Search
 
 
  Engleski
 
 
 
Open in this window (click to change)
Forum@DeGiorgi: Početna
Forum za podršku nastavi na PMF-MO
Login Registracija FAQ Smajlići Članstvo Pretražnik Forum@DeGiorgi: Početna

teorija (objasnjenje gradiva)
WWW:

Moja sarma
 
Započnite novu temu   Odgovorite na temu   printer-friendly view    Forum@DeGiorgi: Početna -> Kolegiji 2. godine -> Diferencijalni račun i integrali funkcija više varijabli
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
.anchy.
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 14. 11. 2007. (20:03:46)
Postovi: (1BC)16
Sarma = la pohva - posuda
= 15 - 11
Lokacija: Zgb

PostPostano: 20:17 sri, 5. 1. 2011    Naslov: teorija Citirajte i odgovorite

http://web.math.hr/nastava/difraf/dif/p_o15.pdf
na početku str.56, kod dokaza tm15.5,bi li mi mogao netko objasniti ovo nakon "pa je" pa do kraja, kako što iz čega slijedi,nije mi jasno baš..
i dokazati korolar 15.9 i napomenu 15.11. (ukoliko nije preteško,tj.toliko teško da se neće pojaviti na kolokviju pa zato ima zvjezdicu :D )?

http://web.math.hr/nastava/difraf/dif/p_o17.pdf
i teorem 17.1, tu mi ništa nije jasno osim prve rečenice :(
http://web.math.hr/nastava/difraf/dif/p_o15.pdf
na početku str.56, kod dokaza tm15.5,bi li mi mogao netko objasniti ovo nakon "pa je" pa do kraja, kako što iz čega slijedi,nije mi jasno baš..
i dokazati korolar 15.9 i napomenu 15.11. (ukoliko nije preteško,tj.toliko teško da se neće pojaviti na kolokviju pa zato ima zvjezdicu Very Happy )?

http://web.math.hr/nastava/difraf/dif/p_o17.pdf
i teorem 17.1, tu mi ništa nije jasno osim prve rečenice Sad


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
pmli
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 09. 11. 2009. (12:03:05)
Postovi: (2C8)16
Spol: muško
Sarma = la pohva - posuda
197 = 203 - 6

PostPostano: 22:43 sri, 5. 1. 2011    Naslov: Citirajte i odgovorite

15.5 Prvo se koristi [latex]\displaystyle Df(c)e_i = \frac{\partial f}{\partial x_i}(c)[/latex]. Treći izraz se dobi iz drugog iz definicije parcijalne derivacije.

15.9 Indukcijom. [latex]f[/latex] i [latex]g[/latex] su klase [latex]C^k[/latex] => [latex]Df(c)[/latex] i [latex]Dg(f(c))[/latex] su klase [latex]C^{k - 1}[/latex] => [latex]D(g \circ f)(c) = Dg(f(c)) Df(c)[/latex] je klase [latex]C^{k - 1}[/latex] => [latex]g \circ f[/latex] je klase [latex]C^k[/latex].

15.11 U dokaz Schwartzovog teorema se dobije pri kraju [latex]\displaystyle \frac{\partial f}{\partial y \partial x}(c_{h, k}, d_{h, k}) = \frac{\partial f}{\partial x \partial y}(\bar{c}_{h, k}, \bar{d}_{h, k})[/latex]. Pusti se limes i dobije se tvrdnja teorema. Ako samo pretpostavimo da postoji i neprekidna je jedna od parcijalnih derivacija, iz te jednakosti slijedi egzistencija i neprekidnost druge.

17.1 Znamo otprije da je [latex]{\sf grad} \, g[/latex] okomit na plohu S. Bilo bi zgodno pokazati da isto vrijedi i za [latex]{\sf grad} \, f[/latex]. Iz toga odmah slijedi da su ta dva gradijenta kolinearna. Ideja je pokazati da je [latex]{\sf grad} \, f[/latex] okomit na sve tangencijalne vektore, i to je sve što se radi u dokazu. Reci ako treba nešto preciznije objasniti.
15.5 Prvo se koristi . Treći izraz se dobi iz drugog iz definicije parcijalne derivacije.

15.9 Indukcijom. i su klase i su klase je klase je klase .

15.11 U dokaz Schwartzovog teorema se dobije pri kraju . Pusti se limes i dobije se tvrdnja teorema. Ako samo pretpostavimo da postoji i neprekidna je jedna od parcijalnih derivacija, iz te jednakosti slijedi egzistencija i neprekidnost druge.

17.1 Znamo otprije da je okomit na plohu S. Bilo bi zgodno pokazati da isto vrijedi i za . Iz toga odmah slijedi da su ta dva gradijenta kolinearna. Ideja je pokazati da je okomit na sve tangencijalne vektore, i to je sve što se radi u dokazu. Reci ako treba nešto preciznije objasniti.


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
.anchy.
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 14. 11. 2007. (20:03:46)
Postovi: (1BC)16
Sarma = la pohva - posuda
= 15 - 11
Lokacija: Zgb

PostPostano: 10:05 čet, 6. 1. 2011    Naslov: Citirajte i odgovorite

[quote="pmli"]druge.

17.1 Znamo otprije da je [latex]{\sf grad} \, g[/latex] okomit na plohu S. Bilo bi zgodno pokazati da isto vrijedi i za [latex]{\sf grad} \, f[/latex]. Iz toga odmah slijedi da su ta dva gradijenta kolinearna. Ideja je pokazati da je [latex]{\sf grad} \, f[/latex] okomit na sve tangencijalne vektore, i to je sve što se radi u dokazu. Reci ako treba nešto preciznije objasniti.[/quote]

to mi je jasno,odnosno shvatila sam što želimo dokazati. nije mi jasno npr. "za svaki put c kroz x0 = c(0) vrijedi g(c(t)) = 0 -> d/dt(g(c(t)))"
što je put c, zašto je x0=c(0) (zašto baš c(0),i što to znači uopće), zašto je g(c(t))=0 i po čemu to povlači da je i derivacija toga jednaka 0?

onda,"S druge strane, ako je u x0 lokalni ekstrem funkcije f|S slijedi da je 0 lokalni ekstrem funkcije t → f(c(t))."
što je tu ta funkcija t → f(c(t)) i zašto vrijedi ta implikacija, i oovaj sljedeći izraz,jasno mi je da ako je ekstrem,da je derivacija =0, ali zašto ovo |t=0 u indexu?

i gdje smo vidjeli da vrijedi korolar 17.2?

to je za sada to(iako se nadam se drugog neće biti),idem proučavat ovo drugo što si mi napisao! :wink:

i puno ti hvala..
pmli (napisa):
druge.

17.1 Znamo otprije da je okomit na plohu S. Bilo bi zgodno pokazati da isto vrijedi i za . Iz toga odmah slijedi da su ta dva gradijenta kolinearna. Ideja je pokazati da je okomit na sve tangencijalne vektore, i to je sve što se radi u dokazu. Reci ako treba nešto preciznije objasniti.


to mi je jasno,odnosno shvatila sam što želimo dokazati. nije mi jasno npr. "za svaki put c kroz x0 = c(0) vrijedi g(c(t)) = 0 → d/dt(g(c(t)))"
što je put c, zašto je x0=c(0) (zašto baš c(0),i što to znači uopće), zašto je g(c(t))=0 i po čemu to povlači da je i derivacija toga jednaka 0?

onda,"S druge strane, ako je u x0 lokalni ekstrem funkcije f|S slijedi da je 0 lokalni ekstrem funkcije t → f(c(t))."
što je tu ta funkcija t → f(c(t)) i zašto vrijedi ta implikacija, i oovaj sljedeći izraz,jasno mi je da ako je ekstrem,da je derivacija =0, ali zašto ovo |t=0 u indexu?

i gdje smo vidjeli da vrijedi korolar 17.2?

to je za sada to(iako se nadam se drugog neće biti),idem proučavat ovo drugo što si mi napisao! Wink

i puno ti hvala..


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
pmli
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 09. 11. 2009. (12:03:05)
Postovi: (2C8)16
Spol: muško
Sarma = la pohva - posuda
197 = 203 - 6

PostPostano: 14:15 čet, 6. 1. 2011    Naslov: Citirajte i odgovorite

[quote=".anchy."]to mi je jasno,odnosno shvatila sam što želimo dokazati. nije mi jasno npr. "za svaki put c kroz x0 = c(0) vrijedi g(c(t)) = 0 -> d/dt(g(c(t)))"
što je put c[/quote]
Definirali smo što je put. To je neprekidna funkcija [latex]\alpha : [a, b] \to \mathbb{R}^k[/latex].

[quote=".anchy."]zašto je x0=c(0) (zašto baš c(0),i što to znači uopće)[/quote]
Ovdje smo je nazvali c jer se radi o krivulji (curve), tj. diferencijabilna je. Odabrali smo da je baš [latex]c(0) = x_0[/latex], a time ne gubimo na općenitosti.

[quote=".anchy."]zašto je g(c(t))=0[/quote]
Zato što smo odabrali da se krivulja c nalazi u plohi [latex]S = g^{-1}(\{0\})[/latex].

[quote=".anchy."]i po čemu to povlači da je i derivacija toga jednaka 0?[/quote]
Derivacija funkcije [latex]t \mapsto 0[/latex] (desna strana jednakosti) je opet isto to. :)

[quote=".anchy."]onda,"S druge strane, ako je u x0 lokalni ekstrem funkcije f|S slijedi da je 0 lokalni ekstrem funkcije t → f(c(t))."
što je tu ta funkcija t → f(c(t))[/quote]
Ta funkcija je nešto kao restrikcija funkcije f. Odabrali smo da c preslikava neke realne brojeve u neke elemente od S, koji je podskup od A (domena od f i g). Funkcija t → f(c(t)) je opet neka krivulja.

[quote=".anchy."]i zašto vrijedi ta implikacija[/quote]
Vrijedi [latex]f(c(0)) = f(x_0)[/latex]. Ako je [latex]x_0[/latex] lokalni ekstrem od [latex]f|_S[/latex], onda postoji neka okolina od [latex]x_0[/latex] koja je podskup od S na kojoj je [latex]f(x_0)[/latex] ekstremna vrijednost. No, krivulja c prolazi prolazi kroz tu okolinu, pa je [latex]f(x_0)[/latex] isto lokalno ekstremna vrijednost za funkciju t → f(c(t)).

[quote=".anchy."]i ovaj sljedeći izraz,jasno mi je da ako je ekstrem,da je derivacija =0, ali zašto ovo |t=0 u indexu?[/quote]
Ta oznaka znači uvrštavanje. Znači, prvo se derivira, onda se uvrsti t=0. (Derivacija je funkcija, pa tek kad ona djeluje na nešto, dobiš broj ;))

[quote=".anchy."]i gdje smo vidjeli da vrijedi korolar 17.2?[/quote]
Iz [latex]({\sf grad} \, f(x_0) | c'(0)) = 0[/latex]. Taj vektor je okomit na sve tangencijalne vektore, pa je okomit i na tangencijalnu ravninu.
.anchy. (napisa):
to mi je jasno,odnosno shvatila sam što želimo dokazati. nije mi jasno npr. "za svaki put c kroz x0 = c(0) vrijedi g(c(t)) = 0 → d/dt(g(c(t)))"
što je put c

Definirali smo što je put. To je neprekidna funkcija .

.anchy. (napisa):
zašto je x0=c(0) (zašto baš c(0),i što to znači uopće)

Ovdje smo je nazvali c jer se radi o krivulji (curve), tj. diferencijabilna je. Odabrali smo da je baš , a time ne gubimo na općenitosti.

.anchy. (napisa):
zašto je g(c(t))=0

Zato što smo odabrali da se krivulja c nalazi u plohi .

.anchy. (napisa):
i po čemu to povlači da je i derivacija toga jednaka 0?

Derivacija funkcije (desna strana jednakosti) je opet isto to. Smile

.anchy. (napisa):
onda,"S druge strane, ako je u x0 lokalni ekstrem funkcije f|S slijedi da je 0 lokalni ekstrem funkcije t → f(c(t))."
što je tu ta funkcija t → f(c(t))

Ta funkcija je nešto kao restrikcija funkcije f. Odabrali smo da c preslikava neke realne brojeve u neke elemente od S, koji je podskup od A (domena od f i g). Funkcija t → f(c(t)) je opet neka krivulja.

.anchy. (napisa):
i zašto vrijedi ta implikacija

Vrijedi . Ako je lokalni ekstrem od , onda postoji neka okolina od koja je podskup od S na kojoj je ekstremna vrijednost. No, krivulja c prolazi prolazi kroz tu okolinu, pa je isto lokalno ekstremna vrijednost za funkciju t → f(c(t)).

.anchy. (napisa):
i ovaj sljedeći izraz,jasno mi je da ako je ekstrem,da je derivacija =0, ali zašto ovo |t=0 u indexu?

Ta oznaka znači uvrštavanje. Znači, prvo se derivira, onda se uvrsti t=0. (Derivacija je funkcija, pa tek kad ona djeluje na nešto, dobiš broj Wink)

.anchy. (napisa):
i gdje smo vidjeli da vrijedi korolar 17.2?

Iz . Taj vektor je okomit na sve tangencijalne vektore, pa je okomit i na tangencijalnu ravninu.


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
.anchy.
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 14. 11. 2007. (20:03:46)
Postovi: (1BC)16
Sarma = la pohva - posuda
= 15 - 11
Lokacija: Zgb

PostPostano: 14:24 čet, 6. 1. 2011    Naslov: Citirajte i odgovorite

uh,potrajat će dok to proučim! puuuuuuno hvala!
uh,potrajat će dok to proučim! puuuuuuno hvala!


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
.anchy.
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 14. 11. 2007. (20:03:46)
Postovi: (1BC)16
Sarma = la pohva - posuda
= 15 - 11
Lokacija: Zgb

PostPostano: 14:34 ned, 9. 1. 2011    Naslov: Citirajte i odgovorite

http://web.math.hr/nastava/difraf/dif/p_o16.pdf
na str 62,1.red,što je ZRn?

i zašto u dokazu tm.16.7 gledamo K(c,delta)?
http://web.math.hr/nastava/difraf/dif/p_o16.pdf
na str 62,1.red,što je ZRn?

i zašto u dokazu tm.16.7 gledamo K(c,delta)?


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
pajopatak
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 25. 10. 2009. (22:20:04)
Postovi: (BE)16
Sarma = la pohva - posuda
= 3 - 0

PostPostano: 10:23 pon, 10. 1. 2011    Naslov: Citirajte i odgovorite

Dali zna tko do kuda će bit teorija u kolokviju? Na predavanju smo zadnje obradili lokalne ekstreme.
Dali zna tko do kuda će bit teorija u kolokviju? Na predavanju smo zadnje obradili lokalne ekstreme.


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
.anchy.
Forumaš(ica)
Forumaš(ica)


Pridružen/a: 14. 11. 2007. (20:03:46)
Postovi: (1BC)16
Sarma = la pohva - posuda
= 15 - 11
Lokacija: Zgb

PostPostano: 11:26 pon, 10. 1. 2011    Naslov: Citirajte i odgovorite

mi smo kod prof.Tambače obradili sve do kraja
ali mislim da bi bilo u redu da onda ne bude teorem o inverznoj i teorem i o implicitnoj f-ji! :lol:
mi smo kod prof.Tambače obradili sve do kraja
ali mislim da bi bilo u redu da onda ne bude teorem o inverznoj i teorem i o implicitnoj f-ji! Laughing


[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Prethodni postovi:   
Započnite novu temu   Odgovorite na temu   printer-friendly view    Forum@DeGiorgi: Početna -> Kolegiji 2. godine -> Diferencijalni račun i integrali funkcija više varijabli Vremenska zona: GMT + 01:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možete otvarati nove teme.
Ne možete odgovarati na postove.
Ne možete uređivati Vaše postove.
Ne možete izbrisati Vaše postove.
Ne možete glasovati u anketama.
You can attach files in this forum
You can download files in this forum


Powered by phpBB © 2001, 2002 phpBB Group
Theme created by Vjacheslav Trushkin
HR (Cro) by Ančica Sečan