Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
ante003 Forumaš(ica)


Pridružen/a: 13. 10. 2008. (17:45:10) Postovi: (3C5)16
Spol: 
|
|
[Vrh] |
|
pravipurger Forumaš(ica)


Pridružen/a: 11. 07. 2009. (10:29:44) Postovi: (128)16
Spol: 
|
Postano: 15:48 sub, 22. 1. 2011 Naslov: |
|
|
Ja bi nekako ovako rekao:
To proizlazi iz činjenice da je M(ortogonalno) direktan komplement od M u V.
U slučaju M={0} i M=V tvrdnja je trivijalna.
Neka je {b1,...bk} baza za M. Nadopunimo je do baze za V i provedemo G.S. postupak.
Rezultirajuća baza je {e1,...ek,ek+1,...en}.
Očito je {e1,...ek} ortonormirana baza za M. A [{ek+1,...en}]=M(ortogonalno) jer svaki vektor iz te ljuske je okomit na bazu za M.
Ja bi nekako ovako rekao:
To proizlazi iz činjenice da je M(ortogonalno) direktan komplement od M u V.
U slučaju M={0} i M=V tvrdnja je trivijalna.
Neka je {b1,...bk} baza za M. Nadopunimo je do baze za V i provedemo G.S. postupak.
Rezultirajuća baza je {e1,...ek,ek+1,...en}.
Očito je {e1,...ek} ortonormirana baza za M. A [{ek+1,...en}]=M(ortogonalno) jer svaki vektor iz te ljuske je okomit na bazu za M.
_________________ No, you clearly don’t know who you’re talking to, so let me clue you in: I am not in danger, Skylar. I am the danger. A guy opens his door and gets shot and you think that of me? No. I am the one who knocks.
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
ante003 Forumaš(ica)


Pridružen/a: 13. 10. 2008. (17:45:10) Postovi: (3C5)16
Spol: 
|
|
[Vrh] |
|
cocco Forumaš(ica)

Pridružen/a: 21. 01. 2010. (22:06:02) Postovi: (4D)16
|
Postano: 18:44 sub, 22. 1. 2011 Naslov: |
|
|
[quote="pilek"][quote="cocco"]jedno pitanje...ako imam bazu vekt.prostora V sastavljenu od svojstvenih vektora lin.operatora A,kada meni matrica lin.op.A neće biti dijagonalna?[/quote]
Kad nemas bazu sastavljenu od svojstvenih vektora, tj. kad ti je geometrijska kratnost neke svojstvene vrijednosti strogo manja od algebarske.[/quote]
ma krivo mi je nes bilo zapisano u biljeznicu,ugl ako imam bazu (a(1),....,a(n)) ,gdje su a(1) do a(k) svojstveni vektori za lin.op.A ,gdje k<n onda matrica nece biti dijagonalna,ako je k=n onda ce biti dijagonalna,ugl sve uredu :D
pilek (napisa): | cocco (napisa): | jedno pitanje...ako imam bazu vekt.prostora V sastavljenu od svojstvenih vektora lin.operatora A,kada meni matrica lin.op.A neće biti dijagonalna? |
Kad nemas bazu sastavljenu od svojstvenih vektora, tj. kad ti je geometrijska kratnost neke svojstvene vrijednosti strogo manja od algebarske. |
ma krivo mi je nes bilo zapisano u biljeznicu,ugl ako imam bazu (a(1),....,a(n)) ,gdje su a(1) do a(k) svojstveni vektori za lin.op.A ,gdje k<n onda matrica nece biti dijagonalna,ako je k=n onda ce biti dijagonalna,ugl sve uredu
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
jackass9 Forumaš(ica)

Pridružen/a: 19. 09. 2009. (10:23:58) Postovi: (15D)16
Spol: 
Lokacija: pod stolom
|
|
[Vrh] |
|
Gergonne Gost
|
Postano: 13:19 ned, 30. 1. 2011 Naslov: |
|
|
Drugačija [b]definicija[/b] jezgre, odnosno slike linearnoga operatora od one koja koristi potprostore mislim da niti ne postoji. Riječima se definicija jezgre može izreći npr. s: "Jezgru linearnoga operatora A:V->W tvore svi oni vektori iz V koje linearni operator A preslika u nulvektor iz W.", a definicija slike s "Sliku linearnoga operatora A:V->W tvore slike svih vektora iz prostora V,. odnosno svi oni vektori w iz prostora W za koje postoji barem jedan vektor v iz prostora V takav da linearan operator A preslika vektor v u vektor w." (analogno kao i za definiciju slike bilo koje realne funkcije jedne realne varijable koja se spominje u Matematičkoj analizi 1.)
Jednakost spektra linearnog operatora A i skupa nultočaka svojstvenog polinoma istog operatora može se dokazati ovako:
Neka je skup E bilo koja baza vektorskoga prostora V na kojemu je definiran operator A. Neka je lambda element spektra operatora A. To znači da je lambda svojstvena vrijednost operatora A. Prema definiciji svojstvene vrijednosti, to znači da postoji x iz V različit od nulvektora (iz V) takav da je Ax = (lambda)*x. Iz te jednakosti slijedi (A - (lambda)*I)x = 0, pa linearni operator A-(lambda)*I ima netrivijalnu jezgru (jer je x različit od nulvektora u V). To znači da linearni operator A-(lambda)*I nije injekcija, odnosno da linearni operator A-(lambda)*I nije bijekcija. Prema definiciji izomorfizma, slijedi da A-(lambda)*I nije izomorfizam između prostora V i njemu pripadnoga polja F. To znači da matrični zapis operatora A-(lambda)*I u bazi E nije regularna matrica, odnosno da razlika matrice A (koja je matrični zapis operatora A u bazi E) i matrice (lambda)*I nije regularna matrica. Prema jednoj od karakterizacija regularnih matrica, matrica nije regularna aki i samo ako je njezina determinanta jednaka nuli. Dakle, determinanta matrice A-(lambda)*I jednaka je nuli. Prema definiciji karakterističnog polinoma, to znači da je lambda nultočka karakterističnog polinoma matrice A.
Time je formalno dokazano da je spektar linearnog operatora podskup skupa nultočaka svojstvenog polinoma matrice A. Budući da su sve tvrdnje korištene u gornjem dokazu međusobno ekvivalentne, slijedi istinitost obratne inkluzije, a time i tvrdnja.
Drugačija definicija jezgre, odnosno slike linearnoga operatora od one koja koristi potprostore mislim da niti ne postoji. Riječima se definicija jezgre može izreći npr. s: "Jezgru linearnoga operatora A:V→W tvore svi oni vektori iz V koje linearni operator A preslika u nulvektor iz W.", a definicija slike s "Sliku linearnoga operatora A:V→W tvore slike svih vektora iz prostora V,. odnosno svi oni vektori w iz prostora W za koje postoji barem jedan vektor v iz prostora V takav da linearan operator A preslika vektor v u vektor w." (analogno kao i za definiciju slike bilo koje realne funkcije jedne realne varijable koja se spominje u Matematičkoj analizi 1.)
Jednakost spektra linearnog operatora A i skupa nultočaka svojstvenog polinoma istog operatora može se dokazati ovako:
Neka je skup E bilo koja baza vektorskoga prostora V na kojemu je definiran operator A. Neka je lambda element spektra operatora A. To znači da je lambda svojstvena vrijednost operatora A. Prema definiciji svojstvene vrijednosti, to znači da postoji x iz V različit od nulvektora (iz V) takav da je Ax = (lambda)*x. Iz te jednakosti slijedi (A - (lambda)*I)x = 0, pa linearni operator A-(lambda)*I ima netrivijalnu jezgru (jer je x različit od nulvektora u V). To znači da linearni operator A-(lambda)*I nije injekcija, odnosno da linearni operator A-(lambda)*I nije bijekcija. Prema definiciji izomorfizma, slijedi da A-(lambda)*I nije izomorfizam između prostora V i njemu pripadnoga polja F. To znači da matrični zapis operatora A-(lambda)*I u bazi E nije regularna matrica, odnosno da razlika matrice A (koja je matrični zapis operatora A u bazi E) i matrice (lambda)*I nije regularna matrica. Prema jednoj od karakterizacija regularnih matrica, matrica nije regularna aki i samo ako je njezina determinanta jednaka nuli. Dakle, determinanta matrice A-(lambda)*I jednaka je nuli. Prema definiciji karakterističnog polinoma, to znači da je lambda nultočka karakterističnog polinoma matrice A.
Time je formalno dokazano da je spektar linearnog operatora podskup skupa nultočaka svojstvenog polinoma matrice A. Budući da su sve tvrdnje korištene u gornjem dokazu međusobno ekvivalentne, slijedi istinitost obratne inkluzije, a time i tvrdnja.
|
|
[Vrh] |
|
Juraj Siftar Gost
|
Postano: 14:27 ned, 30. 1. 2011 Naslov: |
|
|
Gotovo sve je OK, ali ovo je pogrešno ( vjerojatno lapsus):
"Prema definiciji izomorfizma, slijedi da A-(lambda)*I nije izomorfizam između prostora V i njemu pripadnoga polja F".
Naravno, nije riječ o izomorfizmu između V i F, nego V i V.
Izomorfizam se ni ne mora spominjati, iako je istina, dovoljno je
zaključiti da A - (lambda)I nije injektivan itd.
Gotovo sve je OK, ali ovo je pogrešno ( vjerojatno lapsus):
"Prema definiciji izomorfizma, slijedi da A-(lambda)*I nije izomorfizam između prostora V i njemu pripadnoga polja F".
Naravno, nije riječ o izomorfizmu između V i F, nego V i V.
Izomorfizam se ni ne mora spominjati, iako je istina, dovoljno je
zaključiti da A - (lambda)I nije injektivan itd.
|
|
[Vrh] |
|
jackass9 Forumaš(ica)

Pridružen/a: 19. 09. 2009. (10:23:58) Postovi: (15D)16
Spol: 
Lokacija: pod stolom
|
|
[Vrh] |
|
Gergonne Gost
|
Postano: 20:18 ned, 30. 1. 2011 Naslov: |
|
|
Sorry zbog nenamjernog lapsusa u prethodnom postu :oops: i hvala profesoru 8) na ispravci.
Bilo je pitanje vezano za matricu prijelaza. Zadamo neke dvije različite baze E1= {e1,...,en} i F1 = {f1,...,fn} prostora V. Zbog pretpostavke n = dim(V) svaka od tih baza sadrži točno n vektora. Budući da je E1 baza, postoje skalari a11, ..., an1 iz pripadnog polja F takvi da je
f1 = a11*e1 + ... + an1*en.
Iz istog razloga postoje skalari a12, ..., an2 iz polja F takvi da je
f2 = a12*e1 + ... + an2*en.
Postupak ponovimo za svaki vektor iz baze F1. Sve dobivene skalare složimo u jednu matricu P (reda n) tako da u prvom stupcu te matrice budu koeficijenti a11,..., an1 u prikazu vektora f1 pomoću vektora e1, ..., en, u drugom stupcu koeficijenti a12, ..., an2 u prikazu vektora f2 pomoću vektora e1, ..., en itd. Dobivena matrica P naziva se matrica prijelaza iz baze E1 u bazu F1 i to je matrica reda n.
Na pitanje što sve trebaš znati o matrici prijelaza najbolje ti može odgovoriti profesor, ali mislim da bi trebalo znati npr.
- P je regularna matrica;
- P^(-1) je matrica prijelaza iz baze F1 u bazu E1;
- ako je x = (x1,..., xn) prikaz vektora x iz V u bazi E1, onda je x' = (P)^(-1)*x prikaz tog vektora u bazi F1;
- ako je A matrični zapis linearnog operatora A iz L(V) u bazi E1, onda je matrični zapis tog operatora u bazi F1 matrica A1 = (P)^(-1)*A*P.
Sorry zbog nenamjernog lapsusa u prethodnom postu i hvala profesoru na ispravci.
Bilo je pitanje vezano za matricu prijelaza. Zadamo neke dvije različite baze E1= {e1,...,en} i F1 = {f1,...,fn} prostora V. Zbog pretpostavke n = dim(V) svaka od tih baza sadrži točno n vektora. Budući da je E1 baza, postoje skalari a11, ..., an1 iz pripadnog polja F takvi da je
f1 = a11*e1 + ... + an1*en.
Iz istog razloga postoje skalari a12, ..., an2 iz polja F takvi da je
f2 = a12*e1 + ... + an2*en.
Postupak ponovimo za svaki vektor iz baze F1. Sve dobivene skalare složimo u jednu matricu P (reda n) tako da u prvom stupcu te matrice budu koeficijenti a11,..., an1 u prikazu vektora f1 pomoću vektora e1, ..., en, u drugom stupcu koeficijenti a12, ..., an2 u prikazu vektora f2 pomoću vektora e1, ..., en itd. Dobivena matrica P naziva se matrica prijelaza iz baze E1 u bazu F1 i to je matrica reda n.
Na pitanje što sve trebaš znati o matrici prijelaza najbolje ti može odgovoriti profesor, ali mislim da bi trebalo znati npr.
- P je regularna matrica;
- P^(-1) je matrica prijelaza iz baze F1 u bazu E1;
- ako je x = (x1,..., xn) prikaz vektora x iz V u bazi E1, onda je x' = (P)^(-1)*x prikaz tog vektora u bazi F1;
- ako je A matrični zapis linearnog operatora A iz L(V) u bazi E1, onda je matrični zapis tog operatora u bazi F1 matrica A1 = (P)^(-1)*A*P.
|
|
[Vrh] |
|
Swerz Forumaš(ica)


Pridružen/a: 13. 02. 2009. (21:30:28) Postovi: (182)16
Spol: 
|
Postano: 20:09 sub, 5. 2. 2011 Naslov: |
|
|
U attachmentu se nalazi C/P nekih korisnih postova sa ovog foruma vezanog uz LA2, pa mozda nekome pomogne nagodinu...
U attachmentu se nalazi C/P nekih korisnih postova sa ovog foruma vezanog uz LA2, pa mozda nekome pomogne nagodinu...
_________________ Though your dreams be tossed and blown...
Description: |
|
 Download |
Filename: |
LA2-deg.txt |
Filesize: |
13.25 KB |
Downloaded: |
1080 Time(s) |
|
|
[Vrh] |
|
Gery Gost
|
|
[Vrh] |
|
Swerz Forumaš(ica)


Pridružen/a: 13. 02. 2009. (21:30:28) Postovi: (182)16
Spol: 
|
|
[Vrh] |
|
Juraj Siftar Gost
|
|
[Vrh] |
|
|