Postoji prosvjed koji se pokušava potisnuti
[quote]''MEĐUNARODNI DAN DJELOVANJA PROTIV KOMERCIJALIZACIJE ŠKOLSTVA''
Fakultetsko je obrazovanje nekoć u Hrvatskoj bilo besplatno. Danas gotovo 60% studenata plaća svoj studij. Na mala vrata se uvode i povećavaju školarine. Banke nude studentske kredite. Polako krećemo prema američkom sustavu u kojem se za fakultet štedi od djetetova rođenja i gdje studenti nakon završena školovanja još godinama otplaćuju svoje dugove. Od 1991. do 2006. se ukupan broj studenata povećao za 82%, dok se broj studenata koji sami (su)financiraju svoj studij povećao za 814%! I to sve u zemlji sa samo 7% fakultetski obrazovanih. Je li uvođenje i stalno povećavanje školarina način da se poveća broj fakultetski obrazovanih? Ili je to put u novo „društvo znanja“ u kojem će pristup fakultetskom obrazovanju imati samo bogati i oni koji su se spremni baciti u dužničko ropstvo studija radi?
U zadnje dvije godine Hrvatsko visoko školstvo se suočava s trendom drastičnog poskupljenja školarina koje ne prati standard življenja hrvatskih građana (npr. izvanredni preddiplomski studij na Ekonomski fakultetu košta 26 000 kuna po godini). Kako je Hrvatsko društvo već značajno podijeljeno na siromašne i bogate, te kako je razlika između tih slojeva sve izraženija, ovaj trend samo dodatno doprinosi pojačavanju te razlike.
No još bitnije, s ovim cijenama školarina, obrazovanje u Hrvatskoj više nije dostupno svima prema njihovim sposobnostima, iz jednostavnog razloga što sve više roditelja ne može svom djetetu plaćati studij. Dok, suprotno realnom stanju stvari, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju upravo kaže kako "sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju postupak odabira pristupnika za upis na način koji jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob" (Čl. 77, stavak (2)).
U svibnju ove godine studenti su se zajedničkim naporima izborili za besplatne diplomske studije, ukazavši na navedeni problem, te je Vlada iz proračuna izdvojila potrebnu količinu novaca kojima je Ministarstvo subvencioniralo samo prvu godinu diplomskih studija za generaciju koja ih je upisala ove akademske godine (2008/2009)- za prvu generaciju bolonje. Za to je izdvojeno (Vladinim riječima) "golemih" 78 milijuna kuna, dok se za saborske mirovine izdvaja 55 milijuna kuna godišnje, a za sudjelovanje HV-a u okupaciji Afganistana 250 milijuna kuna godišnje.
No polarizacija društva nije jedini razlog zbog kojega se visoko školstvo u Hrvatskoj ne bi trebalo plaćati. Hrvatska država koja stremi “društvu znanja” (tako često upotrebljivanoj sintagmi) ne koristi ni približno dovoljne napore i ne čini poteze kako bi se toj apstraktnoj sintagmi zaista i približili. Europske države koje takav cilj shvaćaju ozbiljno imaju besplatno visoko školstvo za sve (poput Švedske, Irske, Estonije, itd.), ulažu puno više novca iz državnog proračuna (poput Irske, koja je u prošlom desetljeću, nakon informatizacije, najviše ulagala u obrazovanje), a rezultati takvog ulaganja u obrazovanje su uvijek plodonosni (Estonija ima jednu od najbrže rastućih ekonomija u svijetu, Irska je 7. država u svijetu po BDP-u po stanovniku).
Zbog svega navedenoga 5.11. ćemo izaći na ulice kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo astronomskim školarinama visokog školstva u Hrvatskoj, te naročito stavom kojim se naša Vlada odnosi prema obrazovanju uopće, te zahtijevati:
1) da se zakonom odredi da je visoko školstvo u Hrvatskoj u potpunosti besplatno za sve, tj. da Vlada subvencionira troškove studiranja za sve preddiplomce i diplomce
2) da Vlada ulaže više novca iz državnog proračuna u obrazovanje, budući je Hrvatska u tome daleko ispod europskog prosjeka (pritom ne oduzimajući radnicima i umirovljenicima)
Pozivamo sve studente, profesore, udruge i sindikate, radnike, umirovljenike, te građane da nam se pridruže! Borba za besplatno visoko školstvo u Hrvatskoj nije samo borba za trenutne i buduće studente i njihove roditelje, nego i za dobrobit i razvoj Republike Hrvatske i Hrvatskog društva. Besplatno školstvo je u interesu svih nas, ne samo radi smanjenja vrlo izražene socioekonomske podijeljenosti, već i radi približavanja tome idealu "društva znanja" od kojeg smo još uvijek vrlo udaljeni. Dajmo do znanja Vladi Republike Hrvatske da je obrazovanje ključ razvoja i da je to nešto čega bi Vlada trebala biti svjesna!
Pridružite nam se 5.11.2008. u prosvjedu za besplatno visoko školstvo![/quote]
Postoji prosvjed koji se pokušava potisnuti
Citat: | ''MEĐUNARODNI DAN DJELOVANJA PROTIV KOMERCIJALIZACIJE ŠKOLSTVA''
Fakultetsko je obrazovanje nekoć u Hrvatskoj bilo besplatno. Danas gotovo 60% studenata plaća svoj studij. Na mala vrata se uvode i povećavaju školarine. Banke nude studentske kredite. Polako krećemo prema američkom sustavu u kojem se za fakultet štedi od djetetova rođenja i gdje studenti nakon završena školovanja još godinama otplaćuju svoje dugove. Od 1991. do 2006. se ukupan broj studenata povećao za 82%, dok se broj studenata koji sami (su)financiraju svoj studij povećao za 814%! I to sve u zemlji sa samo 7% fakultetski obrazovanih. Je li uvođenje i stalno povećavanje školarina način da se poveća broj fakultetski obrazovanih? Ili je to put u novo „društvo znanja“ u kojem će pristup fakultetskom obrazovanju imati samo bogati i oni koji su se spremni baciti u dužničko ropstvo studija radi?
U zadnje dvije godine Hrvatsko visoko školstvo se suočava s trendom drastičnog poskupljenja školarina koje ne prati standard življenja hrvatskih građana (npr. izvanredni preddiplomski studij na Ekonomski fakultetu košta 26 000 kuna po godini). Kako je Hrvatsko društvo već značajno podijeljeno na siromašne i bogate, te kako je razlika između tih slojeva sve izraženija, ovaj trend samo dodatno doprinosi pojačavanju te razlike.
No još bitnije, s ovim cijenama školarina, obrazovanje u Hrvatskoj više nije dostupno svima prema njihovim sposobnostima, iz jednostavnog razloga što sve više roditelja ne može svom djetetu plaćati studij. Dok, suprotno realnom stanju stvari, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju upravo kaže kako "sveučilište, veleučilište ili visoka škola utvrđuju postupak odabira pristupnika za upis na način koji jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob" (Čl. 77, stavak (2)).
U svibnju ove godine studenti su se zajedničkim naporima izborili za besplatne diplomske studije, ukazavši na navedeni problem, te je Vlada iz proračuna izdvojila potrebnu količinu novaca kojima je Ministarstvo subvencioniralo samo prvu godinu diplomskih studija za generaciju koja ih je upisala ove akademske godine (2008/2009)- za prvu generaciju bolonje. Za to je izdvojeno (Vladinim riječima) "golemih" 78 milijuna kuna, dok se za saborske mirovine izdvaja 55 milijuna kuna godišnje, a za sudjelovanje HV-a u okupaciji Afganistana 250 milijuna kuna godišnje.
No polarizacija društva nije jedini razlog zbog kojega se visoko školstvo u Hrvatskoj ne bi trebalo plaćati. Hrvatska država koja stremi “društvu znanja” (tako često upotrebljivanoj sintagmi) ne koristi ni približno dovoljne napore i ne čini poteze kako bi se toj apstraktnoj sintagmi zaista i približili. Europske države koje takav cilj shvaćaju ozbiljno imaju besplatno visoko školstvo za sve (poput Švedske, Irske, Estonije, itd.), ulažu puno više novca iz državnog proračuna (poput Irske, koja je u prošlom desetljeću, nakon informatizacije, najviše ulagala u obrazovanje), a rezultati takvog ulaganja u obrazovanje su uvijek plodonosni (Estonija ima jednu od najbrže rastućih ekonomija u svijetu, Irska je 7. država u svijetu po BDP-u po stanovniku).
Zbog svega navedenoga 5.11. ćemo izaći na ulice kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo astronomskim školarinama visokog školstva u Hrvatskoj, te naročito stavom kojim se naša Vlada odnosi prema obrazovanju uopće, te zahtijevati:
1) da se zakonom odredi da je visoko školstvo u Hrvatskoj u potpunosti besplatno za sve, tj. da Vlada subvencionira troškove studiranja za sve preddiplomce i diplomce
2) da Vlada ulaže više novca iz državnog proračuna u obrazovanje, budući je Hrvatska u tome daleko ispod europskog prosjeka (pritom ne oduzimajući radnicima i umirovljenicima)
Pozivamo sve studente, profesore, udruge i sindikate, radnike, umirovljenike, te građane da nam se pridruže! Borba za besplatno visoko školstvo u Hrvatskoj nije samo borba za trenutne i buduće studente i njihove roditelje, nego i za dobrobit i razvoj Republike Hrvatske i Hrvatskog društva. Besplatno školstvo je u interesu svih nas, ne samo radi smanjenja vrlo izražene socioekonomske podijeljenosti, već i radi približavanja tome idealu "društva znanja" od kojeg smo još uvijek vrlo udaljeni. Dajmo do znanja Vladi Republike Hrvatske da je obrazovanje ključ razvoja i da je to nešto čega bi Vlada trebala biti svjesna!
Pridružite nam se 5.11.2008. u prosvjedu za besplatno visoko školstvo! |
|