Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
Mr.Doe Forumaš(ica)
Pridružen/a: 11. 01. 2005. (21:20:57) Postovi: (21A)16
|
|
[Vrh] |
|
krcko Forumaš nagrađen za životno djelo
Pridružen/a: 07. 10. 2002. (15:57:59) Postovi: (18B3)16
|
|
[Vrh] |
|
menschen Forumaš(ica)
Pridružen/a: 10. 02. 2004. (00:14:25) Postovi: (38)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
Postano: 21:06 sub, 24. 3. 2007 Naslov: |
|
|
Taj skup U je skup onih ("pozitivnih") elemenata koje želimo identificirati, tj. skup onih elemenata ("uzoraka" ili slično) koji imaju neko određeno svojstvo. Testiraju se, u cjelini, određene skupine uzoraka, "grupe", koje su pozitivne čim je barem jedan element pozitivan. Dakle, treba pogodnim izborom grupa uzoraka minimizirati potreban broj testiranja (cijelih grupa) kako bi se identificirali (svi) pojedini pozitivni elementi. Cilj je da se U jednoznačno rekonstruira iz svog "vektora", tj vrijednosti 0 ili 1 prema tome je li presjek U s pojedinom grupom prazan ili neprazan.
Jednostavnije: znajući sastav pojedinih grupa i podatak je li test pojedine grupe dao pozitivan ili negativan rezultat, želimo identificirati skup svih "pozitivnih" elemenata.
Taj skup U je skup onih ("pozitivnih") elemenata koje želimo identificirati, tj. skup onih elemenata ("uzoraka" ili slično) koji imaju neko određeno svojstvo. Testiraju se, u cjelini, određene skupine uzoraka, "grupe", koje su pozitivne čim je barem jedan element pozitivan. Dakle, treba pogodnim izborom grupa uzoraka minimizirati potreban broj testiranja (cijelih grupa) kako bi se identificirali (svi) pojedini pozitivni elementi. Cilj je da se U jednoznačno rekonstruira iz svog "vektora", tj vrijednosti 0 ili 1 prema tome je li presjek U s pojedinom grupom prazan ili neprazan.
Jednostavnije: znajući sastav pojedinih grupa i podatak je li test pojedine grupe dao pozitivan ili negativan rezultat, želimo identificirati skup svih "pozitivnih" elemenata.
|
|
[Vrh] |
|
menschen Forumaš(ica)
Pridružen/a: 10. 02. 2004. (00:14:25) Postovi: (38)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
Glupko_3.14 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 27. 09. 2007. (10:32:16) Postovi: (77)16
|
|
[Vrh] |
|
krcko Forumaš nagrađen za životno djelo
Pridružen/a: 07. 10. 2002. (15:57:59) Postovi: (18B3)16
|
|
[Vrh] |
|
Glupko_3.14 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 27. 09. 2007. (10:32:16) Postovi: (77)16
|
|
[Vrh] |
|
krcko Forumaš nagrađen za životno djelo
Pridružen/a: 07. 10. 2002. (15:57:59) Postovi: (18B3)16
|
|
[Vrh] |
|
Glupko_3.14 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 27. 09. 2007. (10:32:16) Postovi: (77)16
|
Postano: 11:53 uto, 2. 10. 2007 Naslov: |
|
|
[quote="krcko"]Hmmm, a hoce sutra na usmeni doci Ignavija ili Glupko? :-k
Mislim, ak se pojavi Ignavija nju nebum pital Fisherovu nejednakost... to je bil hint za Glupka...[/quote]
Ignaviji nije bitno sto ju se pita jer nije tako strahovito glupa kao ja npr.
i da, doci cu ja. :lol:
(btw Ignavia je mozda mrtva, jako dugo je nisam vidjela)
hvala na hintu, bas sam mislila izbrisat iz pamcenja dokaz Fisherove nejednakosti da oslobodim mjesta za nesto drugo (npr. broj hitne pomoci i vatrogasaca), ali sad necu :D
krcko (napisa): | Hmmm, a hoce sutra na usmeni doci Ignavija ili Glupko?
Mislim, ak se pojavi Ignavija nju nebum pital Fisherovu nejednakost... to je bil hint za Glupka... |
Ignaviji nije bitno sto ju se pita jer nije tako strahovito glupa kao ja npr.
i da, doci cu ja.
(btw Ignavia je mozda mrtva, jako dugo je nisam vidjela)
hvala na hintu, bas sam mislila izbrisat iz pamcenja dokaz Fisherove nejednakosti da oslobodim mjesta za nesto drugo (npr. broj hitne pomoci i vatrogasaca), ali sad necu
_________________ Nov, još gluplji.
|
|
[Vrh] |
|
Glupko_3.14 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 27. 09. 2007. (10:32:16) Postovi: (77)16
|
Postano: 18:02 uto, 2. 10. 2007 Naslov: |
|
|
u dokazu Leme 5.6. u knjizi (afina ravnina reda n zadovoljava euklidov 5. postulat, str. 105) pise da , hmm...
imamo tocku x i blok L={a_1,...,a_n} koji ne sadrzi x
onda za svaki a_i mozemo naci jedinstveni (jer lambda=1) blok L_i koji sadrzi i a_i i x
tamo pise da je u presjeku L_i i L samo a_i. zasto?
p.s. inace (mislim) da razumijem dokaz, i cini mi se da kad bi i bilo recimo neki jos a_j u presjeku (iako je to valjda nemoguce), opet bi nasli M disjunktan s L na isti nacin
p.p.s. u biljeznici mi pod dokazom pise samo r=n+1, b=n^2+n i taj dokaz nisam bas shvatila.
u dokazu Leme 5.6. u knjizi (afina ravnina reda n zadovoljava euklidov 5. postulat, str. 105) pise da , hmm...
imamo tocku x i blok L={a_1,...,a_n} koji ne sadrzi x
onda za svaki a_i mozemo naci jedinstveni (jer lambda=1) blok L_i koji sadrzi i a_i i x
tamo pise da je u presjeku L_i i L samo a_i. zasto?
p.s. inace (mislim) da razumijem dokaz, i cini mi se da kad bi i bilo recimo neki jos a_j u presjeku (iako je to valjda nemoguce), opet bi nasli M disjunktan s L na isti nacin
p.p.s. u biljeznici mi pod dokazom pise samo r=n+1, b=n^2+n i taj dokaz nisam bas shvatila.
_________________ Nov, još gluplji.
|
|
[Vrh] |
|
Ignavia Forumaš(ica)
Pridružen/a: 02. 10. 2004. (19:22:39) Postovi: (235)16
Spol:
Lokacija: prijestolnica
|
Postano: 18:09 uto, 2. 10. 2007 Naslov: |
|
|
cuj Glupko_3.14, daj malo razmisli, pa stvarno si glup :tup:
kad bi L_i presjek L sadrzavao dvije tocke, onda bi za taj par tocaka mogli naci dva bloka koja ih sadrze, sto je kontradikcija sa lambda jednako 1
dobro, za ovaj dokaz u biljeznici ti ne mogu trenutno pomoc. ali samo zato sto nemam vremena :lol:
cuj Glupko_3.14, daj malo razmisli, pa stvarno si glup
kad bi L_i presjek L sadrzavao dvije tocke, onda bi za taj par tocaka mogli naci dva bloka koja ih sadrze, sto je kontradikcija sa lambda jednako 1
dobro, za ovaj dokaz u biljeznici ti ne mogu trenutno pomoc. ali samo zato sto nemam vremena
|
|
[Vrh] |
|
Glupko_3.14 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 27. 09. 2007. (10:32:16) Postovi: (77)16
|
Postano: 19:48 uto, 2. 10. 2007 Naslov: |
|
|
u dokazu tm. pod nazivom Paleyevi diferencijski skupovi,
[latex]\lambda_d=|\{(x,y)\in D\times D : d=x-y\}|, d\in QR(q)[/latex]
zasto iz [latex]\lambda_d=\lambda_{gd}, \forall g \in QR(q)[/latex] slijedi da postoji lambda t.d. [latex]\lambda=\lambda_d, \forall d\in QR(q)[/latex]?
to znaci da se svi elementi mogu dobiti kao gd, za d fiksan, ne?
u dokazu tm. pod nazivom Paleyevi diferencijski skupovi,
zasto iz slijedi da postoji lambda t.d. ?
to znaci da se svi elementi mogu dobiti kao gd, za d fiksan, ne?
_________________ Nov, još gluplji.
|
|
[Vrh] |
|
Ignavia Forumaš(ica)
Pridružen/a: 02. 10. 2004. (19:22:39) Postovi: (235)16
Spol:
Lokacija: prijestolnica
|
|
[Vrh] |
|
Glupko_3.14 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 27. 09. 2007. (10:32:16) Postovi: (77)16
|
Postano: 23:38 uto, 2. 10. 2007 Naslov: |
|
|
zasto je d(Ham(r,q))=3?
zapravo ja nista ne razumijem u vezi tih Hammingovih kodova.
evo, npr u dokazu tm da vektori min tezine u Hammingovom kodu Ham(r,2) s parametrima (2^{r-1},2^r-1-r,3,1) tvore stupce incidencijske matrice 2-(2^r-1,3,1) dizajna:
trebamo provjeriti da kroz svake dvije tocke prolazi jedinstven blok
par tocaka shvatimo kao vektor y tezine 2 -> sad sam htjela pitat nesto zbog cega bi opet dobila :tup:, al ajde shvatila sam ovaj tren
postat cu jer sam dugo pisala post.
ne, zapravo slijedeci red mi nije jasan :lol:
w(y)=2 povlaci w(x)=3 gdje je x element Ham. koda t.d. y iz K(x,1)
ne, ipak mi je i to jasno.
ali kako znamo da je x jedinstven blok koji... i to mi je jasno
okej, ostaje pitanje s pocetka u vezi trojke
zasto je d(Ham(r,q))=3?
zapravo ja nista ne razumijem u vezi tih Hammingovih kodova.
evo, npr u dokazu tm da vektori min tezine u Hammingovom kodu Ham(r,2) s parametrima (2^{r-1},2^r-1-r,3,1) tvore stupce incidencijske matrice 2-(2^r-1,3,1) dizajna:
trebamo provjeriti da kroz svake dvije tocke prolazi jedinstven blok
par tocaka shvatimo kao vektor y tezine 2 -> sad sam htjela pitat nesto zbog cega bi opet dobila , al ajde shvatila sam ovaj tren
postat cu jer sam dugo pisala post.
ne, zapravo slijedeci red mi nije jasan
w(y)=2 povlaci w(x)=3 gdje je x element Ham. koda t.d. y iz K(x,1)
ne, ipak mi je i to jasno.
ali kako znamo da je x jedinstven blok koji... i to mi je jasno
okej, ostaje pitanje s pocetka u vezi trojke
_________________ Nov, još gluplji.
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
Postano: 8:24 čet, 4. 10. 2007 Naslov: |
|
|
Zašto je minimalna težina, a time i minimalna udaljenost jednaka 3?
Nema vektora težine 1 u kodu, jer postojanje takvog vektora značilo
bi da postoji nul-stupac u matrici ortogonalnog koda.
Nema ni vektora težine 2 u kodu, jer u protivnom linearna kombinacija neka dva stupca u ortogonalnom kodu bio bi nul-stupac, što bi značilo da su ta dva stupca linearno zavisna (a nema takvih).
Postoje vektori težine 3 jer u matrici ortogonalnog koda linearna kombinacija dva stupca opet je stupac te matrice (stupci te matrice su svi ne-nul stupci).
Postoji i općenita tvrdnja, za koju ne znam jeste li radili (vjerojatno jeste), da je minimalna težina koda jednaka d ako u matrici ortogonalnog koda postoji d linearno zavisnih stupaca, ali bilo kojih d-1 stupaca su linearno nezavisni.
Zašto je minimalna težina, a time i minimalna udaljenost jednaka 3?
Nema vektora težine 1 u kodu, jer postojanje takvog vektora značilo
bi da postoji nul-stupac u matrici ortogonalnog koda.
Nema ni vektora težine 2 u kodu, jer u protivnom linearna kombinacija neka dva stupca u ortogonalnom kodu bio bi nul-stupac, što bi značilo da su ta dva stupca linearno zavisna (a nema takvih).
Postoje vektori težine 3 jer u matrici ortogonalnog koda linearna kombinacija dva stupca opet je stupac te matrice (stupci te matrice su svi ne-nul stupci).
Postoji i općenita tvrdnja, za koju ne znam jeste li radili (vjerojatno jeste), da je minimalna težina koda jednaka d ako u matrici ortogonalnog koda postoji d linearno zavisnih stupaca, ali bilo kojih d-1 stupaca su linearno nezavisni.
|
|
[Vrh] |
|
Glupko_3.14 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 27. 09. 2007. (10:32:16) Postovi: (77)16
|
Postano: 11:44 čet, 4. 10. 2007 Naslov: |
|
|
[quote="Anonymous"]Zašto je minimalna težina, a time i minimalna udaljenost jednaka 3?
Nema vektora težine 1 u kodu, jer postojanje takvog vektora značilo
bi da postoji nul-stupac u matrici ortogonalnog koda.
Nema ni vektora težine 2 u kodu, jer u protivnom linearna kombinacija neka dva stupca u ortogonalnom kodu bio bi nul-stupac, što bi značilo da su ta dva stupca linearno zavisna (a nema takvih).
Postoje vektori težine 3 jer u matrici ortogonalnog koda linearna kombinacija dva stupca opet je stupac te matrice (stupci te matrice su svi ne-nul stupci).
[/quote]
hvala puno na objasnjenju! :D
[quote="Anonymous"]
Postoji i općenita tvrdnja, za koju ne znam jeste li radili (vjerojatno jeste), da je minimalna težina koda jednaka d ako u matrici ortogonalnog koda postoji d linearno zavisnih stupaca, ali bilo kojih d-1 stupaca su linearno nezavisni.[/quote]
ne samo da smo radili, vec mi je to bilo i jedno od pitanja na usmenom :lol:
nazalost, nisam prije povezala sa svojim pitanjem :cry:
Anonymous (napisa): | Zašto je minimalna težina, a time i minimalna udaljenost jednaka 3?
Nema vektora težine 1 u kodu, jer postojanje takvog vektora značilo
bi da postoji nul-stupac u matrici ortogonalnog koda.
Nema ni vektora težine 2 u kodu, jer u protivnom linearna kombinacija neka dva stupca u ortogonalnom kodu bio bi nul-stupac, što bi značilo da su ta dva stupca linearno zavisna (a nema takvih).
Postoje vektori težine 3 jer u matrici ortogonalnog koda linearna kombinacija dva stupca opet je stupac te matrice (stupci te matrice su svi ne-nul stupci).
|
hvala puno na objasnjenju!
Anonymous (napisa): |
Postoji i općenita tvrdnja, za koju ne znam jeste li radili (vjerojatno jeste), da je minimalna težina koda jednaka d ako u matrici ortogonalnog koda postoji d linearno zavisnih stupaca, ali bilo kojih d-1 stupaca su linearno nezavisni. |
ne samo da smo radili, vec mi je to bilo i jedno od pitanja na usmenom
nazalost, nisam prije povezala sa svojim pitanjem
_________________ Nov, još gluplji.
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
|