Cijenjeni studenti i kolege, kako su upisi u poslijediplomsku godinu 2012/2013 ipočetak kolegija vrlo brzo, skrenuo bih pažnju na napredni kolegij
[b]
Prostori sa strukturnim snopom [/b] (60 sati)
kojeg držim ove godine. 50-tih godina 20-tog stoljeća francuska je matematička škola, posebno Henri Cartan, J-P Serre i Alexander Grothendieck, napravila revoluciju u matematici razradom Lerayovpg pojma snopa i razvojem geometrije i topologije u snopovskim terminima (posebno u analitičkoj i algebarskoj geometriji, algebarskoj topologiji), a danas su te ideje važne i u matematičkoj fizici, teoriji kategorija, logici (toposi) itd. a mnogi problemi u drugim područjima riješeni su uz pomoć snopovskih metoda. Npr. Stanleyeva slutnja u kombinatorici riješena je dijelom uz pomoć metoda algebarske geometrije uključujući korištenje snopova.
Ovaj kolegij je različit od kolegija o teoriji snopova koji sam držao pred nekoliko godina u kojem sam radio i dosta homološke algebre. Ovaj je više orijentiran na formulaciju geometrije preko teorije snopova: tzv. prostori sa strukturnim snopom. Npr. analitički prostori, glatke mnogostrukosti i algebarski varijeteti su primjeri. Prema interesu slušača dio kolegija će biti posvećen nekim od tih primjera.
Kolegij Borisa Širole o analitičkim funkcijama nekoliko kompleksnih varijabli ima nešto malo preklopa. S jedne strane kompleksno-analitičke mnogostrukosti su jedan od glavnih primjera kojem ćemo posvetiti dosta vremena, a s druge u njegovom kolegiju, pred sam kraj uvest će se nešto malo snopovskih metoda.
Stranica kolegija je
[url]http://ncatlab.org/zoranskoda/show/hom12[/url]
Cijenjeni studenti i kolege, kako su upisi u poslijediplomsku godinu 2012/2013 ipočetak kolegija vrlo brzo, skrenuo bih pažnju na napredni kolegij
Prostori sa strukturnim snopom (60 sati)
kojeg držim ove godine. 50-tih godina 20-tog stoljeća francuska je matematička škola, posebno Henri Cartan, J-P Serre i Alexander Grothendieck, napravila revoluciju u matematici razradom Lerayovpg pojma snopa i razvojem geometrije i topologije u snopovskim terminima (posebno u analitičkoj i algebarskoj geometriji, algebarskoj topologiji), a danas su te ideje važne i u matematičkoj fizici, teoriji kategorija, logici (toposi) itd. a mnogi problemi u drugim područjima riješeni su uz pomoć snopovskih metoda. Npr. Stanleyeva slutnja u kombinatorici riješena je dijelom uz pomoć metoda algebarske geometrije uključujući korištenje snopova.
Ovaj kolegij je različit od kolegija o teoriji snopova koji sam držao pred nekoliko godina u kojem sam radio i dosta homološke algebre. Ovaj je više orijentiran na formulaciju geometrije preko teorije snopova: tzv. prostori sa strukturnim snopom. Npr. analitički prostori, glatke mnogostrukosti i algebarski varijeteti su primjeri. Prema interesu slušača dio kolegija će biti posvećen nekim od tih primjera.
Kolegij Borisa Širole o analitičkim funkcijama nekoliko kompleksnih varijabli ima nešto malo preklopa. S jedne strane kompleksno-analitičke mnogostrukosti su jedan od glavnih primjera kojem ćemo posvetiti dosta vremena, a s druge u njegovom kolegiju, pred sam kraj uvest će se nešto malo snopovskih metoda.
Stranica kolegija je
http://ncatlab.org/zoranskoda/show/hom12
|