| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
BoMark
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 17. 11. 2003. (12:51:47)
Postovi: (125)16
Spol: 
|
 Postano: 13:31 pet, 23. 4. 2004 Naslov: Kvaliteta znanosti kod nas... |
    |
|
|
evo surfajuci, naletih na ovu zanimljivost...
pogledajte link...i recite svoje cijenjeno misljenje
[url]http://ed.sjtu.edu.cn/ranking.htm[/url]
Za one malo znatizeljnije, hint:probajte naci nesto tipa:"zagreb", "Croatia"...
evo surfajuci, naletih na ovu zanimljivost...
pogledajte link...i recite svoje cijenjeno misljenje
http://ed.sjtu.edu.cn/ranking.htm
Za one malo znatizeljnije, hint:probajte naci nesto tipa:"zagreb", "Croatia"...
_________________
Ljudi misle da razmisljaju, dok zapravo samo preuredjuju svoje predrasude!
Čovjek koji ne mijenja svoje stavove, nije ljudsko biće nego spomenik!
Zadnja promjena: BoMark; 14:56 pet, 23. 4. 2004; ukupno mijenjano 1 put.
|
|
| [Vrh] |
|
Edo
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 02. 2004. (23:03:41)
Postovi: (6C)16
|
| Postano: 14:05 pet, 23. 4. 2004 Naslov: |
|
|
|
Kriv ti je naslov. Ako proucis metodologiju rangiranja, vidjet ces da se u 4 rubrike vrednuje znanstvena aktivnost, a tek u jednoj nastavna. Dakle, ne radi se o kvaliteti studija, vec prije svega o kavaliteti znanstvenog rada na sveucilistu. Ta se kvaliteta pak vrednuje prema SCI. Stoga i ne cudi nase odsustvo. Naime, od nasih faksova samo prirodoslovlje (ponajprije kemija i fizika), matematika, farmacija i dio medicine nesto predstavljaju u SCI bazama. Tehnicki faksovi imaju zanemarivu znanstvenu aktivnost po tim kriterijima (kriteriji su inace dobri, ali nasi tehnicari publiciraju ponajprije u lokalnim zurnalima od kojih je samo jedan, na SCI listi), a drustvenjaci jos manju (i tamo je slicno). Kad bi se rangirao PMF + MO u usporedbi s slicnim unstitucijama u svijetu, bolje bi prosli. Svjetskih top 500, mi se cini dohvatljivim, europskih top 100 malo teze.
Kriv ti je naslov. Ako proucis metodologiju rangiranja, vidjet ces da se u 4 rubrike vrednuje znanstvena aktivnost, a tek u jednoj nastavna. Dakle, ne radi se o kvaliteti studija, vec prije svega o kavaliteti znanstvenog rada na sveucilistu. Ta se kvaliteta pak vrednuje prema SCI. Stoga i ne cudi nase odsustvo. Naime, od nasih faksova samo prirodoslovlje (ponajprije kemija i fizika), matematika, farmacija i dio medicine nesto predstavljaju u SCI bazama. Tehnicki faksovi imaju zanemarivu znanstvenu aktivnost po tim kriterijima (kriteriji su inace dobri, ali nasi tehnicari publiciraju ponajprije u lokalnim zurnalima od kojih je samo jedan, na SCI listi), a drustvenjaci jos manju (i tamo je slicno). Kad bi se rangirao PMF + MO u usporedbi s slicnim unstitucijama u svijetu, bolje bi prosli. Svjetskih top 500, mi se cini dohvatljivim, europskih top 100 malo teze.
|
|
| [Vrh] |
|
BoMark
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 17. 11. 2003. (12:51:47)
Postovi: (125)16
Spol:
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
| Postano: 15:06 pet, 23. 4. 2004 Naslov: |
|
|
|
[quote="Edo"] Ta se kvaliteta pak vrednuje prema SCI. Stoga i ne cudi nase odsustvo. Naime, od nasih faksova samo prirodoslovlje (ponajprije kemija i fizika), matematika, farmacija i dio medicine nesto predstavljaju u SCI bazama. Tehnicki faksovi imaju zanemarivu znanstvenu aktivnost po tim kriterijima (kriteriji su inace dobri, ali nasi tehnicari publiciraju ponajprije u lokalnim zurnalima od kojih je samo jedan, na SCI listi), a drustvenjaci jos manju (i tamo je slicno).[/quote]
Interesuje me za što je skraćenica SCI ?
Zbog čega je sve što si naveo u gorenjem dijelu teksta, te zašto naši tehničari publiciraju u lokalnim žurnalima ?
| Edo (napisa): | | Ta se kvaliteta pak vrednuje prema SCI. Stoga i ne cudi nase odsustvo. Naime, od nasih faksova samo prirodoslovlje (ponajprije kemija i fizika), matematika, farmacija i dio medicine nesto predstavljaju u SCI bazama. Tehnicki faksovi imaju zanemarivu znanstvenu aktivnost po tim kriterijima (kriteriji su inace dobri, ali nasi tehnicari publiciraju ponajprije u lokalnim zurnalima od kojih je samo jedan, na SCI listi), a drustvenjaci jos manju (i tamo je slicno). |
Interesuje me za što je skraćenica SCI ?
Zbog čega je sve što si naveo u gorenjem dijelu teksta, te zašto naši tehničari publiciraju u lokalnim žurnalima ?
|
|
| [Vrh] |
|
Edo
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 02. 2004. (23:03:41)
Postovi: (6C)16
|
| Postano: 22:31 pet, 23. 4. 2004 Naslov: |
|
|
|
SCI liste i baze radi Institute for scientific information. Ono sto oni rade naziva se scientometrija. Naime, po njima (i po meni), mjerilo kvalitete znanstvenog rada je citiranost. Ako si objavio rad koji kasnije nitko nije citirao, kao i da nisi. Ako je rad jako citiran, valjda nesto vrijedi.
Ne njihovoj listi casopisi su rangirani prema citiranosti radova koji su u njima objavljeni. Malo sa nasih casopisa uopce nalazi na toj listi (jedan matematicarski, jedan kemicarski, jedan inzenjerski...). Na nasim tehnickim fakultetima se stavlja veca tezina na strucni nego na znanstveni rad. Razlika se, kratko, moze opisati rijecima da je struka kad ti primjenjujes vec poznate metode na neki projekt, problem..., dok je znanost kad dajes i svoj originalni doprinos. Linija je ponekad tanka. Cijeli sustav napredovanja na tehnickim fakultetima je napravljen tako da se ne iziskuje neki veliki znanstveni rad (broj znanstvenih radova koje trebas da bi postao profesor na tehnickim faksovima je negdje 5 puta manji nego na matematici ili 10 puta manji nego na fizici). Napreduje se po nekim drugim kriterijima. npr. na gradjevini je vazan broj izvedenih projekata. Vecina gradjevinara nema znanstvenih radova u casopisima iz SCI baze uopce. Slicno je i vecim dijelom elektricara, malo bolje stoje strojari jer je njihov casopis Strojarstvo (stjecajem okolnosti) na SCI listi. Inace, podatci o tome koliko tko ima radova u casopisima sa SCI liste i kolika im je citiranost Carnet korisnici mogu naci na web stranici IRB-a (to se zove web of science).
SCI liste i baze radi Institute for scientific information. Ono sto oni rade naziva se scientometrija. Naime, po njima (i po meni), mjerilo kvalitete znanstvenog rada je citiranost. Ako si objavio rad koji kasnije nitko nije citirao, kao i da nisi. Ako je rad jako citiran, valjda nesto vrijedi.
Ne njihovoj listi casopisi su rangirani prema citiranosti radova koji su u njima objavljeni. Malo sa nasih casopisa uopce nalazi na toj listi (jedan matematicarski, jedan kemicarski, jedan inzenjerski...). Na nasim tehnickim fakultetima se stavlja veca tezina na strucni nego na znanstveni rad. Razlika se, kratko, moze opisati rijecima da je struka kad ti primjenjujes vec poznate metode na neki projekt, problem..., dok je znanost kad dajes i svoj originalni doprinos. Linija je ponekad tanka. Cijeli sustav napredovanja na tehnickim fakultetima je napravljen tako da se ne iziskuje neki veliki znanstveni rad (broj znanstvenih radova koje trebas da bi postao profesor na tehnickim faksovima je negdje 5 puta manji nego na matematici ili 10 puta manji nego na fizici). Napreduje se po nekim drugim kriterijima. npr. na gradjevini je vazan broj izvedenih projekata. Vecina gradjevinara nema znanstvenih radova u casopisima iz SCI baze uopce. Slicno je i vecim dijelom elektricara, malo bolje stoje strojari jer je njihov casopis Strojarstvo (stjecajem okolnosti) na SCI listi. Inace, podatci o tome koliko tko ima radova u casopisima sa SCI liste i kolika im je citiranost Carnet korisnici mogu naci na web stranici IRB-a (to se zove web of science).
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
| Postano: 14:06 sub, 24. 4. 2004 Naslov: |
|
|
|
[quote="Edo"]SCI liste i baze radi Institute for scientific information. Ono sto oni rade naziva se scientometrija. Naime, po njima (i po meni), mjerilo kvalitete znanstvenog rada je citiranost. Ako si objavio rad koji kasnije nitko nije citirao, kao i da nisi. Ako je rad jako citiran, valjda nesto vrijedi.
Ne njihovoj listi casopisi su rangirani prema citiranosti radova koji su u njima objavljeni. Malo sa nasih casopisa uopce nalazi na toj listi (jedan matematicarski, jedan kemicarski, jedan inzenjerski...). Na nasim tehnickim fakultetima se stavlja veca tezina na strucni nego na znanstveni rad. Razlika se, kratko, moze opisati rijecima da je struka kad ti primjenjujes vec poznate metode na neki projekt, problem..., dok je znanost kad dajes i svoj originalni doprinos. Linija je ponekad tanka. Cijeli sustav napredovanja na tehnickim fakultetima je napravljen tako da se ne iziskuje neki veliki znanstveni rad (broj znanstvenih radova koje trebas da bi postao profesor na tehnickim faksovima je negdje 5 puta manji nego na matematici ili 10 puta manji nego na fizici). Napreduje se po nekim drugim kriterijima. npr. na gradjevini je vazan broj izvedenih projekata. Vecina gradjevinara nema znanstvenih radova u casopisima iz SCI baze uopce. Slicno je i vecim dijelom elektricara, malo bolje stoje strojari jer je njihov casopis Strojarstvo (stjecajem okolnosti) na SCI listi. Inace, podatci o tome koliko tko ima radova u casopisima sa SCI liste i kolika im je citiranost Carnet korisnici mogu naci na web stranici IRB-a (to se zove web of science).[/quote]
Iz pročitanog ja zaključujem da mi očito imamo svoj zaseban kriterij vrijednovanja onog što spada pod znanstveni i stručni rad. Pa stoga idemo "linijom manjeg otpora", te radimo svoje časopise u kojima objavljujemo ono što "mi" smatramo vrijednim i priznatim od strane "naše" malobrojne znanstvene zajednice. :roll: Ili sam u krivu ?
| Edo (napisa): | SCI liste i baze radi Institute for scientific information. Ono sto oni rade naziva se scientometrija. Naime, po njima (i po meni), mjerilo kvalitete znanstvenog rada je citiranost. Ako si objavio rad koji kasnije nitko nije citirao, kao i da nisi. Ako je rad jako citiran, valjda nesto vrijedi.
Ne njihovoj listi casopisi su rangirani prema citiranosti radova koji su u njima objavljeni. Malo sa nasih casopisa uopce nalazi na toj listi (jedan matematicarski, jedan kemicarski, jedan inzenjerski...). Na nasim tehnickim fakultetima se stavlja veca tezina na strucni nego na znanstveni rad. Razlika se, kratko, moze opisati rijecima da je struka kad ti primjenjujes vec poznate metode na neki projekt, problem..., dok je znanost kad dajes i svoj originalni doprinos. Linija je ponekad tanka. Cijeli sustav napredovanja na tehnickim fakultetima je napravljen tako da se ne iziskuje neki veliki znanstveni rad (broj znanstvenih radova koje trebas da bi postao profesor na tehnickim faksovima je negdje 5 puta manji nego na matematici ili 10 puta manji nego na fizici). Napreduje se po nekim drugim kriterijima. npr. na gradjevini je vazan broj izvedenih projekata. Vecina gradjevinara nema znanstvenih radova u casopisima iz SCI baze uopce. Slicno je i vecim dijelom elektricara, malo bolje stoje strojari jer je njihov casopis Strojarstvo (stjecajem okolnosti) na SCI listi. Inace, podatci o tome koliko tko ima radova u casopisima sa SCI liste i kolika im je citiranost Carnet korisnici mogu naci na web stranici IRB-a (to se zove web of science). |
Iz pročitanog ja zaključujem da mi očito imamo svoj zaseban kriterij vrijednovanja onog što spada pod znanstveni i stručni rad. Pa stoga idemo "linijom manjeg otpora", te radimo svoje časopise u kojima objavljujemo ono što "mi" smatramo vrijednim i priznatim od strane "naše" malobrojne znanstvene zajednice.  Ili sam u krivu ?
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
| Postano: 14:27 sub, 24. 4. 2004 Naslov: |
|
|
|
Zanimljiva tema...Želio bih zapitati Edu, koji je očito bolje upućen od većine nas, može li citiranost stvarno biti (jedini?) kriterij. Učili smo da su neki važni radovi dulje vrijeme znali ostati "neprepoznati" pa onda sigurno i necitirani (dobro, to je valjda bilo više u "starim vremenima" slabije informiranosti). S druge strane, voditelj diplomskog svojevremeno mi je napomenuo kako postoje
i određene "klike" među znanstvenicima koje se brinu za međusobno objavljivanje i citiranje radova pa kako toga ima i kod nas. (Neću, naravno, spominjati imena i područja). Koliko je onda objektivno takvo vrednovanje? Zanimalo bi me što misle oni koji imaju iskustva...
Zanimljiva tema...Želio bih zapitati Edu, koji je očito bolje upućen od većine nas, može li citiranost stvarno biti (jedini?) kriterij. Učili smo da su neki važni radovi dulje vrijeme znali ostati "neprepoznati" pa onda sigurno i necitirani (dobro, to je valjda bilo više u "starim vremenima" slabije informiranosti). S druge strane, voditelj diplomskog svojevremeno mi je napomenuo kako postoje
i određene "klike" među znanstvenicima koje se brinu za međusobno objavljivanje i citiranje radova pa kako toga ima i kod nas. (Neću, naravno, spominjati imena i područja). Koliko je onda objektivno takvo vrednovanje? Zanimalo bi me što misle oni koji imaju iskustva...
|
|
| [Vrh] |
|
Edo
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 02. 2004. (23:03:41)
Postovi: (6C)16
|
| Postano: 16:45 sub, 24. 4. 2004 Naslov: |
|
|
|
Citiranost nije jedini kriterij, ali je jedan ob boljih i objektivnijih. Postoje primjeri gdje su clanci s krivim rezultatima visoko citirani, ali u negativnom kontekstu. Istina je i da se pravi odjek nekog rada moze vidjeti tek za nekih 10-tak godina. Ipak, ako netko ima ispod 10 citata, tesko da ga se moze smatrati medjunarodno priznatim znanstvenikom. Komentare o neobjektivnosti i tome da grupe ljudi sami sebe citiraju, obicno daju oni koji citata nemaju. Naime, mogu oni jedni druge citirati unutar grupe, ali za to traba objavljivati u casopisima sa SCI liste, inace se citati ne racunaju. Takvi casopisi imaju po 2-3 recenzenta i ne prolazi bas svasta. Suprotno tome, u nas postoje cijele grane koje iskljucivo lokalo publiciraju. U maloj sredini kao sto je nasa nuzno je ovakvo vrednovanje znanosti jer inace se desava (brojni su primjeri) da grupa od nekoliko ljudi sama za sebe kaze da je ono sto oni rade dobro, sami sebi recenziraju radove i pisu preporuke i izvjestaje, a da nisu nikad objavili u ozbiljnijem stranom casopisu. Zato su se skoro sve tranzicijske zemlje odlucile za scientometriju kao jedan od kriterija.
Citiranost nije jedini kriterij, ali je jedan ob boljih i objektivnijih. Postoje primjeri gdje su clanci s krivim rezultatima visoko citirani, ali u negativnom kontekstu. Istina je i da se pravi odjek nekog rada moze vidjeti tek za nekih 10-tak godina. Ipak, ako netko ima ispod 10 citata, tesko da ga se moze smatrati medjunarodno priznatim znanstvenikom. Komentare o neobjektivnosti i tome da grupe ljudi sami sebe citiraju, obicno daju oni koji citata nemaju. Naime, mogu oni jedni druge citirati unutar grupe, ali za to traba objavljivati u casopisima sa SCI liste, inace se citati ne racunaju. Takvi casopisi imaju po 2-3 recenzenta i ne prolazi bas svasta. Suprotno tome, u nas postoje cijele grane koje iskljucivo lokalo publiciraju. U maloj sredini kao sto je nasa nuzno je ovakvo vrednovanje znanosti jer inace se desava (brojni su primjeri) da grupa od nekoliko ljudi sama za sebe kaze da je ono sto oni rade dobro, sami sebi recenziraju radove i pisu preporuke i izvjestaje, a da nisu nikad objavili u ozbiljnijem stranom casopisu. Zato su se skoro sve tranzicijske zemlje odlucile za scientometriju kao jedan od kriterija.
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
|
| [Vrh] |
|
krcko
Forumaš nagrađen za životno djelo
Pridružen/a: 07. 10. 2002. (15:57:59)
Postovi: (18B3)16
|
|
| [Vrh] |
|
Edo
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 02. 2004. (23:03:41)
Postovi: (6C)16
|
| Postano: 14:15 ned, 25. 4. 2004 Naslov: |
|
|
|
[quote="krcko"][quote="Anonymous"]Ne mislim zlonamjerno, nego u smislu da nisam upoznat sa "mjestom" gdje se to može saznati.[/quote]
Popis radova po projektima moze se pogledati [url=http://bib.irb.hr/lista-ustanove?sifra=37&period=2002]ovdje[/url]. Nije bas azuran, jer se podaci uglavnom unose neposredno prije predavanja izvjestaja Ministarstvu. Vise podataka o pojedinim radovima moze se dobiti preko [url=http://www.ams.org/mathscinet/search]MathSciNet[/url]-a i [url=http://www.emis.de/ZMATH/en/full.html]Zentralblatta[/url] (s racunala na faksu trebali bi imati neogranicen pristup).[/quote]
Ne bih se bas slozio. Mathscinet i ZMATH ne razlikuju "dobre" od "losih" casopisa. Tamo se navodi sve sto je netko objavio, dakle kvantitet, a ne kvalitet. I to je nesto, ali nije bas sve. I u izvjestajima za projekte se tesko snaci. Treba reci i da ih autori sami pisu pa ima i krivih podataka. Najvjerodostojniji izvor je [url]http://wos.irb.hr[/url]. Tamo odete na ful search i onda imate dvije opcije: general search koji vam daje popis radova koje autor ima u SCI bazi te cited reference search koji vam daje popis radova koji citiraju autora. Baza nije savrsena pa zna biti problema s nasim slavenskim prezimenima. Recimo mene se moze naci pod tri razlicite varijante. Slicne probleme imaju i neke druge kolege.
| krcko (napisa): | | Anonymous (napisa): | | Ne mislim zlonamjerno, nego u smislu da nisam upoznat sa "mjestom" gdje se to može saznati. |
Popis radova po projektima moze se pogledati ovdje. Nije bas azuran, jer se podaci uglavnom unose neposredno prije predavanja izvjestaja Ministarstvu. Vise podataka o pojedinim radovima moze se dobiti preko MathSciNet-a i Zentralblatta (s racunala na faksu trebali bi imati neogranicen pristup). |
Ne bih se bas slozio. Mathscinet i ZMATH ne razlikuju "dobre" od "losih" casopisa. Tamo se navodi sve sto je netko objavio, dakle kvantitet, a ne kvalitet. I to je nesto, ali nije bas sve. I u izvjestajima za projekte se tesko snaci. Treba reci i da ih autori sami pisu pa ima i krivih podataka. Najvjerodostojniji izvor je http://wos.irb.hr. Tamo odete na ful search i onda imate dvije opcije: general search koji vam daje popis radova koje autor ima u SCI bazi te cited reference search koji vam daje popis radova koji citiraju autora. Baza nije savrsena pa zna biti problema s nasim slavenskim prezimenima. Recimo mene se moze naci pod tri razlicite varijante. Slicne probleme imaju i neke druge kolege.
Zadnja promjena: Edo; 18:23 ned, 25. 4. 2004; ukupno mijenjano 1 put.
|
|
| [Vrh] |
|
krcko
Forumaš nagrađen za životno djelo
Pridružen/a: 07. 10. 2002. (15:57:59)
Postovi: (18B3)16
|
| Postano: 16:44 ned, 25. 4. 2004 Naslov: |
|
|
|
[quote="Edo"]Ne bih se bas slozio. Mathscinet i ZMATH ne razlikuju "dobre" od "losih" casopisa. Tamo se navodi sve sto je netko objavio, dakle kvantitet, a ne kvalitet. I to je nesto, ali nije bas sve. I u izvjestajima za projekte se tesko snaci. Treba reci i da ih autori sami pisu pa ima i krivih podataka.[/quote]
Nigdje nisam spomenuo kvalitetu radova i casopisa. Rekao sam samo da MathSciNet i Zentralblatt sadrze vise podataka nego baza [url]http://bib.irb.hr[/url] (u pravilu jedan neovisan review, iako se cesto navodi samo autorov abstract). Kolega Edo nastavlja diskusiju o vrednovanju radova sa zadnje sjednice Fakultetskog vijeca, a to je druga prica :?
| Edo (napisa): | | Ne bih se bas slozio. Mathscinet i ZMATH ne razlikuju "dobre" od "losih" casopisa. Tamo se navodi sve sto je netko objavio, dakle kvantitet, a ne kvalitet. I to je nesto, ali nije bas sve. I u izvjestajima za projekte se tesko snaci. Treba reci i da ih autori sami pisu pa ima i krivih podataka. |
Nigdje nisam spomenuo kvalitetu radova i casopisa. Rekao sam samo da MathSciNet i Zentralblatt sadrze vise podataka nego baza http://bib.irb.hr (u pravilu jedan neovisan review, iako se cesto navodi samo autorov abstract). Kolega Edo nastavlja diskusiju o vrednovanju radova sa zadnje sjednice Fakultetskog vijeca, a to je druga prica 
_________________
Vedran Krcadinac
Ljudi su razliciti, a nula je paran broj.
|
|
| [Vrh] |
|
Edo
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 02. 2004. (23:03:41)
Postovi: (6C)16
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
|
| [Vrh] |
|
Edo
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 02. 2004. (23:03:41)
Postovi: (6C)16
|
| Postano: 13:20 pet, 30. 4. 2004 Naslov: |
|
|
|
Evo citam u danasnjem jutarnjem clanak u kojem direktor IFS-a statisticki usporedjuje produktivnost nasih znanstvenika s znanstvenicima iz 10 novopecenih clanica EU + Bugarska i Rumunjska. Koristeci se podacima iz SCI baza on kaze da su medju tih 13 zemalja nasi farmaceuti 2., matematicari, kemicari, molekularni biolozi 7., a fizicari 10.
Racunarstvo nam je zajedno s pravom i povijescu na 12. mjestu. Takodjer kaze da se na listi 178 zemalja svijeta mi nalazimo na 58. mjestu po impact factoru (iza Slovenaca, Madjara, Ceha, Rumunja, Bugara). Sto god mi mislili o sebi, to nam je realnost.
Evo citam u danasnjem jutarnjem clanak u kojem direktor IFS-a statisticki usporedjuje produktivnost nasih znanstvenika s znanstvenicima iz 10 novopecenih clanica EU + Bugarska i Rumunjska. Koristeci se podacima iz SCI baza on kaze da su medju tih 13 zemalja nasi farmaceuti 2., matematicari, kemicari, molekularni biolozi 7., a fizicari 10.
Racunarstvo nam je zajedno s pravom i povijescu na 12. mjestu. Takodjer kaze da se na listi 178 zemalja svijeta mi nalazimo na 58. mjestu po impact factoru (iza Slovenaca, Madjara, Ceha, Rumunja, Bugara). Sto god mi mislili o sebi, to nam je realnost.
|
|
| [Vrh] |
|
|
nisam vidio krckov link za web stranicu.