Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
kre5o Forumaš(ica)

Pridružen/a: 14. 09. 2009. (22:20:52) Postovi: (32)16
|
|
[Vrh] |
|
mornik Forumaš(ica)

Pridružen/a: 26. 09. 2009. (06:25:44) Postovi: (128)16
|
Postano: 18:39 uto, 16. 11. 2010 Naslov: |
|
|
Dakako, a priori ne znamo postoji li neki [latex]n_0[/latex] nakon kojeg je niz padajući. Npr., za trivijalni niz [latex]a_n=n[/latex] očito ne postoji takav [latex]n_0[/latex]. No, mi smo ga tu eksplicitno našli, a samim njegovim pronalaženjem i pokazali da postoji.
Naprosto, pogledajmo čemu je ekvivalentno [latex]a_{n+1}\leq a_{n}[/latex]. To je upravo [latex]a\cdot a_n\leq (n+1)\cdot a_n[/latex] (pomnožili smo obje strane s [latex]n+1[/latex]). Sad, ako pretpostavimo da je [latex]a>0[/latex] (a ako je [latex]a[/latex] negativan, niz će stalno mijenjati predznak, pa takav [latex]n_0[/latex] nećemo moći pronaći jer će niz stalno padati, pa rasti, pa opet padati itd.), očito (formalno, indukcijom) vrijedi da je [latex]a_n>0[/latex], pa vidimo da je [latex]a\cdot a_n\leq (n+1)\cdot a_n\Leftrightarrow a\leq n+1[/latex], tj. [latex]n\geq a-1[/latex]. Sad, ja ne znam kako ste vi definirali "od kojeg nadalje je taj niz padajući" - tu ima možda neka sitna razlika s [latex]n+1[/latex] umjesto [latex]n[/latex] ili nešto, ja sam tu dobio da je zapravo već i [latex]n_0=\lceil a-1\rceil[/latex] sasvim u redu, ali to je ionako potpuno nebitno.
Dakle, mi smo pronašli takav [latex]n_0[/latex] - što je bitno, nismo prvo pretpostavili da on postoji, pa zatim ga koristeći to pronašli (jer bi tu bila neka logička greška sakrivena - mogao bi uistinu i ne postojati), nego smo ga odmah našli. Dakle, uistinu smo pokazali da ovaj [latex]n_0[/latex] zadovoljava tvrdnju.
Dakako, a priori ne znamo postoji li neki nakon kojeg je niz padajući. Npr., za trivijalni niz očito ne postoji takav . No, mi smo ga tu eksplicitno našli, a samim njegovim pronalaženjem i pokazali da postoji.
Naprosto, pogledajmo čemu je ekvivalentno . To je upravo (pomnožili smo obje strane s ). Sad, ako pretpostavimo da je (a ako je negativan, niz će stalno mijenjati predznak, pa takav nećemo moći pronaći jer će niz stalno padati, pa rasti, pa opet padati itd.), očito (formalno, indukcijom) vrijedi da je , pa vidimo da je , tj. . Sad, ja ne znam kako ste vi definirali "od kojeg nadalje je taj niz padajući" - tu ima možda neka sitna razlika s umjesto ili nešto, ja sam tu dobio da je zapravo već i sasvim u redu, ali to je ionako potpuno nebitno.
Dakle, mi smo pronašli takav - što je bitno, nismo prvo pretpostavili da on postoji, pa zatim ga koristeći to pronašli (jer bi tu bila neka logička greška sakrivena - mogao bi uistinu i ne postojati), nego smo ga odmah našli. Dakle, uistinu smo pokazali da ovaj zadovoljava tvrdnju.
|
|
[Vrh] |
|
kre5o Forumaš(ica)

Pridružen/a: 14. 09. 2009. (22:20:52) Postovi: (32)16
|
|
[Vrh] |
|
goranm Forumaš(ica)


Pridružen/a: 12. 11. 2002. (20:09:12) Postovi: (906)16
Spol: 
|
Postano: 20:02 uto, 16. 11. 2010 Naslov: |
|
|
[quote="kre5o"]još jedno pitance, ovaj put off topic, al pošto sam već tu..
Dakle kako dokazat da je [latex]<a,b>\sim[a,b]\sim\mathbb{R}[/latex][/quote]
Jedan način je da nađeš bijekciju među tim skupovima ili injekcije iz jednog u drugi i iz drugog u prvi.
Ili[spoiler]
Nije teško vidjeti da su svaka dva intervala oblika <a,b> i <c,d> istog kardinaliteta. Isto tako nije teško vidjeti da su svaka dva zatvorena intervala oblika [a,b] i [c,d] istog kardinaliteta. Dovoljno je promatrati odgovarajuću afinu funkciju na tim intervalima.
Zbog toga je dovoljno vidjeti da je npr. <0,1>~[0,1]. Jedna injekcija je f:<0,1>->[0,1], f(x)=x. Druga injekcija je g:[0,1]-><0,1>, g(x)=(x+1)/3.
Iz toga slijedi da je <a,b>~<0,1>~[0,1]~[a,b].
A da je <a,b>~R slijedi iz toga što je <a,b>~<-pi/2,pi/2>, a na intervalu <-pi/2,pi/2> postoji jedna elementarna bijektivna funkcija čija je kodomena R, a počinje sa t i rimuje se s angens.[/spoiler]
kre5o (napisa): | još jedno pitance, ovaj put off topic, al pošto sam već tu..
Dakle kako dokazat da je  |
Jedan način je da nađeš bijekciju među tim skupovima ili injekcije iz jednog u drugi i iz drugog u prvi.
Ili Spoiler [hidden; click to show]: |
Nije teško vidjeti da su svaka dva intervala oblika <a,b> i <c,d> istog kardinaliteta. Isto tako nije teško vidjeti da su svaka dva zatvorena intervala oblika [a,b] i [c,d] istog kardinaliteta. Dovoljno je promatrati odgovarajuću afinu funkciju na tim intervalima.
Zbog toga je dovoljno vidjeti da je npr. <0,1>~[0,1]. Jedna injekcija je f:<0,1>→[0,1], f(x)=x. Druga injekcija je g:[0,1]→<0,1>, g(x)=(x+1)/3.
Iz toga slijedi da je <a,b>~<0,1>~[0,1]~[a,b].
A da je <a,b>~R slijedi iz toga što je <a,b>~←pi/2,pi/2>, a na intervalu ←pi/2,pi/2> postoji jedna elementarna bijektivna funkcija čija je kodomena R, a počinje sa t i rimuje se s angens. |
_________________ The Dude Abides
|
|
[Vrh] |
|
pbakic Forumaš(ica)

Pridružen/a: 05. 10. 2009. (17:48:30) Postovi: (143)16
Spol: 
|
Postano: 20:15 uto, 16. 11. 2010 Naslov: |
|
|
ops, sori, preduhitren sam...
Pa za ovu prvu ekvipotenciju treba konstruirati dovoljno je konstruirati injekcije u oba smjera (po Cantor-Bernstein-Schröderovom teoremu).
Iz <a,b> u [a,b] se ocito mozemo posluziti identitetom, a lako se pokaze da je npr f(x)=(x+(a+b)/2)/2 injekcija s [a,b] u <a,b> (znamo da je linearna funkcija injektivna, samo je pitanje dal je slika [a,b] sadrzana u <a,b>)
Sad jos preostaje pokazati da su <a,b> i R ekvipotentni (iz toga ce slijediti ekvipotentnost s [a,b] jer se radi o relaciji ekvivalencije koja je, posebno, tranzitivna)
To mozemo pokazati kompozicijom sljedecih funkcija:
[latex]f_1(x)=\frac{\pi}{b-a}(x-a)-\frac{\pi}{2}[/latex]
[latex]f_2(x)=tg(x)[/latex]
f1 je bijekcija izmedju <a,b> i <-pi/2,pi/2>, a f2 bijekcija izmedju <-pi/2,pi/2> i R.
Iz ovog vidimo da je [latex]f_2\circ f_1[/latex] bijekcija s [latex]<a,b>[/latex] na [latex]\mathbb{R}
\Rightarrow <a,b> \sim \mathbb{R}[/latex]
ops, sori, preduhitren sam...
Pa za ovu prvu ekvipotenciju treba konstruirati dovoljno je konstruirati injekcije u oba smjera (po Cantor-Bernstein-Schröderovom teoremu).
Iz <a,b> u [a,b] se ocito mozemo posluziti identitetom, a lako se pokaze da je npr f(x)=(x+(a+b)/2)/2 injekcija s [a,b] u <a,b> (znamo da je linearna funkcija injektivna, samo je pitanje dal je slika [a,b] sadrzana u <a,b>)
Sad jos preostaje pokazati da su <a,b> i R ekvipotentni (iz toga ce slijediti ekvipotentnost s [a,b] jer se radi o relaciji ekvivalencije koja je, posebno, tranzitivna)
To mozemo pokazati kompozicijom sljedecih funkcija:
f1 je bijekcija izmedju <a,b> i ←pi/2,pi/2>, a f2 bijekcija izmedju ←pi/2,pi/2> i R.
Iz ovog vidimo da je bijekcija s na
|
|
[Vrh] |
|
vuja Forumaš(ica)


Pridružen/a: 26. 09. 2009. (12:57:07) Postovi: (2C)16
Spol: 
|
|
[Vrh] |
|
satja Forumaš(ica)

Pridružen/a: 16. 05. 2010. (10:44:17) Postovi: (F1)16
|
|
[Vrh] |
|
|