|
== Prihvacanje denvnog reda ==
Feletar predlaze da se osnuje centar za plasiranje znanja prema trzistu. To je dodano kao 5. tocka dnevnog reda.
== 1. Prihvacanje zapisnika 2. sjednice Vijeca podrucja ==
Fizika je zakljucila da trebaju 75 nastavnika, 41 imaju, treba 60etak asistenata, imaju 30. Za ostatak sveucilista nemaju pojma. Sunjic je dobio kontak profesora Andreica sa RGN-a, Jasminke Bunjevac-Kraljevic sa MEFa. FSB je ukinuo fiziku, slusaju je na FER-u.
Za Sunjicevog rektorskog mandata zakljuceno je da bi se svi fizicari sa IRB-a i IF-a mogli apsorbirati na fakultete po Sveucilistu. Opci je zakljucak da fali asistenata po svim podrucjima.
Trebalo bi otvoriti temu asistenata na buducim vijecima. Pravih asistenata ima 4 na biologiji, svi ostali su znanstveni novaci, pod ingerencijom MZOS-a. To je opci problem kod sih. Profesor Sunko je primjetio da ovo nije prica o zapsiniku.
== 2. Izvjestaji sa ostalih vijeca ==
Profesor Cvitas je poceo sa izvjestajima sa Senata. Rasprava je bila o financijama.
Sa odbora za kvalitetu nije dosao zapisnik, a predstavnik nije bio tamo. Prorektorica Vizek - Vidovic (kao gost) podnijela je izvjestaj sa sjednice. Glavna tema je bila prezentacija projekta upravljanja kvalitetom. Bila je jos i jedna izvanredna sjednica na kojoj je gostovao profesor Ed Simpson, ravnatelj nekog americkog instituta za kvalitetu visokog obrazovanja. Dobio je $100,000 (kod njih se to zove ured za institucijsku ucinkovitost) za educiranje naseg tima.
Profesor Sunjic je naglasio da obrazujemo evalutatore, a gubimo osobe za evaluirati (tj. nemamo dovoljno osoblja).
Profesor Sunko je naglasio da se na Senatu zastupaju cudne vrijednosti, gdje se na istrazivanje gleda kao nesto sto ce se prosvercati financijski ispod troskova nastave, a da se zapravo istrazivanjima nitko ne bavi.
Profesor Barjaktarevic kaze da bi nase podrucje trebalo dati procjenu troskova nezavisnu od ostalih podrucja. U ovom novom sistemu postoji mogucnost da se Sveuciliste i podrucja posvadjaju medjusobno, a ne sa ministarstvom.
Statisticki ured ima samo najelementarnije podatke, ministarstvo prezentira sve podatke kao drzavnu tajnu, nitko nista ne zna, krhko je znanje. Vecna tih podataka je u Sveucilisnom redu predavanja sa malo neazurnim dijelovima (pise 900 studenata za matematiku koja je presla brojku od 1500).
Izbila je zustra rasprava na temu tko treba sastavljati podatke i slagati ih, profesori ili tehnicko informaticko osoblje.
== 3. Strategijska tema: znanstveni projekti ==
Koncem ovog mjeseca raspisuje se natjecaj za znanstvene projekte koji ce biti otvoren dva mjeseca. 31. 12. zavrsava financiranje dosadasnjih projekata, samo najbolji projekti (po kojem kriteriju?) dobivaju novce za sljedecu godinu, ostali cekaju rezlutate natjecaja. Financirati ce se projekti (5 godina) i programi (3 godine), na projektu moraju biti barem tri suradnika, na programu moraju biti barem tri projekta. Programi dobivaju 60%, a projekti 40%, jedna osoba moze biti na najvise dva projekta, a samo na jednom voditelj (to je trenutna odluka). Voditelji mogu biti akademici, emeritusti i zasluzni znanstvenici od umirovljenih, svi umirovljenici mogu biti suradnici. Neobicno je da moze netko iz inozemstva biti nositelj projekta. Ocekuje da ce financije doci tek oko 1.5.
Trenutni prioriteti su, redom: 1. Okolis; 2. Zdravlje; 3. Energija i materijali; 4. Hrvatski identitet.
Predlozeno je da protestiramo (mi, Vijece podrucja) na metodu da mi ne znamo apsolutno nista i da zapravo sve saznajemo kolokvijalno. Izmedju raznih vijeca ne postoji nikakva komunikacija niti protok podataka, barem na formalnoj razini.
Ako bi se na ovoj sjednici maksimalno konstruktivno postavili, onda moramo krenuti od pretpostavke da je nekome stalo o tome sto mi mislimo. Pretpostavka je da se od nas ocekuje da utjecemo na pravila igre. U pravilima igre je ideja da treca razina financiranja (prva je osobni prihodi, druga su projekti, treca su programi) ima smisla ako racuna da se na racun sinergizma projekata predstavlja nacin da se dodje do vise novca.
Profesor Sunjic predlaze zakljucke:
1. Zahtjevamo da u financiranju znanosti ne bude prekida jer je stetan za kontinuitet razvoja i rada.
2. Trazimo da informacije dobivamo na vrijeme i da se natjecaj provodi po svjetski prihvacenim kriterijima. OD 1991. GODINE NIJE DOSLO DO POSTENE EVALUACIJE PROJEKATA!
3. Financiranje znanosti je insuficijentno, prijeti nam kolaps. Prosjek starosti znanstvenika na Sveucilistu je sigurno >50 godina.
4. Znanstveno istrazivnje je temeljno za Prirodoslovlje, a i za cijelo Sveuciliste i da nije moguce organizirati nastavu bez znastvene komponente.
Njemacka je ove godine zakljucila finacije za 2007., a mi nismo ni za 2004.
Za sljedecu akademsku godinu dobivena su rjesenja za drustveno-humanisticko podrucje na nacionalnoj razini.
Prorektorica Vizek-Vidovic pita imaju li pojedini odjeli (odsjeci) planove/strategije izlaska na medjunarodne fondove?
Individualno imaju geografi i geofizicari. Fizika nije kompetitivna, a nema ni infrastrukuturu papirologije.
Pojavilo se misljenje protiv podjele na projekte i programe zbog viska papirologije i administracije. Profesor Habdija se spomenuo da je nekad postojao veliki program (tj. vise njih), pa se onda svaki projekt projekt prikljucivao na njega i time bio financiran.
Profesor Sunko je odusevljen sto je netko rekao da je nesto politicka odluka (drzavni tajnik je rekao da su oni prioriteti gore politicka odluka), jer da se onda snosi politicka odgovornost za taj potez. U takvom sistemu mi mozemo reci kako to treba izgledati, tj. kako bi ta pitanja trebala biti rijesena.
Sto se tice medjunarodne suradnje matematika dobro stoji, ali nema strategiju. Profesor Sikic apelira da se malo vodi briga i o matematici. Cista matematika npr. nema nikakav prioritet. Pitanje znanstvenih novaka je jedno bitno pitanje u smislu mogu li projekti imati novake.
Profesor Feletar je zgranut i zapanjen ovom tockom da nemamo materijala. Zasto je to na dnevnom redu, ako nista o tome ne znamo?! Dodao bi da protestiramo protiv ovakvog tretmana.
Profesorica Plenkovic dodaje da nemamo ni transparentnost ni protocnost u ovo doba digitalne komunikacije. Treba napraviti pritisak na ministarstvo da trazeni podaci budu transparentni.
Profesor Feletar govori o tome da Sveuciliste nije dobilo rjesenje s kojim sredstvima baratamo OVE GODINE!!!!! Ministarstvo ne vodi NIKAKAV DIJALOG ni o cemu sa Sveucilistem. Lump sum je samo lump, bez ikakve sume. Ministarstvo ne zeli o tome raspravljati. Nema pravilnika, nema nikavog protokola kako se raspravlja izmedju Sveucilista i ministarstva. Svaki puta gosti iz ministarstva na Sveucilistu obecavaju da ce odluke o financiranju stici odmah.
Zakljcci na kraju su:
1. Znanstveno isrtazivanje je nuzno za kvalitetnu nastavu.
2. Financiranje mora biti neprekidno.
3. Evaluaciju treba biti po kriteriju kvalitete na medjunarodnoj razini.
4. U sadasnjem stanju je financiranje za znanost ispod svake razine.
5. Protestiramo protiv tretmana vijeca podrucja da nemamo pravovremene podatke. Trazimo da se to ne ponovi.
== 4. Imenovanje povjerenstva za provedbu izvbora u zvanja ==
U nadleznosti je da daje potvrde u izbore u docente i izvanredne profesore.
Profesor H. Sikic, predsjednik, profesorica D. Herak, profesorica Steinberg (RGN).
== 5. Osnivanje ustanove CEPPS ==
PMF je dao prijedlog osnivanja Centra za zastitu okolisa i odrzivi razvoj (CEPPS) u suradnji sa institucijom Sabueres Wasser Europa.
PMF bi od toga imao znatne mogucnosti nabavke opreme i financiranja, a omogucilo bi rad na projektima veceg budzeta. Ta organizacija bi bila neprofitna organizacija koja sluzi za prezentiranje znanja prema vanjskim korisnicima.
Prihvaceno bez glasovanja.
== 6. Razno ==
Raspravalja se o podjeli duznosti izmedju fakultetskog vijeca i vijeca podrucja.
Predlozeno je da pocnemo rasprave o doktorskim studijima za sljedecu skolsku godinu. Trebali bi do 1. ozujka imati gotove programe. Trebamo preporuke za sljedecu godinu, pa da pocnemo rad na programima.
PMF ima prihvacene doktorske studij jos od 1997 u relativnom skladu sa bolonjskim procesom! Da pocnemo sa novim doktorskim studijem trebamo smjernice od NVVO.
Predlozeno je da se igra po vlastitim pravilima. Odjednom je buknula svadja jer na povjerenstvo za dokstorske studije nije bio pozvan predstavnik matematike, suprotno dogovoru na prosloj sjednici. Profesor Orlic predlaze da se postavi izvjestitelj sa povjerenstva, profesor Habdija.
Postavilo se pitanje kriterija za uvjete u znanstveno-nastavna zvanja. Treba donijeti po odsjecima, pa uskladiti na vijecu podrucja. Jedan od obaveznih uvjeta su i rezultati studentskih anketa.
Postavljeno je pitanje upisa studenta po 8. put na istu godinu studija, uz placanje na matematici. Profesor Sikic je imenovan za izvjestitelja po tom pitanju.
'ave fun!
Sinisa
== Prihvacanje denvnog reda ==
Feletar predlaze da se osnuje centar za plasiranje znanja prema trzistu. To je dodano kao 5. tocka dnevnog reda.
== 1. Prihvacanje zapisnika 2. sjednice Vijeca podrucja ==
Fizika je zakljucila da trebaju 75 nastavnika, 41 imaju, treba 60etak asistenata, imaju 30. Za ostatak sveucilista nemaju pojma. Sunjic je dobio kontak profesora Andreica sa RGN-a, Jasminke Bunjevac-Kraljevic sa MEFa. FSB je ukinuo fiziku, slusaju je na FER-u.
Za Sunjicevog rektorskog mandata zakljuceno je da bi se svi fizicari sa IRB-a i IF-a mogli apsorbirati na fakultete po Sveucilistu. Opci je zakljucak da fali asistenata po svim podrucjima.
Trebalo bi otvoriti temu asistenata na buducim vijecima. Pravih asistenata ima 4 na biologiji, svi ostali su znanstveni novaci, pod ingerencijom MZOS-a. To je opci problem kod sih. Profesor Sunko je primjetio da ovo nije prica o zapsiniku.
== 2. Izvjestaji sa ostalih vijeca ==
Profesor Cvitas je poceo sa izvjestajima sa Senata. Rasprava je bila o financijama.
Sa odbora za kvalitetu nije dosao zapisnik, a predstavnik nije bio tamo. Prorektorica Vizek - Vidovic (kao gost) podnijela je izvjestaj sa sjednice. Glavna tema je bila prezentacija projekta upravljanja kvalitetom. Bila je jos i jedna izvanredna sjednica na kojoj je gostovao profesor Ed Simpson, ravnatelj nekog americkog instituta za kvalitetu visokog obrazovanja. Dobio je $100,000 (kod njih se to zove ured za institucijsku ucinkovitost) za educiranje naseg tima.
Profesor Sunjic je naglasio da obrazujemo evalutatore, a gubimo osobe za evaluirati (tj. nemamo dovoljno osoblja).
Profesor Sunko je naglasio da se na Senatu zastupaju cudne vrijednosti, gdje se na istrazivanje gleda kao nesto sto ce se prosvercati financijski ispod troskova nastave, a da se zapravo istrazivanjima nitko ne bavi.
Profesor Barjaktarevic kaze da bi nase podrucje trebalo dati procjenu troskova nezavisnu od ostalih podrucja. U ovom novom sistemu postoji mogucnost da se Sveuciliste i podrucja posvadjaju medjusobno, a ne sa ministarstvom.
Statisticki ured ima samo najelementarnije podatke, ministarstvo prezentira sve podatke kao drzavnu tajnu, nitko nista ne zna, krhko je znanje. Vecna tih podataka je u Sveucilisnom redu predavanja sa malo neazurnim dijelovima (pise 900 studenata za matematiku koja je presla brojku od 1500).
Izbila je zustra rasprava na temu tko treba sastavljati podatke i slagati ih, profesori ili tehnicko informaticko osoblje.
== 3. Strategijska tema: znanstveni projekti ==
Koncem ovog mjeseca raspisuje se natjecaj za znanstvene projekte koji ce biti otvoren dva mjeseca. 31. 12. zavrsava financiranje dosadasnjih projekata, samo najbolji projekti (po kojem kriteriju?) dobivaju novce za sljedecu godinu, ostali cekaju rezlutate natjecaja. Financirati ce se projekti (5 godina) i programi (3 godine), na projektu moraju biti barem tri suradnika, na programu moraju biti barem tri projekta. Programi dobivaju 60%, a projekti 40%, jedna osoba moze biti na najvise dva projekta, a samo na jednom voditelj (to je trenutna odluka). Voditelji mogu biti akademici, emeritusti i zasluzni znanstvenici od umirovljenih, svi umirovljenici mogu biti suradnici. Neobicno je da moze netko iz inozemstva biti nositelj projekta. Ocekuje da ce financije doci tek oko 1.5.
Trenutni prioriteti su, redom: 1. Okolis; 2. Zdravlje; 3. Energija i materijali; 4. Hrvatski identitet.
Predlozeno je da protestiramo (mi, Vijece podrucja) na metodu da mi ne znamo apsolutno nista i da zapravo sve saznajemo kolokvijalno. Izmedju raznih vijeca ne postoji nikakva komunikacija niti protok podataka, barem na formalnoj razini.
Ako bi se na ovoj sjednici maksimalno konstruktivno postavili, onda moramo krenuti od pretpostavke da je nekome stalo o tome sto mi mislimo. Pretpostavka je da se od nas ocekuje da utjecemo na pravila igre. U pravilima igre je ideja da treca razina financiranja (prva je osobni prihodi, druga su projekti, treca su programi) ima smisla ako racuna da se na racun sinergizma projekata predstavlja nacin da se dodje do vise novca.
Profesor Sunjic predlaze zakljucke:
1. Zahtjevamo da u financiranju znanosti ne bude prekida jer je stetan za kontinuitet razvoja i rada.
2. Trazimo da informacije dobivamo na vrijeme i da se natjecaj provodi po svjetski prihvacenim kriterijima. OD 1991. GODINE NIJE DOSLO DO POSTENE EVALUACIJE PROJEKATA!
3. Financiranje znanosti je insuficijentno, prijeti nam kolaps. Prosjek starosti znanstvenika na Sveucilistu je sigurno >50 godina.
4. Znanstveno istrazivnje je temeljno za Prirodoslovlje, a i za cijelo Sveuciliste i da nije moguce organizirati nastavu bez znastvene komponente.
Njemacka je ove godine zakljucila finacije za 2007., a mi nismo ni za 2004.
Za sljedecu akademsku godinu dobivena su rjesenja za drustveno-humanisticko podrucje na nacionalnoj razini.
Prorektorica Vizek-Vidovic pita imaju li pojedini odjeli (odsjeci) planove/strategije izlaska na medjunarodne fondove?
Individualno imaju geografi i geofizicari. Fizika nije kompetitivna, a nema ni infrastrukuturu papirologije.
Pojavilo se misljenje protiv podjele na projekte i programe zbog viska papirologije i administracije. Profesor Habdija se spomenuo da je nekad postojao veliki program (tj. vise njih), pa se onda svaki projekt projekt prikljucivao na njega i time bio financiran.
Profesor Sunko je odusevljen sto je netko rekao da je nesto politicka odluka (drzavni tajnik je rekao da su oni prioriteti gore politicka odluka), jer da se onda snosi politicka odgovornost za taj potez. U takvom sistemu mi mozemo reci kako to treba izgledati, tj. kako bi ta pitanja trebala biti rijesena.
Sto se tice medjunarodne suradnje matematika dobro stoji, ali nema strategiju. Profesor Sikic apelira da se malo vodi briga i o matematici. Cista matematika npr. nema nikakav prioritet. Pitanje znanstvenih novaka je jedno bitno pitanje u smislu mogu li projekti imati novake.
Profesor Feletar je zgranut i zapanjen ovom tockom da nemamo materijala. Zasto je to na dnevnom redu, ako nista o tome ne znamo?! Dodao bi da protestiramo protiv ovakvog tretmana.
Profesorica Plenkovic dodaje da nemamo ni transparentnost ni protocnost u ovo doba digitalne komunikacije. Treba napraviti pritisak na ministarstvo da trazeni podaci budu transparentni.
Profesor Feletar govori o tome da Sveuciliste nije dobilo rjesenje s kojim sredstvima baratamo OVE GODINE!!!!! Ministarstvo ne vodi NIKAKAV DIJALOG ni o cemu sa Sveucilistem. Lump sum je samo lump, bez ikakve sume. Ministarstvo ne zeli o tome raspravljati. Nema pravilnika, nema nikavog protokola kako se raspravlja izmedju Sveucilista i ministarstva. Svaki puta gosti iz ministarstva na Sveucilistu obecavaju da ce odluke o financiranju stici odmah.
Zakljcci na kraju su:
1. Znanstveno isrtazivanje je nuzno za kvalitetnu nastavu.
2. Financiranje mora biti neprekidno.
3. Evaluaciju treba biti po kriteriju kvalitete na medjunarodnoj razini.
4. U sadasnjem stanju je financiranje za znanost ispod svake razine.
5. Protestiramo protiv tretmana vijeca podrucja da nemamo pravovremene podatke. Trazimo da se to ne ponovi.
== 4. Imenovanje povjerenstva za provedbu izvbora u zvanja ==
U nadleznosti je da daje potvrde u izbore u docente i izvanredne profesore.
Profesor H. Sikic, predsjednik, profesorica D. Herak, profesorica Steinberg (RGN).
== 5. Osnivanje ustanove CEPPS ==
PMF je dao prijedlog osnivanja Centra za zastitu okolisa i odrzivi razvoj (CEPPS) u suradnji sa institucijom Sabueres Wasser Europa.
PMF bi od toga imao znatne mogucnosti nabavke opreme i financiranja, a omogucilo bi rad na projektima veceg budzeta. Ta organizacija bi bila neprofitna organizacija koja sluzi za prezentiranje znanja prema vanjskim korisnicima.
Prihvaceno bez glasovanja.
== 6. Razno ==
Raspravalja se o podjeli duznosti izmedju fakultetskog vijeca i vijeca podrucja.
Predlozeno je da pocnemo rasprave o doktorskim studijima za sljedecu skolsku godinu. Trebali bi do 1. ozujka imati gotove programe. Trebamo preporuke za sljedecu godinu, pa da pocnemo rad na programima.
PMF ima prihvacene doktorske studij jos od 1997 u relativnom skladu sa bolonjskim procesom! Da pocnemo sa novim doktorskim studijem trebamo smjernice od NVVO.
Predlozeno je da se igra po vlastitim pravilima. Odjednom je buknula svadja jer na povjerenstvo za dokstorske studije nije bio pozvan predstavnik matematike, suprotno dogovoru na prosloj sjednici. Profesor Orlic predlaze da se postavi izvjestitelj sa povjerenstva, profesor Habdija.
Postavilo se pitanje kriterija za uvjete u znanstveno-nastavna zvanja. Treba donijeti po odsjecima, pa uskladiti na vijecu podrucja. Jedan od obaveznih uvjeta su i rezultati studentskih anketa.
Postavljeno je pitanje upisa studenta po 8. put na istu godinu studija, uz placanje na matematici. Profesor Sikic je imenovan za izvjestitelja po tom pitanju.
'ave fun!
Sinisa
_________________
Oslobodjen Senata.
|
