|
Lucifer
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 18. 06. 2003. (18:21:36)
Postovi: (2A)16
Spol:
|
|
| [Vrh] |
|
|
