Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
HijenA Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 01. 2004. (16:46:04) Postovi: (3D2)16
Spol:
Lokacija: Prazan skup ;-)
|
Postano: 15:09 sub, 7. 1. 2006 Naslov: Teorijska pitanja (vise njih) |
|
|
imam jedno pitanje, sa pocetka gradiva.
dakle, prvi teorem u knjizi prof. Ungara:
Teorem 1.1: neka je [latex]A \subseteq \mathbb{R}[/latex] [color=blue]zatvoren[/color] neprazan skup koji je omedjen odozdo. Tada je [latex]\inf A \in A[/latex] , tj. skup A ima minimum. Analogno, ukoliko je A omedjen odozgo, onda je [latex]\sup A\in A[/latex] , tj. A ima maksimum.
Dokaz:
pretpostavimo da [latex]\inf A \notin A \Rightarrow \inf A \in \mathbb{R} \setminus A[/latex] . tada [latex]\exists r>0[/latex] takav da je [latex]\langle \inf A-r, \inf A+r \rangle \in \mathbb{R} \setminus A[/latex].
i sad me tu jedna stvar muci: skripta navodi da je broj [latex]\inf A+\frac{r}{2}[/latex] (koja je donja medja od A) bila veca od inf A koji je najveca donja medja, sto je u suprotnosti sa definicijom infimuma kao najvece donje medje.
meni sad nije jedna stvar jasna. sta ne bi trebali svi brojevi koji su veci od inf A automatski otpadati? a ne samo taj [latex]\frac{r}{2}[/latex]?
zahvaljujem.
PS. ocekujte jos pitanja od mene sto se tice gradiva MA3. budem sve postao ovdje, da nemamo 150 topica o istoj stvari :-)
[color=blue]HijenA[/color]: thanx, vsego :mrgreen:
imam jedno pitanje, sa pocetka gradiva.
dakle, prvi teorem u knjizi prof. Ungara:
Teorem 1.1: neka je zatvoren neprazan skup koji je omedjen odozdo. Tada je , tj. skup A ima minimum. Analogno, ukoliko je A omedjen odozgo, onda je , tj. A ima maksimum.
Dokaz:
pretpostavimo da . tada takav da je .
i sad me tu jedna stvar muci: skripta navodi da je broj (koja je donja medja od A) bila veca od inf A koji je najveca donja medja, sto je u suprotnosti sa definicijom infimuma kao najvece donje medje.
meni sad nije jedna stvar jasna. sta ne bi trebali svi brojevi koji su veci od inf A automatski otpadati? a ne samo taj ?
zahvaljujem.
PS. ocekujte jos pitanja od mene sto se tice gradiva MA3. budem sve postao ovdje, da nemamo 150 topica o istoj stvari
HijenA: thanx, vsego
Zadnja promjena: HijenA; 15:33 sub, 7. 1. 2006; ukupno mijenjano 1 put.
|
|
[Vrh] |
|
vsego Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09) Postovi: (3560)16
Spol:
Lokacija: /sbin/init
|
Postano: 15:24 sub, 7. 1. 2006 Naslov: Re: Teorijska pitanja (vise njih) |
|
|
[quote="HijenA"]Teorem 1.1: neka je [latex]A \subseteq \mathbb{R}[/latex] neprazan skup koji je omedjen odozdo. Tada je [latex]\inf A \in A[/latex] , tj. skup A ima minimum. Analogno, ukoliko je A omedjen odozgo, onda je [latex]\sup A\in A[/latex] , tj. A ima maksimum.[/quote]
Zanimljiva tvrdnja za koju cak i ja vidim da ne stoji. :-s Fali ti da je A zatvoren. 8)
[quote="HijenA"]i sad me tu jedna stvar muci: skripta navodi da je broj [latex]\inf A+\frac{r}{2}[/latex] (koja je donja medja od A) bila veca od inf A koji je najveca donja medja, sto je u suprotnosti sa definicijom infimuma kao najvece donje medje.
meni sad nije jedna stvar jasna. sta ne bi trebali svi brojevi koji su veci od inf A automatski otpadati? a ne samo taj [latex]\frac{r}{2}[/latex]?[/quote]
Pa, tebi je za pobiti pretpostavku dovoljan taj jedan broj; cemu se onda muciti s ostalima? :-k
HijenA (napisa): | Teorem 1.1: neka je neprazan skup koji je omedjen odozdo. Tada je , tj. skup A ima minimum. Analogno, ukoliko je A omedjen odozgo, onda je , tj. A ima maksimum. |
Zanimljiva tvrdnja za koju cak i ja vidim da ne stoji. Fali ti da je A zatvoren.
HijenA (napisa): | i sad me tu jedna stvar muci: skripta navodi da je broj (koja je donja medja od A) bila veca od inf A koji je najveca donja medja, sto je u suprotnosti sa definicijom infimuma kao najvece donje medje.
meni sad nije jedna stvar jasna. sta ne bi trebali svi brojevi koji su veci od inf A automatski otpadati? a ne samo taj ? |
Pa, tebi je za pobiti pretpostavku dovoljan taj jedan broj; cemu se onda muciti s ostalima?
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju.
|
|
[Vrh] |
|
HijenA Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 01. 2004. (16:46:04) Postovi: (3D2)16
Spol:
Lokacija: Prazan skup ;-)
|
Postano: 15:31 sub, 7. 1. 2006 Naslov: Re: Teorijska pitanja (vise njih) |
|
|
[quote="vsego"][quote="HijenA"]Teorem 1.1: neka je [latex]A \subseteq \mathbb{R}[/latex] neprazan skup koji je omedjen odozdo. Tada je [latex]\inf A \in A[/latex] , tj. skup A ima minimum. Analogno, ukoliko je A omedjen odozgo, onda je [latex]\sup A\in A[/latex] , tj. A ima maksimum.[/quote]
Zanimljiva tvrdnja za koju cak i ja vidim da ne stoji. :-s Fali ti da je A zatvoren. 8)[/quote]
uups...sorry :oops: da, treba pisat zatvoren :-) sad cu to ispravit i u gornjem postu :-)
[quote]
[quote="HijenA"]i sad me tu jedna stvar muci: skripta navodi da je broj [latex]\inf A+\frac{r}{2}[/latex] (koja je donja medja od A) bila veca od inf A koji je najveca donja medja, sto je u suprotnosti sa definicijom infimuma kao najvece donje medje.
meni sad nije jedna stvar jasna. sta ne bi trebali svi brojevi koji su veci od inf A automatski otpadati? a ne samo taj [latex]\frac{r}{2}[/latex]?[/quote]
Pa, tebi je za pobiti pretpostavku dovoljan taj jedan broj; cemu se onda muciti s ostalima? :-k[/quote]
ma, samo da vidim da li sam toliko zahrdjao sto se tice analize ili ne :-) dakle, za bilo koji r ovo gore vrijedi, jel tako? a r mozemo totalno proizvoljno uzeti, samo da je veci od 0. da li je to tocno?
vsego (napisa): | HijenA (napisa): | Teorem 1.1: neka je neprazan skup koji je omedjen odozdo. Tada je , tj. skup A ima minimum. Analogno, ukoliko je A omedjen odozgo, onda je , tj. A ima maksimum. |
Zanimljiva tvrdnja za koju cak i ja vidim da ne stoji. Fali ti da je A zatvoren. |
uups...sorry da, treba pisat zatvoren sad cu to ispravit i u gornjem postu
Citat: |
HijenA (napisa): | i sad me tu jedna stvar muci: skripta navodi da je broj (koja je donja medja od A) bila veca od inf A koji je najveca donja medja, sto je u suprotnosti sa definicijom infimuma kao najvece donje medje.
meni sad nije jedna stvar jasna. sta ne bi trebali svi brojevi koji su veci od inf A automatski otpadati? a ne samo taj ? |
Pa, tebi je za pobiti pretpostavku dovoljan taj jedan broj; cemu se onda muciti s ostalima? |
ma, samo da vidim da li sam toliko zahrdjao sto se tice analize ili ne dakle, za bilo koji r ovo gore vrijedi, jel tako? a r mozemo totalno proizvoljno uzeti, samo da je veci od 0. da li je to tocno?
|
|
[Vrh] |
|
vsego Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09) Postovi: (3560)16
Spol:
Lokacija: /sbin/init
|
Postano: 15:42 sub, 7. 1. 2006 Naslov: Re: Teorijska pitanja (vise njih) |
|
|
[quote="HijenA"][quote="vsego"][quote="HijenA"]i sad me tu jedna stvar muci: skripta navodi da je broj [latex]\inf A+\frac{r}{2}[/latex] (koja je donja medja od A) bila veca od inf A koji je najveca donja medja, sto je u suprotnosti sa definicijom infimuma kao najvece donje medje.
meni sad nije jedna stvar jasna. sta ne bi trebali svi brojevi koji su veci od inf A automatski otpadati? a ne samo taj [latex]\frac{r}{2}[/latex]?[/quote]
Pa, tebi je za pobiti pretpostavku dovoljan taj jedan broj; cemu se onda muciti s ostalima? :-k[/quote]
ma, samo da vidim da li sam toliko zahrdjao sto se tice analize ili ne :-) dakle, za bilo koji r ovo gore vrijedi, jel tako? a r mozemo totalno proizvoljno uzeti, samo da je veci od 0. da li je to tocno?[/quote]
Ne. :( Kad pocnes uciti MA3, vrijeme je da postanes pedantan, inace ti se lose pise. :trema:
Dakle, ovo gore vrijedi za [b]neki[/b] [i]r[/i]. :) Kad bi vrijedilo za svaki, ispalo bi da je [i]A[/i] prazan. :-s
Ti pretpostavljas da je A neprazan i zatvoren. :| Zbog zatvorenosti, njegov komplement (oznacimo ga sa [i]S[/i] := |R \ [i]A[/i]) je otvoren, pa oko svake tocke [i]x[/i] € [i]S[/i] [b]postoji[/b] otvorena okolina koja je podskup od [i]S[/i] (po definiciji otvorenog skupa). 8) Nitko ne kaze da je [b]svaka[/b] okolina od [i]x[/i] podskup od [i]S[/i], ne? ;)
Ako si pod "za bilo koji r ovo gore vrijedi" mislio "za bilo koji [i]x[/i] € <inf [i]A[/i], inf [i]A[/i] + r> vrijedi da je veci od inf [i]A[/i] i manji od svih elemenata iz [i]A[/i]", onda je to tocno, ali tu ipak treba biti precizan. :prodike:
HijenA (napisa): | vsego (napisa): | HijenA (napisa): | i sad me tu jedna stvar muci: skripta navodi da je broj (koja je donja medja od A) bila veca od inf A koji je najveca donja medja, sto je u suprotnosti sa definicijom infimuma kao najvece donje medje.
meni sad nije jedna stvar jasna. sta ne bi trebali svi brojevi koji su veci od inf A automatski otpadati? a ne samo taj ? |
Pa, tebi je za pobiti pretpostavku dovoljan taj jedan broj; cemu se onda muciti s ostalima? |
ma, samo da vidim da li sam toliko zahrdjao sto se tice analize ili ne dakle, za bilo koji r ovo gore vrijedi, jel tako? a r mozemo totalno proizvoljno uzeti, samo da je veci od 0. da li je to tocno? |
Ne. Kad pocnes uciti MA3, vrijeme je da postanes pedantan, inace ti se lose pise.
Dakle, ovo gore vrijedi za neki r. Kad bi vrijedilo za svaki, ispalo bi da je A prazan.
Ti pretpostavljas da je A neprazan i zatvoren. Zbog zatvorenosti, njegov komplement (oznacimo ga sa S := |R \ A) je otvoren, pa oko svake tocke x € S postoji otvorena okolina koja je podskup od S (po definiciji otvorenog skupa). Nitko ne kaze da je svaka okolina od x podskup od S, ne?
Ako si pod "za bilo koji r ovo gore vrijedi" mislio "za bilo koji x € <inf A, inf A + r> vrijedi da je veci od inf A i manji od svih elemenata iz A", onda je to tocno, ali tu ipak treba biti precizan.
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju.
|
|
[Vrh] |
|
HijenA Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 01. 2004. (16:46:04) Postovi: (3D2)16
Spol:
Lokacija: Prazan skup ;-)
|
Postano: 16:11 sub, 7. 1. 2006 Naslov: Re: Teorijska pitanja (vise njih) |
|
|
[quote="vsego"]
Ako si pod "za bilo koji r ovo gore vrijedi" mislio "za bilo koji [i]x[/i] € <inf [i]A[/i], inf [i]A[/i] + r> vrijedi da je veci od inf [i]A[/i] i manji od svih elemenata iz [i]A[/i]", onda je to tocno, ali tu ipak treba biti precizan. :prodike:[/quote]
yup...na to. i znam da moram bit precizan, moram na to pripazit. jos jednom, hvala.
vsego (napisa): |
Ako si pod "za bilo koji r ovo gore vrijedi" mislio "za bilo koji x € <inf A, inf A + r> vrijedi da je veci od inf A i manji od svih elemenata iz A", onda je to tocno, ali tu ipak treba biti precizan. |
yup...na to. i znam da moram bit precizan, moram na to pripazit. jos jednom, hvala.
|
|
[Vrh] |
|
kreso Forumaš(ica)
Pridružen/a: 03. 10. 2004. (21:44:46) Postovi: (7B)16
|
|
[Vrh] |
|
mance Gost
|
Postano: 21:16 pon, 9. 1. 2006 Naslov: dva do Žitnjaka |
|
|
[quote="kreso"]imam i ja jedno pitanjce :?
zasto niz xk=1/k k E N u prostoru X=<0,2> podskup od Rn ne konvergira a istodobno je cauchyjev?
jel to samo zato sto mu 0 nije u prostoru X ili :?:
hvala[/quote]
Da i zbog jedinstvenosti limesa.
Kada bi on konvergirao u <0,2> prema nekom x_0 €<0,2>, tada on i konvergiro i u R, pa je zbog jedinstvenosti limesa, nužno x_0 =0, a kako 0 nije element od <0,2>, to dani niz ne konvergira u <0,2>.
kreso (napisa): | imam i ja jedno pitanjce
zasto niz xk=1/k k E N u prostoru X=<0,2> podskup od Rn ne konvergira a istodobno je cauchyjev?
jel to samo zato sto mu 0 nije u prostoru X ili
hvala |
Da i zbog jedinstvenosti limesa.
Kada bi on konvergirao u <0,2> prema nekom x_0 €<0,2>, tada on i konvergiro i u R, pa je zbog jedinstvenosti limesa, nužno x_0 =0, a kako 0 nije element od <0,2>, to dani niz ne konvergira u <0,2>.
|
|
[Vrh] |
|
kreso Forumaš(ica)
Pridružen/a: 03. 10. 2004. (21:44:46) Postovi: (7B)16
|
|
[Vrh] |
|
vsego Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09) Postovi: (3560)16
Spol:
Lokacija: /sbin/init
|
Postano: 22:57 uto, 10. 1. 2006 Naslov: |
|
|
Evo ti slican primjer: jednadzba [latex]x^2 + 1 = 0[/latex] ima rjesenje, ali ne u [latex]\mathbb{R}[/latex] 8)
Slicno, ovaj niz ima limes u [latex]\mathbb{R}[/latex], ali ne i u [latex]\langle0, 2 \rangle[/latex]. :)
Jasnije? 8)
Evo ti slican primjer: jednadzba ima rjesenje, ali ne u
Slicno, ovaj niz ima limes u , ali ne i u .
Jasnije?
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju.
|
|
[Vrh] |
|
ne daj se Ilja Gost
|
Postano: 22:59 uto, 10. 1. 2006 Naslov: |
|
|
[quote="kreso"]a jel niz onda ima limes u 0 iako se nalazi u prostoru <0,2>, tj. taj limes idalje postoji?
zbujuje me to sto je receno da limes nemora biti e X, bar kod limesa funkcija... ili sam ja totalno pobrko stvari :?: :oops:[/quote]
po definiciji je niz u topološkom (metričkom) prostoru X konvergentan ako postoji x €X koji je limes tog niza, a definiciju limesa imaš.
Dakle, kako ne postoji x€<0,2>=X koji je limes tvog niza, on nije konvergentan u <0,2>.
kreso (napisa): | a jel niz onda ima limes u 0 iako se nalazi u prostoru <0,2>, tj. taj limes idalje postoji?
zbujuje me to sto je receno da limes nemora biti e X, bar kod limesa funkcija... ili sam ja totalno pobrko stvari |
po definiciji je niz u topološkom (metričkom) prostoru X konvergentan ako postoji x €X koji je limes tog niza, a definiciju limesa imaš.
Dakle, kako ne postoji x€<0,2>=X koji je limes tvog niza, on nije konvergentan u <0,2>.
|
|
[Vrh] |
|
kreso Forumaš(ica)
Pridružen/a: 03. 10. 2004. (21:44:46) Postovi: (7B)16
|
|
[Vrh] |
|
Unnamed One Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 06. 2005. (22:09:33) Postovi: (3C)16
|
|
[Vrh] |
|
vili Forumaš(ica)
Pridružen/a: 08. 06. 2005. (22:40:59) Postovi: (14A)16
Spol:
Lokacija: Keglić
|
Postano: 19:45 uto, 28. 2. 2006 Naslov: |
|
|
Ok, mislim da bi ovako nešto najbolje tu spadalo:
Zašto je kompozicija dviju funkcija klase C^k funkcija klase C^k?
(122.str skripte, Taylorov tm. srednje vrijednosti)
Jel se to može nekako induktivno pokazati s obzirom da je kompozicija dviju dfb f-ja opet diferencijabilna, i dviju neprekidnih neprekidna? (to mi se čini ružno s obzirom da se počinje zapetljavat...)
Zapravo, ja tražim neko ljepše rješenje :gg:
zezam se, anything will do...
Unaprijed hvala!
Ok, mislim da bi ovako nešto najbolje tu spadalo:
Zašto je kompozicija dviju funkcija klase C^k funkcija klase C^k?
(122.str skripte, Taylorov tm. srednje vrijednosti)
Jel se to može nekako induktivno pokazati s obzirom da je kompozicija dviju dfb f-ja opet diferencijabilna, i dviju neprekidnih neprekidna? (to mi se čini ružno s obzirom da se počinje zapetljavat...)
Zapravo, ja tražim neko ljepše rješenje
zezam se, anything will do...
Unaprijed hvala!
|
|
[Vrh] |
|
Unnamed One Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 06. 2005. (22:09:33) Postovi: (3C)16
|
|
[Vrh] |
|
vili Forumaš(ica)
Pridružen/a: 08. 06. 2005. (22:40:59) Postovi: (14A)16
Spol:
Lokacija: Keglić
|
|
[Vrh] |
|
Unnamed One Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 06. 2005. (22:09:33) Postovi: (3C)16
|
|
[Vrh] |
|
C Forumaš(ica)
Pridružen/a: 29. 01. 2005. (17:27:47) Postovi: (4C)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
Unnamed One Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 06. 2005. (22:09:33) Postovi: (3C)16
|
Postano: 21:14 sri, 12. 4. 2006 Naslov: |
|
|
@C
Taj slučaj je, otprilike, manje više pokupljen u drugom dijelu dokaza, ali ne baš sasvim korektno. Naime, rekli smo
c:=inf(V).
"Stoga, kada bi bilo c element iz V onda bi postojao r>0 takav da je
<c-r,c+r> sadržan u V, pa bi infimum skupa V bio manji od c."
Prethodna tvrdnja je prepisana iz skripte i ona ne vrijedi općenito.
Problem je u tome da mogu uzeti
V={b}
pa je c=b, pa za svaki r>0 <c-r,c+r> siječe komplement od [a,b], tj. ne
mora postojati r>0 za kojeg vrijedi ta tvrdnja. Tvrdnja vrijedi ako znamo da c nije iz ruba od [a,b], tj. c!=b pa smo si zato prethodno dokazali c!=b. Iz sličnog razloga je prvo dokazano i c!=a.
primjer 1.4.
Pokazali smo da je otvoren skup u R^n povezan ako i samo ako je povezan putevima. Skup W iz primjera je zatvoren (zatvoren je jer mu je
komplement otvoren - ako uzmem neku točku iz komplementa onda postoji i nekakva kugla oko te točke koja je disjunktna sa W) pa je možda moguće da je povezan i nije povezan putevima.
Pretpostavimo da je W nepovezan i neka je
W=A u B
gdje su A,B disjunktni, otvoreni, neprazni. Neka je P=(1,sin(1)) sadržano u B. Tada postoji neprekidna surjekcija (Tm 2.14.)
f : W -> {0,1}.
Neka je bso f(1,sin(1))=1.
Neka postoji x>0 t.d. f(x,sin(x))=0. Uzmimo najveći takav x. Onda za svaki r>0 K((x,sin(x)),r) siječe B pa f nije neprekidna. Kontradikcija. Uzmimo da ne postoji najveći x t.d. je f(x,sin(x))=0. Onda sigurno postoji najmanji y takav da je f(y,sin(y))=1 (kada ne bi postojao segment bi bio nepovezan). Onda za svaki r>0 K((y,sin(y)),r) siječe A, tj. f nije neprekidna. Dakle f(x,sin(x))=1 za svaki x>0.
Neka je f(0,0)=0. Za svaki r>0 K((0,0),r) siječe B pa f nije neprekidna. Dakle f(0,0)=1.
Sada očito segment {(0,y) | -1<=y<=1} nije čitav sadržan niti u A niti u B (da je čitav sadržan u B onda bi A bio prazan). Neka je g restrikcija od f na segment {(0,y) | -1<=y<=1}. g je surjekcija, restrikcija neprekidne f-je je neprekidna f-ja (Nap 2.1.) pa je po Tm. 2.14. segment nepovezan jer je g neprekidna surjekcija. Kontradikcija. :!:
Mislim da je to to. Neka me netko ispravi ako sam negdje pogriješio. :?
@C
Taj slučaj je, otprilike, manje više pokupljen u drugom dijelu dokaza, ali ne baš sasvim korektno. Naime, rekli smo
c:=inf(V).
"Stoga, kada bi bilo c element iz V onda bi postojao r>0 takav da je
<c-r,c+r> sadržan u V, pa bi infimum skupa V bio manji od c."
Prethodna tvrdnja je prepisana iz skripte i ona ne vrijedi općenito.
Problem je u tome da mogu uzeti
V={b}
pa je c=b, pa za svaki r>0 <c-r,c+r> siječe komplement od [a,b], tj. ne
mora postojati r>0 za kojeg vrijedi ta tvrdnja. Tvrdnja vrijedi ako znamo da c nije iz ruba od [a,b], tj. c!=b pa smo si zato prethodno dokazali c!=b. Iz sličnog razloga je prvo dokazano i c!=a.
primjer 1.4.
Pokazali smo da je otvoren skup u R^n povezan ako i samo ako je povezan putevima. Skup W iz primjera je zatvoren (zatvoren je jer mu je
komplement otvoren - ako uzmem neku točku iz komplementa onda postoji i nekakva kugla oko te točke koja je disjunktna sa W) pa je možda moguće da je povezan i nije povezan putevima.
Pretpostavimo da je W nepovezan i neka je
W=A u B
gdje su A,B disjunktni, otvoreni, neprazni. Neka je P=(1,sin(1)) sadržano u B. Tada postoji neprekidna surjekcija (Tm 2.14.)
f : W → {0,1}.
Neka je bso f(1,sin(1))=1.
Neka postoji x>0 t.d. f(x,sin(x))=0. Uzmimo najveći takav x. Onda za svaki r>0 K((x,sin(x)),r) siječe B pa f nije neprekidna. Kontradikcija. Uzmimo da ne postoji najveći x t.d. je f(x,sin(x))=0. Onda sigurno postoji najmanji y takav da je f(y,sin(y))=1 (kada ne bi postojao segment bi bio nepovezan). Onda za svaki r>0 K((y,sin(y)),r) siječe A, tj. f nije neprekidna. Dakle f(x,sin(x))=1 za svaki x>0.
Neka je f(0,0)=0. Za svaki r>0 K((0,0),r) siječe B pa f nije neprekidna. Dakle f(0,0)=1.
Sada očito segment {(0,y) | -1⇐y⇐1} nije čitav sadržan niti u A niti u B (da je čitav sadržan u B onda bi A bio prazan). Neka je g restrikcija od f na segment {(0,y) | -1⇐y⇐1}. g je surjekcija, restrikcija neprekidne f-je je neprekidna f-ja (Nap 2.1.) pa je po Tm. 2.14. segment nepovezan jer je g neprekidna surjekcija. Kontradikcija.
Mislim da je to to. Neka me netko ispravi ako sam negdje pogriješio.
|
|
[Vrh] |
|
C Forumaš(ica)
Pridružen/a: 29. 01. 2005. (17:27:47) Postovi: (4C)16
Spol:
|
Postano: 15:56 čet, 13. 4. 2006 Naslov: |
|
|
@Unnamed One:
Tvrdnja ne vrijedi opcenito, ali vrijedi ako bi V bio otvoren skup - sto i je pretpostavka :grebgreb:?
Tj. ako bi npr. imali samo drugi dio dokaza (od "Stoga...)
[quote]
Problem je u tome da mogu uzeti
V={b}
[/quote]
Ustvari ne mogu uzeti jer smo pretpostavili da je V otvoren skup, a {b} nije otvoren (opcenito u R) :grebgreb:?
Primjer 1.4 jos gruntam - jos nisam dosao do teorema 2.14 :oops:
Usp. kako pokazati da ako je W=UuV (U i V kao gore, otvoreni, disjunktni, neprazni) onda postoji e>0 t.d <0,e> <=U ili <0,e> <=V
Sretan Uskrs :)
@Unnamed One:
Tvrdnja ne vrijedi opcenito, ali vrijedi ako bi V bio otvoren skup - sto i je pretpostavka ?
Tj. ako bi npr. imali samo drugi dio dokaza (od "Stoga...)
Citat: |
Problem je u tome da mogu uzeti
V={b}
|
Ustvari ne mogu uzeti jer smo pretpostavili da je V otvoren skup, a {b} nije otvoren (opcenito u R) ?
Primjer 1.4 jos gruntam - jos nisam dosao do teorema 2.14
Usp. kako pokazati da ako je W=UuV (U i V kao gore, otvoreni, disjunktni, neprazni) onda postoji e>0 t.d <0,e> ⇐U ili <0,e> ⇐V
Sretan Uskrs
|
|
[Vrh] |
|
Unnamed One Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 06. 2005. (22:09:33) Postovi: (3C)16
|
Postano: 11:46 pet, 14. 4. 2006 Naslov: |
|
|
@C
Dakle, krenimo od "Stoga..."
"Stoga, kada bi bilo c element iz V onda bi postojao r>0 takav da je
<c-r,c+r> sadržan u V, pa bi infimum skupa V bio manji od c."
U prvom postu pitao si zašto je prije dokazano c!=b. Ja napisah da je to zato što kad bismo uzeli V={b},... Zatim ti kažeš da je obavezno V!={b} jer je V otvoren (što je OK), ali to je upravo onaj isti argument koji se nalazi u dokazu da je c!=b u skripti.
"Mora dakle biti c iz U. No tada bi postojao r>0 t.d. je <c-r,c+r> sadržan u U pa bi infimum skupa V bio veći od c."
Pitanje :?: : Zašto takav r postoji, tj. zašto ne bi c bio jednak a pa gornja tvrdnja ne stoji?
Pa zato što onda U ne bi bio otvoren jer da je U otvoren onda c ne bi mogao biti infimum od V, ali to je argument koji se nalazi dokazu c!=a.
Da nismo dokazali c!=a i c!=b onda bi prilikom dokazivanja da c nije iz V, tj. da c nije iz U trebali prokomentirati da je V otvoren pa je V!={b}, tj. da radi otvorenosti od U vrijedi da kada bi c bio iz U onda ne bi mogao biti infimum od V. Mi smo te iste argumente iskoristili gore, u dokazu c!=a i c!=b pa smo kasnije mogli bezbrižno uzeti <c-r,c+r> bez da se brinemo o rubovima segmenta. S druge strane, očito je da je c!=a, tj. c!=b pa to možda uopće nije trebalo dodatno objašnjavati, ali, kao što vidiš, u dokazu je maksimalno detaljno raspisan svaki korak pa se na prvi pogled neka pojašnjenja možda mogu činiti suvišnima.
Nisam skužio zadnja 2 retka :? (ne mislim na "Sretan Uskrs" :lol: - hvala i tebi, nego ono prije toga). Ako je W onaj skup W iz primjera 1.4 što onda točno znači <0,e><=U kad je U<=W<=R^2?
@C
Dakle, krenimo od "Stoga..."
"Stoga, kada bi bilo c element iz V onda bi postojao r>0 takav da je
<c-r,c+r> sadržan u V, pa bi infimum skupa V bio manji od c."
U prvom postu pitao si zašto je prije dokazano c!=b. Ja napisah da je to zato što kad bismo uzeli V={b},... Zatim ti kažeš da je obavezno V!={b} jer je V otvoren (što je OK), ali to je upravo onaj isti argument koji se nalazi u dokazu da je c!=b u skripti.
"Mora dakle biti c iz U. No tada bi postojao r>0 t.d. je <c-r,c+r> sadržan u U pa bi infimum skupa V bio veći od c."
Pitanje : Zašto takav r postoji, tj. zašto ne bi c bio jednak a pa gornja tvrdnja ne stoji?
Pa zato što onda U ne bi bio otvoren jer da je U otvoren onda c ne bi mogao biti infimum od V, ali to je argument koji se nalazi dokazu c!=a.
Da nismo dokazali c!=a i c!=b onda bi prilikom dokazivanja da c nije iz V, tj. da c nije iz U trebali prokomentirati da je V otvoren pa je V!={b}, tj. da radi otvorenosti od U vrijedi da kada bi c bio iz U onda ne bi mogao biti infimum od V. Mi smo te iste argumente iskoristili gore, u dokazu c!=a i c!=b pa smo kasnije mogli bezbrižno uzeti <c-r,c+r> bez da se brinemo o rubovima segmenta. S druge strane, očito je da je c!=a, tj. c!=b pa to možda uopće nije trebalo dodatno objašnjavati, ali, kao što vidiš, u dokazu je maksimalno detaljno raspisan svaki korak pa se na prvi pogled neka pojašnjenja možda mogu činiti suvišnima.
Nisam skužio zadnja 2 retka (ne mislim na "Sretan Uskrs" - hvala i tebi, nego ono prije toga). Ako je W onaj skup W iz primjera 1.4 što onda točno znači <0,e><=U kad je U<=W<=R^2?
|
|
[Vrh] |
|
|