| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
The Lord of Murder
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 07. 12. 2003. (08:34:25)
Postovi: (2)16
|
 Postano: 8:46 ned, 7. 12. 2003 Naslov: DEFINICIJA NIZA |
    |
|
|
Definicija niza kaže:imaš neprazan skup i funkciju sa N u R,tada imaš niz.
Moje pitanje:dakle imam neko pravilo pridruživanja: (-1)*n ,dakle imam nekakav niz.Svi prirodni brojevi ''ulaze'' u mehanizam preslikavanja i ''kreiraju'' neku vrijednost.
E sad,zanima me,moraju li nužno n-ovi iz N biti u pravilu pridruživanja da govorimo o funkciji.Npr. ja napišem proizvoljne elemente nekog skupa 23,545,676,876,1,23,43 i sad proglasim funkciju na ovaj način:1 pridružujem 23,2 pridružujem 545,trojci pridružujem 676,četvorci pridružujem 876.Imam li ja sada funkciju(a time i niz) bez obzira što prirodni brojevi(domena) ''nisu sudjelovali u nekakvom mehanizmu preslikavanja'',već sam ja pridjelio brojeve brojevima.
Vrijedi li to općenito za funkcije da parametri ne moraju sudjelovati u pravilima pridruživanja?
Definicija niza kaže:imaš neprazan skup i funkciju sa N u R,tada imaš niz.
Moje pitanje:dakle imam neko pravilo pridruživanja: (-1)*n ,dakle imam nekakav niz.Svi prirodni brojevi ''ulaze'' u mehanizam preslikavanja i ''kreiraju'' neku vrijednost.
E sad,zanima me,moraju li nužno n-ovi iz N biti u pravilu pridruživanja da govorimo o funkciji.Npr. ja napišem proizvoljne elemente nekog skupa 23,545,676,876,1,23,43 i sad proglasim funkciju na ovaj način:1 pridružujem 23,2 pridružujem 545,trojci pridružujem 676,četvorci pridružujem 876.Imam li ja sada funkciju(a time i niz) bez obzira što prirodni brojevi(domena) ''nisu sudjelovali u nekakvom mehanizmu preslikavanja'',već sam ja pridjelio brojeve brojevima.
Vrijedi li to općenito za funkcije da parametri ne moraju sudjelovati u pravilima pridruživanja?
|
|
| [Vrh] |
|
vsego
Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09)
Postovi: (3560)16
Spol: 
Lokacija: /sbin/init
|
| Postano: 13:01 ned, 7. 12. 2003 Naslov: Re: DEFINICIJA NIZA |
|
|
|
[quote="The Lord of Murder"]E sad,zanima me,moraju li nužno n-ovi iz N biti u pravilu pridruživanja da govorimo o funkciji.Npr. ja napišem proizvoljne elemente nekog skupa 23,545,676,876,1,23,43 i sad proglasim funkciju na ovaj način:1 pridružujem 23,2 pridružujem 545,trojci pridružujem 676,četvorci pridružujem 876.Imam li ja sada funkciju(a time i niz) bez obzira što prirodni brojevi(domena) ''nisu sudjelovali u nekakvom mehanizmu preslikavanja'',već sam ja pridjelio brojeve brojevima.[/quote]
Pa, i to je pravilo pridruzivanja... :D
Samo, na taj nacin ces tesko definirati za [b]SVE[/b] prirodne brojeve... :roll:
Ali, mozes reci: a_1 = 23, a_2 = 545, a_3 = 676, a_4 = 876, a_5 = 1, a_6 = 23, a_7 = 43, a_i = [i]neki izraz ili konstanta[/i] za sve i > 7. 8)
(a_i je "[i]a s indexom i[/i]")
[quote="The Lord of Murder"]Vrijedi li to općenito za funkcije da parametri ne moraju sudjelovati u pravilima pridruživanja?[/quote]
Npr. f(x) = 17 je konstantna funkcija. Dakle, ne moraju svi parametri sudjelovati u pravilu pridruzivanja. :)
Stovise, ako je domena konacan skup, mozes zadati vrijednosti "na ruke":
f: {1,2,3} :arrow: [b]R[/b]
f(1) = 17, f(2) = 19, f(3) = 23
"[i]Pravilo pridruzivanja[/i]" je samo laksi zapis, da ne pobrajamo sve vrijednosti (njih, najcesce, beskonacno mnogo :shock:).
P.S. Vidi, vidi... Registrirao se. :) Welcome aboard! :D
| The Lord of Murder (napisa): | | E sad,zanima me,moraju li nužno n-ovi iz N biti u pravilu pridruživanja da govorimo o funkciji.Npr. ja napišem proizvoljne elemente nekog skupa 23,545,676,876,1,23,43 i sad proglasim funkciju na ovaj način:1 pridružujem 23,2 pridružujem 545,trojci pridružujem 676,četvorci pridružujem 876.Imam li ja sada funkciju(a time i niz) bez obzira što prirodni brojevi(domena) ''nisu sudjelovali u nekakvom mehanizmu preslikavanja'',već sam ja pridjelio brojeve brojevima. |
Pa, i to je pravilo pridruzivanja... 
Samo, na taj nacin ces tesko definirati za SVE prirodne brojeve... 
Ali, mozes reci: a_1 = 23, a_2 = 545, a_3 = 676, a_4 = 876, a_5 = 1, a_6 = 23, a_7 = 43, a_i = neki izraz ili konstanta za sve i > 7. 
(a_i je "a s indexom i")
| The Lord of Murder (napisa): | | Vrijedi li to općenito za funkcije da parametri ne moraju sudjelovati u pravilima pridruživanja? |
Npr. f(x) = 17 je konstantna funkcija. Dakle, ne moraju svi parametri sudjelovati u pravilu pridruzivanja. 
Stovise, ako je domena konacan skup, mozes zadati vrijednosti "na ruke":
f: {1,2,3}  R
f(1) = 17, f(2) = 19, f(3) = 23
"Pravilo pridruzivanja" je samo laksi zapis, da ne pobrajamo sve vrijednosti (njih, najcesce, beskonacno mnogo  ).
P.S. Vidi, vidi... Registrirao se. Welcome aboard!
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju.  |
|
| [Vrh] |
|
veky
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 12. 2002. (19:59:43)
Postovi: (5B0)16
Lokacija: negdje daleko...
|
| Postano: 14:32 pon, 8. 12. 2003 Naslov: Re: DEFINICIJA NIZA |
|
|
|
Samo da se nadovežem, pokušavajući pogoditi s čim je OP imao problema...
Često ljudi i objekt poput "23,545,676,876,1,23,43" zovu _nizom_, i to, ako žele biti pošteni pa ne praviti kontradikciju TheAnalizi, "konačnim nizom". Naravno, gledano riječ po riječ, "konačan niz" je oksimoron, ali isto tako i izraz "parcijalna funkcija", pa se koristi. ((Silly note: infact, "konačan niz" je samo jedan specijalni slučaj parcijalne funkcije čija je odgovarajuća totalna funkcija (onaj pravi) niz.))
Ja ovdje (ali ja nisam mjerodavan, jer za svašta imam čudne notacije, pitajte ljude koji me bolje poznaju; ) slušam jednog od najvećih hrvatskih mathematičara, D.Blanušu, koji takve stvari (ie, "konačne nizove") zove "slogovi". Kratka i zgodna riječ, prilično asocirajuća, a eto, nekim čudom, nije već overloaded u standardnom mathu...
BTW: postoji i "standardno" ime za to, ali ono ima manu da ovisi o parametru. Radi se o riječi "n-torke" (ovo gore je jedna 7-orka po tome), no za to treba uvesti novu varijablu n (što je u većini slučajeva overkill), te, gore, razmišljati o identifikaciji - jesu li dvije n-torke zaista dvije _n_-torke, ili su različitih duljinâ?... itd. Ja glasam za "slog".
Samo da se nadovežem, pokušavajući pogoditi s čim je OP imao problema...
Često ljudi i objekt poput "23,545,676,876,1,23,43" zovu _nizom_, i to, ako žele biti pošteni pa ne praviti kontradikciju TheAnalizi, "konačnim nizom". Naravno, gledano riječ po riječ, "konačan niz" je oksimoron, ali isto tako i izraz "parcijalna funkcija", pa se koristi. ((Silly note: infact, "konačan niz" je samo jedan specijalni slučaj parcijalne funkcije čija je odgovarajuća totalna funkcija (onaj pravi) niz.))
Ja ovdje (ali ja nisam mjerodavan, jer za svašta imam čudne notacije, pitajte ljude koji me bolje poznaju; ) slušam jednog od najvećih hrvatskih mathematičara, D.Blanušu, koji takve stvari (ie, "konačne nizove") zove "slogovi". Kratka i zgodna riječ, prilično asocirajuća, a eto, nekim čudom, nije već overloaded u standardnom mathu...
BTW: postoji i "standardno" ime za to, ali ono ima manu da ovisi o parametru. Radi se o riječi "n-torke" (ovo gore je jedna 7-orka po tome), no za to treba uvesti novu varijablu n (što je u većini slučajeva overkill), te, gore, razmišljati o identifikaciji - jesu li dvije n-torke zaista dvije _n_-torke, ili su različitih duljinâ?... itd. Ja glasam za "slog".
|
|
| [Vrh] |
|
|
