| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
Tvrtko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 21. 10. 2006. (12:12:34)
Postovi: (10A)16
Lokacija: CCP 4345 / PMF-MO 225
|
 Postano: 16:49 pon, 11. 6. 2012 Naslov: Rasprava u MZOS-u o instrukcijama iz matematike |
    |
|
|
Nekoc davno dok sam jos bio student prijavio sam se na e-mail infromacije iz ministarstva, pa evo ovo mi ze cini zanimljivim za podijeliti.
Podebljao sam recenicu koju smatram posebno zanimljivom.
[quote="[url=http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11783&sec=1933]MZOS[/url]"]
[b]Privatne instrukcije pokazatelj su zahtjevnosti nastavnih programa[/b]
11. lipnja 2012.
Privatne instrukcije pokazatelj su zahtjevnosti nastavnih programa
56% srednjoškolaca pohađa dodatne instrukcije, od čega su 44 - 46% iz matematike
Raspravu na temu nastave matematike otvorila je pomoćnica ministra Ankica Nježić
Prvi put na nekoj raspravi struka javno govori o masovnoj pojavi privatnih instrukcija
U procesu učenja ključan je i emocionalan razvitak djeteta
Očekuju se zaključci i prijedlozi kako, kada i što predavati u nastavi matematike
Zašto se toliko učenika koristi instrukcijama? Nije li matematika u našim školama preteška? Treba li učenicima uopće nešto više od elementarne matematike?
Sve većem broju djece sudjelovanje na formalnoj nastavi nije dovoljno za usvajanje osnovnog znanja iz matematike pa roditelji pribjegavaju korištenju privatnih instrukcija. Istraživanja pokazuju da 56% srednjoškolaca pohađa dodatne instrukcije, od čega su 44 - 46% iz matematike, što ide u prilog općemu mišljenju da je matematika najzahtjevniji predmet. No, to nije specifičnost hrvatskoga obrazovnog sustava, već globalan problem. Ipak, postoci korištenja takvih usluga pokazuju očitu povezanost kvalitete obrazovnog sustava i dodatnih instrukcija.
U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta danas je održan drugi u nizu okruglih stolova kojima se pokušava odgovoriti na neke od gorućih pitanja u obrazovnom procesu. Raspravu na temu nastave matematike otvorila je pomoćnica ministra Ankica Nježić, a moderirao prof. dr. sc. Neven Budak, savjetnik premijera Zorana Milanovića, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi put na nekoj raspravi struka javno govori o masovnoj pojavi privatnih instrukcija. Nastavnici praktičari te stručnjaci iz područja matematike pokušali su odgovoriti na pitanja: Zašto toliko učenika ide na instrukcije iz matematike? Zašto većina ima negativno stajalište prema matematici? Je li matematika u našim školama preteška ili samo nije prilagođena učeničkoj dobi?
"U procesu učenja ključan je i emocionalan razvitak djeteta. Kad se pitamo zašto toliko srednjoškolaca ide na instrukcije iz matematike, odgovor je zato što to nisu svladali u prvih osam razreda osnovne škole. [b]I to ne zato što im je matematika teška, nego zato što njezin sadržaj nije prilagođen razvoju dječjeg mozga[/b]", objašnjava prof. dr. Ivica Kostović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. "U našim kurikulumima lijepo je razrađeno ono što učenik treba svladati i znati, ali nije razrađeno kako će učenik to naučiti, s obzirom na njegov kognitivni i emocionalni razvitak."
Problem privatnih instrukcija, napominju nastavnici i psiholozi, započinje nedostatkom komunikacije između učenika, nastavnika i roditelja. Istraživanja, pak, pokazuju da se instrukcije iz matematike gotovo isključivo koriste za popravljanje ocjene, što znači da su za većinu učenika matematički programi prezahtjevni. Kada roditelj ne može pomoći, traži instruktora.
"Istražujući ozbiljan problem bazičnog znanja koje učenici steknu, uvidjeli smo da njih preko 33% ne dostiže osnovnu razinu matematičke pismenosti", rekao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka. "Učenicima se matematika čini nezanimljivom i nemaju motiva učiti je. Problem počinje veoma rano, čak 20% učenika ide na instrukcije već u osnovnoj školi."
Kao osnovni problemi u realizaciji kvalitetne nastave matematike navodi se učenje za konačnu ocjenu i polaganje državne mature, a ne razumijevanje matematike primjenjivo u svim životnim situacijama. Naglašava se i važnost primjerenog obrazovanja i trajnog usavršavanja nastavnika za nove tehnologije i nastavna pomagala, koji bi trebali dopuniti tradicionalne metode predavanja.
Najvažnije je prilagoditi programe učenicima i postići da učenik shvati kako se naučenim gradivom može koristiti u svakidašnjem životu - složili su se nastavnici, istraživači i ostali stručnjaci s područja matematike. U daljnjoj planiranoj suradnji započetoj ovim okruglim stolom očekuju se zaključci i prijedlozi kako, kada i što predavati u nastavi matematike kako bi učenik koji je u prvom planu našega obrazovnog sustava imao koristi od usvojenog znanja.
[/quote]
Nekoc davno dok sam jos bio student prijavio sam se na e-mail infromacije iz ministarstva, pa evo ovo mi ze cini zanimljivim za podijeliti.
Podebljao sam recenicu koju smatram posebno zanimljivom.
| MZOS (napisa): |
Privatne instrukcije pokazatelj su zahtjevnosti nastavnih programa
11. lipnja 2012.
Privatne instrukcije pokazatelj su zahtjevnosti nastavnih programa
56% srednjoškolaca pohađa dodatne instrukcije, od čega su 44 - 46% iz matematike
Raspravu na temu nastave matematike otvorila je pomoćnica ministra Ankica Nježić
Prvi put na nekoj raspravi struka javno govori o masovnoj pojavi privatnih instrukcija
U procesu učenja ključan je i emocionalan razvitak djeteta
Očekuju se zaključci i prijedlozi kako, kada i što predavati u nastavi matematike
Zašto se toliko učenika koristi instrukcijama? Nije li matematika u našim školama preteška? Treba li učenicima uopće nešto više od elementarne matematike?
Sve većem broju djece sudjelovanje na formalnoj nastavi nije dovoljno za usvajanje osnovnog znanja iz matematike pa roditelji pribjegavaju korištenju privatnih instrukcija. Istraživanja pokazuju da 56% srednjoškolaca pohađa dodatne instrukcije, od čega su 44 - 46% iz matematike, što ide u prilog općemu mišljenju da je matematika najzahtjevniji predmet. No, to nije specifičnost hrvatskoga obrazovnog sustava, već globalan problem. Ipak, postoci korištenja takvih usluga pokazuju očitu povezanost kvalitete obrazovnog sustava i dodatnih instrukcija.
U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta danas je održan drugi u nizu okruglih stolova kojima se pokušava odgovoriti na neke od gorućih pitanja u obrazovnom procesu. Raspravu na temu nastave matematike otvorila je pomoćnica ministra Ankica Nježić, a moderirao prof. dr. sc. Neven Budak, savjetnik premijera Zorana Milanovića, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi put na nekoj raspravi struka javno govori o masovnoj pojavi privatnih instrukcija. Nastavnici praktičari te stručnjaci iz područja matematike pokušali su odgovoriti na pitanja: Zašto toliko učenika ide na instrukcije iz matematike? Zašto većina ima negativno stajalište prema matematici? Je li matematika u našim školama preteška ili samo nije prilagođena učeničkoj dobi?
"U procesu učenja ključan je i emocionalan razvitak djeteta. Kad se pitamo zašto toliko srednjoškolaca ide na instrukcije iz matematike, odgovor je zato što to nisu svladali u prvih osam razreda osnovne škole. I to ne zato što im je matematika teška, nego zato što njezin sadržaj nije prilagođen razvoju dječjeg mozga", objašnjava prof. dr. Ivica Kostović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. "U našim kurikulumima lijepo je razrađeno ono što učenik treba svladati i znati, ali nije razrađeno kako će učenik to naučiti, s obzirom na njegov kognitivni i emocionalni razvitak."
Problem privatnih instrukcija, napominju nastavnici i psiholozi, započinje nedostatkom komunikacije između učenika, nastavnika i roditelja. Istraživanja, pak, pokazuju da se instrukcije iz matematike gotovo isključivo koriste za popravljanje ocjene, što znači da su za većinu učenika matematički programi prezahtjevni. Kada roditelj ne može pomoći, traži instruktora.
"Istražujući ozbiljan problem bazičnog znanja koje učenici steknu, uvidjeli smo da njih preko 33% ne dostiže osnovnu razinu matematičke pismenosti", rekao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka. "Učenicima se matematika čini nezanimljivom i nemaju motiva učiti je. Problem počinje veoma rano, čak 20% učenika ide na instrukcije već u osnovnoj školi."
Kao osnovni problemi u realizaciji kvalitetne nastave matematike navodi se učenje za konačnu ocjenu i polaganje državne mature, a ne razumijevanje matematike primjenjivo u svim životnim situacijama. Naglašava se i važnost primjerenog obrazovanja i trajnog usavršavanja nastavnika za nove tehnologije i nastavna pomagala, koji bi trebali dopuniti tradicionalne metode predavanja.
Najvažnije je prilagoditi programe učenicima i postići da učenik shvati kako se naučenim gradivom može koristiti u svakidašnjem životu - složili su se nastavnici, istraživači i ostali stručnjaci s područja matematike. U daljnjoj planiranoj suradnji započetoj ovim okruglim stolom očekuju se zaključci i prijedlozi kako, kada i što predavati u nastavi matematike kako bi učenik koji je u prvom planu našega obrazovnog sustava imao koristi od usvojenog znanja.
|
|
|
| [Vrh] |
|
Mr.M_G
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 08. 05. 2005. (10:20:53)
Postovi: (6F)16
|
|
| [Vrh] |
|
vsego
Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09)
Postovi: (3560)16
Spol: 
Lokacija: /sbin/init
|
| Postano: 19:38 pon, 11. 6. 2012 Naslov: |
|
|
|
Problem je da se klince stiti od apsolutno svake odgovornosti i posla, a onda se od nastavnika ocekuje da im lijevkom natoce znanje u glavu (uz prijetnjama otkazima ako netko padne predmet, neovisno o neznanju doticnog).
I ovo sto si citirao pokazuje taj stav: "Je li matematika u našim školama preteška ili samo nije prilagođena učeničkoj dobi?". Dakle, matematika je problem, pitanje samo kakav tocno. Niti se ne pomislja da mozda stvar "zapinje" na "drugoj strani".
Osvrnuo bih se jos na gospodina mozgologa:
[quote="prof. dr. Ivica Kostović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga"]U procesu učenja ključan je i emocionalan razvitak djeteta. Kad se pitamo zašto toliko srednjoškolaca ide na instrukcije iz matematike, odgovor je zato što to nisu svladali u prvih osam razreda osnovne škole. I to ne zato što im je matematika teška, nego zato što njezin sadržaj nije prilagođen razvoju dječjeg mozga.[/quote]
Uzmemo li u obzir da je nekoc matematika bila teza i da nismo imali pristup dodatnim pomagalima (poput ovog foruma ili, bolje, [url=http://www.normala.hr/]Normale[/url]), mozemo zakljuciti da stricek mozgolog tvrdi kako danasnja djeca imaju zakrzljavije mozgove nego mi nekoc. Meni je ipak lakse prihvatiti da danasnji ucenici puno manje rade, nego da su glupi.
Problem je da se klince stiti od apsolutno svake odgovornosti i posla, a onda se od nastavnika ocekuje da im lijevkom natoce znanje u glavu (uz prijetnjama otkazima ako netko padne predmet, neovisno o neznanju doticnog).
I ovo sto si citirao pokazuje taj stav: "Je li matematika u našim školama preteška ili samo nije prilagođena učeničkoj dobi?". Dakle, matematika je problem, pitanje samo kakav tocno. Niti se ne pomislja da mozda stvar "zapinje" na "drugoj strani".
Osvrnuo bih se jos na gospodina mozgologa:
| prof. dr. Ivica Kostović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (napisa): | | U procesu učenja ključan je i emocionalan razvitak djeteta. Kad se pitamo zašto toliko srednjoškolaca ide na instrukcije iz matematike, odgovor je zato što to nisu svladali u prvih osam razreda osnovne škole. I to ne zato što im je matematika teška, nego zato što njezin sadržaj nije prilagođen razvoju dječjeg mozga. |
Uzmemo li u obzir da je nekoc matematika bila teza i da nismo imali pristup dodatnim pomagalima (poput ovog foruma ili, bolje, Normale), mozemo zakljuciti da stricek mozgolog tvrdi kako danasnja djeca imaju zakrzljavije mozgove nego mi nekoc. Meni je ipak lakse prihvatiti da danasnji ucenici puno manje rade, nego da su glupi.
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju.  |
|
| [Vrh] |
|
krki
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 06. 07. 2011. (20:30:12)
Postovi: (2E)16
|
| Postano: 19:47 pon, 11. 6. 2012 Naslov: |
|
|
|
Kada bi klinci prestali visjeti na Facebooku za vrijeme školskog sata i počeli slušati nastavnika i sudjelovati u nastavi, možda bi bilo bolje.
Kada bi prestali prepisivati domaće zadaće od "štrebera" i pokušali sami riješiti i naučiti nešto, možda bi bilo bolje.
Kada bi roditelji bili spremni shvatiti, da nemože svako dijete postati kirurg ili pravnik i prestali forsirati djecu i vrijeđati "nesposobne" nastavnike, možda bi bilo bolje.
A ako već postoje roditelji koji imaju viška novaca pa ga odluče potrošiti na ionako neproduktivne privatne instrukcije, kao budući profesor i privatni instruktor, nemam ništa protiv.
Kada bi klinci prestali visjeti na Facebooku za vrijeme školskog sata i počeli slušati nastavnika i sudjelovati u nastavi, možda bi bilo bolje.
Kada bi prestali prepisivati domaće zadaće od "štrebera" i pokušali sami riješiti i naučiti nešto, možda bi bilo bolje.
Kada bi roditelji bili spremni shvatiti, da nemože svako dijete postati kirurg ili pravnik i prestali forsirati djecu i vrijeđati "nesposobne" nastavnike, možda bi bilo bolje.
A ako već postoje roditelji koji imaju viška novaca pa ga odluče potrošiti na ionako neproduktivne privatne instrukcije, kao budući profesor i privatni instruktor, nemam ništa protiv.
|
|
| [Vrh] |
|
Tvrtko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 21. 10. 2006. (12:12:34)
Postovi: (10A)16
Lokacija: CCP 4345 / PMF-MO 225
|
| Postano: 20:12 pon, 11. 6. 2012 Naslov: |
|
|
|
Samo da naglasim da je profesor Kostovic akademik, pa da ponovo citiram njegovu izjavu. :roll:
[quote="akademik Ivica Kostovic"]
U procesu učenja ključan je i emocionalan razvitak djeteta. Kad se pitamo zašto toliko srednjoškolaca ide na instrukcije iz matematike, odgovor je zato što to nisu svladali u prvih osam razreda osnovne škole. I to ne zato što im je matematika teška, nego zato što njezin sadržaj nije prilagođen razvoju dječjeg mozga.
[/quote]
Kad bi ovo bilo tocno, to bi znacilo da je [b]ministarstvo odobrilo programe koji nisu prilagodjeni razvoju djecjeg mozga[/b], :? pa po meni onda se tu radi o ozbiljnom [b]propustu[/b] i odgovornosti drzave. :twisted: Nasilje nad djecom!
Roditelji bi se trebali ujediniti i kolektivno tuziti drzavu (jedino sto nemaju racune za instrukcije, ali troskovi placenih priprema za drzavnu maturu/fakultete
mogu posluziti).
Sto se samih instrukcija iz matematike tice, u SAD-u gdje su srednje skole krajnje liberalne (ako neces slusati matematiku - ne moras), posao instrukcija iz matematike
jos vise cvate jer svi standardni testovi za sveucilista i vecinu postdiplomskih traze
znanje matematike.
Koliko god mi olaksali nastavu matematike, instrukcija ce uvijek biti. Jer sto bolje znas matematiku, u principu ces lakse razumijeti tehniku, racunarstvo, ekonomiju i razne druge unosne grane. Ako ljudi zbilja zele uspjeti, u cemu je problem da dodatno uloze novac kako bi bolje znali matematiku?
Samo da naglasim da je profesor Kostovic akademik, pa da ponovo citiram njegovu izjavu. 
| akademik Ivica Kostovic (napisa): |
U procesu učenja ključan je i emocionalan razvitak djeteta. Kad se pitamo zašto toliko srednjoškolaca ide na instrukcije iz matematike, odgovor je zato što to nisu svladali u prvih osam razreda osnovne škole. I to ne zato što im je matematika teška, nego zato što njezin sadržaj nije prilagođen razvoju dječjeg mozga.
|
Kad bi ovo bilo tocno, to bi znacilo da je ministarstvo odobrilo programe koji nisu prilagodjeni razvoju djecjeg mozga,  pa po meni onda se tu radi o ozbiljnom propustu i odgovornosti drzave.  Nasilje nad djecom!
Roditelji bi se trebali ujediniti i kolektivno tuziti drzavu (jedino sto nemaju racune za instrukcije, ali troskovi placenih priprema za drzavnu maturu/fakultete
mogu posluziti).
Sto se samih instrukcija iz matematike tice, u SAD-u gdje su srednje skole krajnje liberalne (ako neces slusati matematiku - ne moras), posao instrukcija iz matematike
jos vise cvate jer svi standardni testovi za sveucilista i vecinu postdiplomskih traze
znanje matematike.
Koliko god mi olaksali nastavu matematike, instrukcija ce uvijek biti. Jer sto bolje znas matematiku, u principu ces lakse razumijeti tehniku, racunarstvo, ekonomiju i razne druge unosne grane. Ako ljudi zbilja zele uspjeti, u cemu je problem da dodatno uloze novac kako bi bolje znali matematiku?
|
|
| [Vrh] |
|
vsego
Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09)
Postovi: (3560)16
Spol:
Lokacija: /sbin/init
|
| Postano: 20:22 pon, 11. 6. 2012 Naslov: |
|
|
|
Jedini problemi koje ja u tome vidim su:
1. da se, po tko zna koji put, krivi nastavnike koji su svima dezurne vrece za boks i
2. da se cijela nekompetentnost sustava u kojem su politicari, roditelji i ucenici nadredjeni struci, prikriva besramnim cirkusom zvanim Drzavna matura, gdje se granice prolaza i ocjena odredjuju [i]a posteriori[/i], u varijanti "Gaussa" perverznijoj cak i od one sramote koju je FER (navodno) nedavno ukinuo.
A onda studenti edukacijskih studija (dakle, buduci profesori) hladno napisu da je [tex]-2.8 > -2.7[/tex], da tocka ima duljinu (ili promjer, ne sjecam se tocno) i da je [tex]i^{2011} = 2011[/tex] (drugima je to nula). A nisu ni inzenjeri bolji, kad napisu da je 15lp isto sto i 1/4kn ili 18lp isto sto i 3/10kn ili kad "znaju da je broj 1 prost, ali me mole da dozvolim da i nula bude prost" i sl.
Yes, bas je usporedjivanje negativnih realnih brojeva prenaporno za djecje mozgove...
Jedini problemi koje ja u tome vidim su:
1. da se, po tko zna koji put, krivi nastavnike koji su svima dezurne vrece za boks i
2. da se cijela nekompetentnost sustava u kojem su politicari, roditelji i ucenici nadredjeni struci, prikriva besramnim cirkusom zvanim Drzavna matura, gdje se granice prolaza i ocjena odredjuju a posteriori, u varijanti "Gaussa" perverznijoj cak i od one sramote koju je FER (navodno) nedavno ukinuo.
A onda studenti edukacijskih studija (dakle, buduci profesori) hladno napisu da je [tex]-2.8 > -2.7[/tex], da tocka ima duljinu (ili promjer, ne sjecam se tocno) i da je [tex]i^{2011} = 2011[/tex] (drugima je to nula). A nisu ni inzenjeri bolji, kad napisu da je 15lp isto sto i 1/4kn ili 18lp isto sto i 3/10kn ili kad "znaju da je broj 1 prost, ali me mole da dozvolim da i nula bude prost" i sl.
Yes, bas je usporedjivanje negativnih realnih brojeva prenaporno za djecje mozgove...
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju. |
|
| [Vrh] |
|
ceps
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 08. 10. 2010. (13:03:07)
Postovi: (13A)16
|
| Postano: 21:13 pon, 11. 6. 2012 Naslov: |
|
|
|
Uvijek kad dajem instrukcije iz matematike se prvo raspitam kako su to radili na satu i pokušam učenika nagovoriti da mi sam objasni ''dokle kuži'' da vidim da li nešto pogrešno shvaća i u onom dijelu kojeg misli da shvaća.
Tako sam čuo za nastavnika koji je davao po 3-4 cjeline da obrade ''sami doma'', jer su zaostajali sa gradivom. A zaostajali su sa gradivom jer je nastavnik volio držati dugačke monologe nevezane sa gradivom.
Ili nastavnica koja ''pomaže'' svojim učenicima tako što im daje vlastoručno rješene zadatke sa jako malo argumentacije (koja je u par slučajeva i bila kriva), a ne želi odgovoriti na neka pitanja tipa: ''A kako ste dobili ovo tu?'', pa se ''učenje matematike'' svede na učenje postupaka napamet.
Jer ta nastavnica daje uglavnom iste takve zadatke sa tih papira, ali s drukčijim brojevima.
I kako će ti učenici ''proći'' na državnoj maturi?
Tako da ima bar par slučajeva kada bi netko trebao ''izboksati'' nastavnike.
Ali da, istina je da sam se više puta sreo sa preambicioznim roditeljima nego sa lošim nastavnicima.
Pogotovo kad nekom mlađem daješ instrukcije, roditelji te često vole uputiti kako oni vide tu situaciju sa ''lošim'' ocjenama (nekad su i trojke, pa čak i četvorke loše), pa sam čuo i takve razne bisere.
Ali nekako sve ovakve rasprave završe sa prebacivanjem odgovornosti sa jedne na drugu stranu (profesori, roditelji, učenici, politika), ispadne pravi ping pong na kraju... A dalo bi se raditi na svakoj od tih skupina.
Uvijek kad dajem instrukcije iz matematike se prvo raspitam kako su to radili na satu i pokušam učenika nagovoriti da mi sam objasni ''dokle kuži'' da vidim da li nešto pogrešno shvaća i u onom dijelu kojeg misli da shvaća.
Tako sam čuo za nastavnika koji je davao po 3-4 cjeline da obrade ''sami doma'', jer su zaostajali sa gradivom. A zaostajali su sa gradivom jer je nastavnik volio držati dugačke monologe nevezane sa gradivom.
Ili nastavnica koja ''pomaže'' svojim učenicima tako što im daje vlastoručno rješene zadatke sa jako malo argumentacije (koja je u par slučajeva i bila kriva), a ne želi odgovoriti na neka pitanja tipa: ''A kako ste dobili ovo tu?'', pa se ''učenje matematike'' svede na učenje postupaka napamet.
Jer ta nastavnica daje uglavnom iste takve zadatke sa tih papira, ali s drukčijim brojevima.
I kako će ti učenici ''proći'' na državnoj maturi?
Tako da ima bar par slučajeva kada bi netko trebao ''izboksati'' nastavnike.
Ali da, istina je da sam se više puta sreo sa preambicioznim roditeljima nego sa lošim nastavnicima.
Pogotovo kad nekom mlađem daješ instrukcije, roditelji te često vole uputiti kako oni vide tu situaciju sa ''lošim'' ocjenama (nekad su i trojke, pa čak i četvorke loše), pa sam čuo i takve razne bisere.
Ali nekako sve ovakve rasprave završe sa prebacivanjem odgovornosti sa jedne na drugu stranu (profesori, roditelji, učenici, politika), ispadne pravi ping pong na kraju... A dalo bi se raditi na svakoj od tih skupina.
|
|
| [Vrh] |
|
yellow submarine
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 01. 10. 2010. (19:28:03)
Postovi: (34)16
Spol: 
|
| Postano: 22:49 pon, 11. 6. 2012 Naslov: |
|
|
|
Ne vjerujem da je problem u prezahtjevnosti gradiva... više u samoj izvedbi nastave i pogrešnom stavu učenika.
Kako su izgledali sati matematike u mojoj srednjoj?
Kad bi započinjali novu cjelinu, samo 1/3 razreda slušalo je novo gradivo jer je ostatak razreda u istoj učionici pisao ispravak testa iz prošle cjeline.
Nekad bi se određeni "mudraci" u razredu svađali sa profesoricom 20 minuta kako je matematika beskorisna i glupa...
Uz to, bili su ljuti jer ne mogu samo dan prije ispita nešto malo naučiti i proći bez muke.
Neki se ne bi ni pojavili na velikom broju sati matematike ali to su sve njihovi roditelji pravdali. :roll:
Kako je moja profesorica objašnjavala?
Prvo bi objasnila neki pojam, onda bi nas pitala je li nam jasno. Ako nekome nije bilo nešto jasno, ponovila bi potpuno istim rječima kao maloprije, ne bi ništa preformulirala.
U takvoj situaciji, oni kojima je u pitanju bio prolaz imali su izbor: pitati nas nekoliko u razredu koji smo koliko-toliko shvaćali ili ići na instrukcije... :neznam:
Ne vjerujem da je problem u prezahtjevnosti gradiva... više u samoj izvedbi nastave i pogrešnom stavu učenika.
Kako su izgledali sati matematike u mojoj srednjoj?
Kad bi započinjali novu cjelinu, samo 1/3 razreda slušalo je novo gradivo jer je ostatak razreda u istoj učionici pisao ispravak testa iz prošle cjeline.
Nekad bi se određeni "mudraci" u razredu svađali sa profesoricom 20 minuta kako je matematika beskorisna i glupa...
Uz to, bili su ljuti jer ne mogu samo dan prije ispita nešto malo naučiti i proći bez muke.
Neki se ne bi ni pojavili na velikom broju sati matematike ali to su sve njihovi roditelji pravdali.
Kako je moja profesorica objašnjavala?
Prvo bi objasnila neki pojam, onda bi nas pitala je li nam jasno. Ako nekome nije bilo nešto jasno, ponovila bi potpuno istim rječima kao maloprije, ne bi ništa preformulirala.
U takvoj situaciji, oni kojima je u pitanju bio prolaz imali su izbor: pitati nas nekoliko u razredu koji smo koliko-toliko shvaćali ili ići na instrukcije... 
|
|
| [Vrh] |
|
Novi
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 17. 07. 2007. (12:08:32)
Postovi: (11F)16
Spol: 
|
|
| [Vrh] |
|
vsego
Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09)
Postovi: (3560)16
Spol:
Lokacija: /sbin/init
|
| Postano: 0:34 uto, 12. 6. 2012 Naslov: |
|
|
|
Naravno da nisu svi nastavnici bajni, vjerojatno niti vecina. Ali to nije niti za ocekivati s opcim stavom prema njima. U profesore idu malobrojni entuzijasti koji to stvarno zele i drugi, po kazni, koji nisu uspjeli uhvatiti nesto bolje. Dobili smo sustav gdje se zapravo gazi bolje nastavnike (jer se kod njih uci, ali oni i traze znanje), a pogoduje se losijima, koji samo dijele ocjene.
Usporedimo poziciju nasih nastavnika s pozicijom nastavnika u najboljem skolskom sustavu na svijetu (moje farbanje):
[quote="[url=http://en.wikipedia.org/wiki/Education_in_Finland#Teachers]Education in Finland > Teachers[/url]"]Both primary and secondary teachers must have a Master's degree to qualify. [color=red]Teaching is a respected profession and entrance to university programs is highly competitive. A prospective teacher must have very good grades and must combat fierce opposition in order to become a teacher.[/color] About only 10% of applicants to certain programs are successful ([url]http://www.abc.net.au/news/2012-02-28/highly-educated-teachers-the-key-to-success/3858612[/url]). The respect accorded the profession and the higher salaries than the OECD average lead to higher performing and larger numbers applying for the positions, and this is reflected in the quality of teachers in Finland.[/quote]
Znamo kakva je reputacija nastavnickih studija kod nas. Dok nismo onemogucili prijelaze, godisnje je s inzenjerije na profesoriju prelazilo i po vise od 70 studenata koji su na inzenjeriji gubili prava jer su bili neuspjesni. To je drustvena klima i nebriga Drzave o struci, a u interesu laznog lickanja statistika s koijma si onda tepamo kako smo jako pametni i imamo pametnu djecicu jer vecina prolazi matematiku na Drzavnoj maturi [size=7](naravno, kad se prag spusti na 20% ili tako negdje)[/size]. Naravno da u svemu tome imamo pretezno negativnu selekciju nastavnickog kadra.
Ali, losi nastavnici ne bi bili problem kad bi bilo dovoljno dobrih koji to zele raditi. Dakle, ne gledati nastavnike, ako se problem zeli stvarno rijesiti, bar ne prije nego im se bitno unaprijedi status i vrati autoritet u ucionicama.
Usput, stav MO koji sam vise puta cuo dok sam pohodio nase sjednice: "moramo olaksavati prof. smjer, da nam uciteljska akademija ne preuzme obrazovanje buducih nastavnika". Toliko o "svijetloj" buducnosti hrvatskog skolstva... :(
Naravno da nisu svi nastavnici bajni, vjerojatno niti vecina. Ali to nije niti za ocekivati s opcim stavom prema njima. U profesore idu malobrojni entuzijasti koji to stvarno zele i drugi, po kazni, koji nisu uspjeli uhvatiti nesto bolje. Dobili smo sustav gdje se zapravo gazi bolje nastavnike (jer se kod njih uci, ali oni i traze znanje), a pogoduje se losijima, koji samo dijele ocjene.
Usporedimo poziciju nasih nastavnika s pozicijom nastavnika u najboljem skolskom sustavu na svijetu (moje farbanje):
| Education in Finland > Teachers (napisa): | | Both primary and secondary teachers must have a Master's degree to qualify. Teaching is a respected profession and entrance to university programs is highly competitive. A prospective teacher must have very good grades and must combat fierce opposition in order to become a teacher. About only 10% of applicants to certain programs are successful (http://www.abc.net.au/news/2012-02-28/highly-educated-teachers-the-key-to-success/3858612). The respect accorded the profession and the higher salaries than the OECD average lead to higher performing and larger numbers applying for the positions, and this is reflected in the quality of teachers in Finland. |
Znamo kakva je reputacija nastavnickih studija kod nas. Dok nismo onemogucili prijelaze, godisnje je s inzenjerije na profesoriju prelazilo i po vise od 70 studenata koji su na inzenjeriji gubili prava jer su bili neuspjesni. To je drustvena klima i nebriga Drzave o struci, a u interesu laznog lickanja statistika s koijma si onda tepamo kako smo jako pametni i imamo pametnu djecicu jer vecina prolazi matematiku na Drzavnoj maturi (naravno, kad se prag spusti na 20% ili tako negdje). Naravno da u svemu tome imamo pretezno negativnu selekciju nastavnickog kadra.
Ali, losi nastavnici ne bi bili problem kad bi bilo dovoljno dobrih koji to zele raditi. Dakle, ne gledati nastavnike, ako se problem zeli stvarno rijesiti, bar ne prije nego im se bitno unaprijedi status i vrati autoritet u ucionicama.
Usput, stav MO koji sam vise puta cuo dok sam pohodio nase sjednice: "moramo olaksavati prof. smjer, da nam uciteljska akademija ne preuzme obrazovanje buducih nastavnika". Toliko o "svijetloj" buducnosti hrvatskog skolstva... 
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju. |
|
| [Vrh] |
|
greeneyes
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 13. 09. 2004. (11:44:20)
Postovi: (CD)16
Spol:
Lokacija: The water's edge Is where she waits
|
| Postano: 0:57 uto, 12. 6. 2012 Naslov: |
|
|
|
[quote="Tvrtko"]
Koliko god mi olaksali nastavu matematike, instrukcija ce uvijek biti. Jer sto bolje znas matematiku, u principu ces lakse razumijeti tehniku, racunarstvo, ekonomiju i razne druge unosne grane. Ako ljudi zbilja zele uspjeti, u cemu je problem da dodatno uloze novac kako bi bolje znali matematiku?[/quote]
Pazi, u Hr je "snaci se" poistovjeceno s "prepisati". Isto tako pojam "instrukcije" nije sinonim za "nadopuna znanja" nego za "krpanje rupa".
Instrukcije kao dodatna nastava, nadopuna znanja - ma svakako, super, hocu ja takve studente, ne trebaju ni platiti, samo da zele uciti. :) No u velikom broju slucajeva instrukcije se shvacaju kao metoda dobivanja prolazne ocjene za koju ne treba nista raditi. I to metoda koja je bolja od recimo konzultacija, jer se instrukcije placaju pa to kao garantira uspjeh. Ovo je osobno iskustvo - ljudi ce radije platiti instrukcije, nego doci na (besplatne!) konzultacije. S obzirom da je glavni komentar na moju nastavu "super objasnjava" nekako ne vjerujem da je u meni problem.
Cinjenica je da ucenici ne uce koliko bi trebali pocevsi od osnovne skole, a roditelji ih u tome podupiru. Pogotovo kad je matematika u pitanju. Znam hrpu primjera gdje roditelji nastupaju sa stavom: "Pusti matematiku, tata je tu imao jedva dva, ne treba to tebi". Ako vec pricamo o utjecaju mozga, dijete kojem se ovaj stav servira cim krene u skolu sigurno nece matematici pristupiti pozitivno.
Da se razumijemo, mislim da ima katastrofa profesora (ne samo matematike) i da je to jedan ogroman dio problema koji se u Hr nikako, ali bas nikako ne rjesava. I naravno da u slucaju da profesor ne obavi svoj posao je najlakse djetetu platiti instrukcije da polovi konce i dobije prolaznu ocjenu uz komentar "Izdrzi jos godinu, onda si u srednjoj / na fakultetu / na poslu". Ne odobravam, ali razumijem.
Statisticki gledano, na prof. smjeru matematike zavrsi par entuzijasta koji taj posao zele raditi i ostali koji nisu uspjeli upisati nista drugo. Ni sami ne znaju srednjeskolsko gradivo, a trebali bi ga objasnjavati drugima? Sasavo do kraja!!
No, isto tako se stalno zaboravlja da i ucenici trebaju obaviti svoj dio "posla". Uz prosjecnog ili izvrsnog profesora uz par sati samostalnog rada po predmetu prosjecan ucenik moze savladati gradivo. No, postalo je uobicajeno da se ta faza, koja zahtijeva trud i osjecaj odgovornosti, preskoci. Odmah se ide na instrukcije cime se od ucenika rade zaglupljene osobe koji ne znaju misliti. Dokaza ima koliko hocete. Npr., zanemarimo matematiku, koja je kao teska i neshvatljiva. Postoje instrukcije i iz povijesti. Povijesti!
Ono sto ce postati veliki problem kroz iducih par godina (s obzirom na trenutne trendove u politici) je to da ce fakultete upisivati ljudi bez da znaju gradivo osnovne skole, jer se od njih nikada nije ocekivalo da nesto actually i nauce. Vec sad im se ne smije dati negativna ocjena jer ih se time traumatizira, domace zadace ogranicavaju pravo na igru, a da ne pricam o tome da su popravni dekretima ravnatelja zabranjeni. I onda cemo imati "zanimljivu" dilemu - da li cemo predavati gradivo kolegija prema planu i programu ili cemo brucose uciti prioritete racunskih operacija.
| Tvrtko (napisa): |
Koliko god mi olaksali nastavu matematike, instrukcija ce uvijek biti. Jer sto bolje znas matematiku, u principu ces lakse razumijeti tehniku, racunarstvo, ekonomiju i razne druge unosne grane. Ako ljudi zbilja zele uspjeti, u cemu je problem da dodatno uloze novac kako bi bolje znali matematiku? |
Pazi, u Hr je "snaci se" poistovjeceno s "prepisati". Isto tako pojam "instrukcije" nije sinonim za "nadopuna znanja" nego za "krpanje rupa".
Instrukcije kao dodatna nastava, nadopuna znanja - ma svakako, super, hocu ja takve studente, ne trebaju ni platiti, samo da zele uciti.  No u velikom broju slucajeva instrukcije se shvacaju kao metoda dobivanja prolazne ocjene za koju ne treba nista raditi. I to metoda koja je bolja od recimo konzultacija, jer se instrukcije placaju pa to kao garantira uspjeh. Ovo je osobno iskustvo - ljudi ce radije platiti instrukcije, nego doci na (besplatne!) konzultacije. S obzirom da je glavni komentar na moju nastavu "super objasnjava" nekako ne vjerujem da je u meni problem.
Cinjenica je da ucenici ne uce koliko bi trebali pocevsi od osnovne skole, a roditelji ih u tome podupiru. Pogotovo kad je matematika u pitanju. Znam hrpu primjera gdje roditelji nastupaju sa stavom: "Pusti matematiku, tata je tu imao jedva dva, ne treba to tebi". Ako vec pricamo o utjecaju mozga, dijete kojem se ovaj stav servira cim krene u skolu sigurno nece matematici pristupiti pozitivno.
Da se razumijemo, mislim da ima katastrofa profesora (ne samo matematike) i da je to jedan ogroman dio problema koji se u Hr nikako, ali bas nikako ne rjesava. I naravno da u slucaju da profesor ne obavi svoj posao je najlakse djetetu platiti instrukcije da polovi konce i dobije prolaznu ocjenu uz komentar "Izdrzi jos godinu, onda si u srednjoj / na fakultetu / na poslu". Ne odobravam, ali razumijem.
Statisticki gledano, na prof. smjeru matematike zavrsi par entuzijasta koji taj posao zele raditi i ostali koji nisu uspjeli upisati nista drugo. Ni sami ne znaju srednjeskolsko gradivo, a trebali bi ga objasnjavati drugima? Sasavo do kraja!!
No, isto tako se stalno zaboravlja da i ucenici trebaju obaviti svoj dio "posla". Uz prosjecnog ili izvrsnog profesora uz par sati samostalnog rada po predmetu prosjecan ucenik moze savladati gradivo. No, postalo je uobicajeno da se ta faza, koja zahtijeva trud i osjecaj odgovornosti, preskoci. Odmah se ide na instrukcije cime se od ucenika rade zaglupljene osobe koji ne znaju misliti. Dokaza ima koliko hocete. Npr., zanemarimo matematiku, koja je kao teska i neshvatljiva. Postoje instrukcije i iz povijesti. Povijesti!
Ono sto ce postati veliki problem kroz iducih par godina (s obzirom na trenutne trendove u politici) je to da ce fakultete upisivati ljudi bez da znaju gradivo osnovne skole, jer se od njih nikada nije ocekivalo da nesto actually i nauce. Vec sad im se ne smije dati negativna ocjena jer ih se time traumatizira, domace zadace ogranicavaju pravo na igru, a da ne pricam o tome da su popravni dekretima ravnatelja zabranjeni. I onda cemo imati "zanimljivu" dilemu - da li cemo predavati gradivo kolegija prema planu i programu ili cemo brucose uciti prioritete racunskih operacija.
_________________
Am I so different from you
Now does it scare you that I'm able to discern
What to love and what to burn..
Don't judge what you don't understand..
// Disturbed: Fear
|
|
| [Vrh] |
|
ceps
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 08. 10. 2010. (13:03:07)
Postovi: (13A)16
|
|
| [Vrh] |
|
fireball
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 07. 10. 2005. (18:49:17)
Postovi: (4AB)16
Spol:
Lokacija: s rukom u vatri i nogom u grobu
|
| Postano: 10:09 uto, 12. 6. 2012 Naslov: |
|
|
|
ma ljudi moji, za sve je kriv nogomet... nogometasi super zaraduju a neznaju matematiku, a svi nasi osnovnoskolci/srednjeskolci muskog roda ce biti vrhunske nogometne zvijezde i virtuozi, svi ce igrati za dinamo/hajduk/rijeku (odaberi po izboru) pa onda za real/barcelonu/milan/juventus (dodat po volji i zelji, ja neznam vise klubova). to naravno ako pitate njihove roditelje jer jadni, od silnih zadaca ne mogu na treninge pa im profesori odmah u startu pokopavaju karijere...
meni je jako cudno kako to da je vecina muskih na intrukcijama (moje iskustvo preko 80%)... jedino mogu povezat sa nogometom tako nesto...
mislim da su za sada navedeni sve cinjenice zasto je tako losa situacija (pa da rezimiram):
a) prenisko je ugled i autoritet nastavnika/profesora u drustvu
b) nisu dovoljno skolovani
c) nema apsolutno nikakve kontrole nad svime sto se desava u skolstvu
d) roditelji su postali nemoguce razmazeni
ja ne razumijem kako i zasto je doslo do tolikog pada ugleda profesorskog zanimanja (ako zanemarimo da drustvo vladaju "poduzetnici" koji se mogu diciti velikim znanjem, jedan je cak dogurao do mjesta gradonacelnika -.- )
od pamtivjeka je bilo doktor-profesor-pop, sveto trojstvo svakog sela (ja bi popa izbacio ali sta je tu je), a sada su profesori izletili (a doktori su isto tako nadrapali) pa ide razbijac_iz_lokalne_birtije-pop-lokalni_poduzetnik. time smo se stvarno dokazali
ono sto je vsego (ili ako je neko drugi molim ispravak i bez ljutnje) rekao o prebacivanju skolovanja buducih nastavnika na pedagoski ili di vec; pa to bi bila smrt, to se nikako nesmije dopustiti. mislim da se mi kao institucija moramo pokazati kvalitetom a ne niskim pragom prolaza
@vsego: ako mislimo na isto, mislim da je bilo da tocka ima radijus.
ma ljudi moji, za sve je kriv nogomet... nogometasi super zaraduju a neznaju matematiku, a svi nasi osnovnoskolci/srednjeskolci muskog roda ce biti vrhunske nogometne zvijezde i virtuozi, svi ce igrati za dinamo/hajduk/rijeku (odaberi po izboru) pa onda za real/barcelonu/milan/juventus (dodat po volji i zelji, ja neznam vise klubova). to naravno ako pitate njihove roditelje jer jadni, od silnih zadaca ne mogu na treninge pa im profesori odmah u startu pokopavaju karijere...
meni je jako cudno kako to da je vecina muskih na intrukcijama (moje iskustvo preko 80%)... jedino mogu povezat sa nogometom tako nesto...
mislim da su za sada navedeni sve cinjenice zasto je tako losa situacija (pa da rezimiram):
a) prenisko je ugled i autoritet nastavnika/profesora u drustvu
b) nisu dovoljno skolovani
c) nema apsolutno nikakve kontrole nad svime sto se desava u skolstvu
d) roditelji su postali nemoguce razmazeni
ja ne razumijem kako i zasto je doslo do tolikog pada ugleda profesorskog zanimanja (ako zanemarimo da drustvo vladaju "poduzetnici" koji se mogu diciti velikim znanjem, jedan je cak dogurao do mjesta gradonacelnika -.- )
od pamtivjeka je bilo doktor-profesor-pop, sveto trojstvo svakog sela (ja bi popa izbacio ali sta je tu je), a sada su profesori izletili (a doktori su isto tako nadrapali) pa ide razbijac_iz_lokalne_birtije-pop-lokalni_poduzetnik. time smo se stvarno dokazali
ono sto je vsego (ili ako je neko drugi molim ispravak i bez ljutnje) rekao o prebacivanju skolovanja buducih nastavnika na pedagoski ili di vec; pa to bi bila smrt, to se nikako nesmije dopustiti. mislim da se mi kao institucija moramo pokazati kvalitetom a ne niskim pragom prolaza
@vsego: ako mislimo na isto, mislim da je bilo da tocka ima radijus.
|
|
| [Vrh] |
|
kenny
Petica iz zalaganja
Pridružen/a: 28. 03. 2003. (09:18:36)
Postovi: (3B7)16
Spol: 
Lokacija: ...somewhere over the rainbow...
|
| Postano: 21:38 sri, 13. 6. 2012 Naslov: |
|
|
|
Bio sam pozvan na taj okrugli stol s nekolicinom nastavnika-praktičara i s nekoliko ljudi s fakulteta (s PMF-MO je bila Čižmešija i Kraljević, sa FSB Šikić, s FER Elezović, s Osjela za matematiku-Rijeka Rukavina), a bilo je i nekoliko psihologa. Razne su se teze čule zašto je tako puno instrukcija. Mislim da se donekle bojalo spomenuti negativan utjecaj tehnologije (FB, igre...). Valjda da ne bi ispalo da su učenici jedini odgovorni za loš uspjeh. Budimo realni, nisu!
Osobno me zasmetalo pljucanje psihologinje iz 2. gimnazije po PMF-MO i metodici nastave matematike na fakultetu. Ona želi vidjeti rezultate sada i odmah, a objesila je nos kad joj je prof. Čižmešija rekla da će se rezultati novog načina rada na nastavničkim profilima vidjeti tek za 15-20 godina. Bila je uporna u tome da je zapravo PMF kriv za sve. Onda sam joj ja iznio podatke da je prije na posljednje dvije godine bilo svega 10-15% pepsi kolegija, a unazad 6-7 godina je to uvećano. Istaknuo sam i to da na PMF-MO studenti imaju najveći broj odrađenih sati prakse od svih nastavničkih studija u Hrvatskoj (konkretno, ja sam odradio skoro 160 sati prakse, dok npr. studenti biologije i kemije imaju svega 10 sati prakse). Jedina njena replika na to je bila "Ne morate se braniti!". Neš ti psihologinje koja ne želi čuti kontraargumente.
Profesor Šikić je sve šokirao svojim stavom da matematika ne smije biti obavezan predmet na DM i da program matematike treba drastično rezati. Taj stav zastupa i profesorica psihologinja iz 2. gimnazije. Svi ostali prisutni psiholozi su stava da matematika mora biti obavezna na DM.
Svima su usta bila puna nastave modernim pomagalima (računalima), pametnim pločama, blablabla...što mi je malo diglo tlak. I rekao sam im da mi je bezveze pričati o takvim stvarima dok god postoje škole u Zagrebu (npr. XV. gimnazija) koja dobije sve što zatraže, a istovremeno postoje škole u kojima nema struje (posljednji slučaj u Vukovaru) ili grijanje (sječanjski slučaj Tehničke škole u Borovom selu). Tek kad sve škole budu ravnopravne u opremanju, onda možemo razgovarati o modernim pomagalima. Osim toga, istaknuo sam da je korištenje tehnologije radi tehnologije same jako loša ideja ako nastavnik ne zna tu tehnologiju koristiti na pravi način. Jer će onda vjerojatno napraviti više štete nego koristi (ja još čekam da mi netko objasni na koji način se programom dinamičke geometrije može pisati DZ iz algebarskih razlomaka...jer ima ljudi koji na TV stalno pričaju o e-bilježnicama i pisanju DZ isključivo programom dinamičke geometrije). Osim toga, samo 1/3 nastavnika se redovito stručno usavršava. To su informacije za nastavnike SVIH predmeta. Nepoznato je koliko se nastavnika matematike redovito stručno usavršava. Problem je to novaca (ravnatelji ne isplaćuju putne troškove za usavršavanja ljudi koji moraju putovati), vremena (često su sastanci Županijskih stručnih vijeća u vrijeme kad su ljudi na poslu)...ali i volje nekih kolega. To treba Zakonski riješiti. Doduše, na to sam rekao da lošim nastavnicima nikakvo stručno usavršavanje neće pomoći.
Prof. Čižmešija je istaknula kako pri izradi predmetnih kurikuluma treba konzultirati i ostale predmete. Na tragu toga sam spomenuo nebuloze koje je donio HNOS. Naime, tada su se predmeti pisali odvojeno, bez ili s minimalnim konzultacijama, pa sada imamo to da se postoci i primili spominju u geografiji prije nego u matematici, računa se potencijama u kemiji prije nego u matematici, koordinatni sustav i mjere kutova u programiranju (LOGO) prije nego u matematici, u povijesti se s negativnim brojevima (godine prije Krista) barata prije nego u matematici. Možda se nama to čini bezazleno i bezvezno, ali učeniku u 5. razredu sigurno nije. Takve stvari njih itekako zbunjuju. Moramo prestati svi skupa biti sebični i gledati samo svoj predmet te sve te nelogičnosti ukloniti. Osim toga, problem s HNOSom je bio taj da istovremeno se nije išlo u reviziju programa u srednjim školama, niti se ljude u SŠ obavijestilo o promjenama koje je HNOS donio. Pa neki ljudi u SŠ misle da se još uvijek radi metoda komparacije pri rješavanju sustava, misle da se radi s potencijama opće baze.....pa pretpostavljaju da se to zna. Opet kažem, nama se to čini jako bezazleno, ali u glavi jednog klinca koji ima i 13 drugih predmeta nije nikako bezazleno. Osim toga, učenik je u školi 30-35 sati tjedno. Ako mi odrasli imamo radni tjedan koji traje 40 sati, zašto očekujemo od učenika da rade puno više od toga?
Kao problem je istaknuto zapošljavanje nestručnog kadra i učiteljica s pojačanom matematikom. Također je spomenuto i to da je prije nekoliko godina u nižim razredima OŠ smanjena satnica matematike za 1 sat, a program nije diran. Čime se u 4 godine izgubilo 140 sati za uvježbavanje gradiva. Inače, 140 sati je za matematiku cijeli jedan razred!
Ovo sam sad iz glave izbacio ono što mi je ostalo svježe... Do ponedjeljka se mogu u MZOS slati prijedlozi, preporučljivo je jedna kartica teksta... Pa ako je netko zainteresiran...
Bio sam pozvan na taj okrugli stol s nekolicinom nastavnika-praktičara i s nekoliko ljudi s fakulteta (s PMF-MO je bila Čižmešija i Kraljević, sa FSB Šikić, s FER Elezović, s Osjela za matematiku-Rijeka Rukavina), a bilo je i nekoliko psihologa. Razne su se teze čule zašto je tako puno instrukcija. Mislim da se donekle bojalo spomenuti negativan utjecaj tehnologije (FB, igre...). Valjda da ne bi ispalo da su učenici jedini odgovorni za loš uspjeh. Budimo realni, nisu!
Osobno me zasmetalo pljucanje psihologinje iz 2. gimnazije po PMF-MO i metodici nastave matematike na fakultetu. Ona želi vidjeti rezultate sada i odmah, a objesila je nos kad joj je prof. Čižmešija rekla da će se rezultati novog načina rada na nastavničkim profilima vidjeti tek za 15-20 godina. Bila je uporna u tome da je zapravo PMF kriv za sve. Onda sam joj ja iznio podatke da je prije na posljednje dvije godine bilo svega 10-15% pepsi kolegija, a unazad 6-7 godina je to uvećano. Istaknuo sam i to da na PMF-MO studenti imaju najveći broj odrađenih sati prakse od svih nastavničkih studija u Hrvatskoj (konkretno, ja sam odradio skoro 160 sati prakse, dok npr. studenti biologije i kemije imaju svega 10 sati prakse). Jedina njena replika na to je bila "Ne morate se braniti!". Neš ti psihologinje koja ne želi čuti kontraargumente.
Profesor Šikić je sve šokirao svojim stavom da matematika ne smije biti obavezan predmet na DM i da program matematike treba drastično rezati. Taj stav zastupa i profesorica psihologinja iz 2. gimnazije. Svi ostali prisutni psiholozi su stava da matematika mora biti obavezna na DM.
Svima su usta bila puna nastave modernim pomagalima (računalima), pametnim pločama, blablabla...što mi je malo diglo tlak. I rekao sam im da mi je bezveze pričati o takvim stvarima dok god postoje škole u Zagrebu (npr. XV. gimnazija) koja dobije sve što zatraže, a istovremeno postoje škole u kojima nema struje (posljednji slučaj u Vukovaru) ili grijanje (sječanjski slučaj Tehničke škole u Borovom selu). Tek kad sve škole budu ravnopravne u opremanju, onda možemo razgovarati o modernim pomagalima. Osim toga, istaknuo sam da je korištenje tehnologije radi tehnologije same jako loša ideja ako nastavnik ne zna tu tehnologiju koristiti na pravi način. Jer će onda vjerojatno napraviti više štete nego koristi (ja još čekam da mi netko objasni na koji način se programom dinamičke geometrije može pisati DZ iz algebarskih razlomaka...jer ima ljudi koji na TV stalno pričaju o e-bilježnicama i pisanju DZ isključivo programom dinamičke geometrije). Osim toga, samo 1/3 nastavnika se redovito stručno usavršava. To su informacije za nastavnike SVIH predmeta. Nepoznato je koliko se nastavnika matematike redovito stručno usavršava. Problem je to novaca (ravnatelji ne isplaćuju putne troškove za usavršavanja ljudi koji moraju putovati), vremena (često su sastanci Županijskih stručnih vijeća u vrijeme kad su ljudi na poslu)...ali i volje nekih kolega. To treba Zakonski riješiti. Doduše, na to sam rekao da lošim nastavnicima nikakvo stručno usavršavanje neće pomoći.
Prof. Čižmešija je istaknula kako pri izradi predmetnih kurikuluma treba konzultirati i ostale predmete. Na tragu toga sam spomenuo nebuloze koje je donio HNOS. Naime, tada su se predmeti pisali odvojeno, bez ili s minimalnim konzultacijama, pa sada imamo to da se postoci i primili spominju u geografiji prije nego u matematici, računa se potencijama u kemiji prije nego u matematici, koordinatni sustav i mjere kutova u programiranju (LOGO) prije nego u matematici, u povijesti se s negativnim brojevima (godine prije Krista) barata prije nego u matematici. Možda se nama to čini bezazleno i bezvezno, ali učeniku u 5. razredu sigurno nije. Takve stvari njih itekako zbunjuju. Moramo prestati svi skupa biti sebični i gledati samo svoj predmet te sve te nelogičnosti ukloniti. Osim toga, problem s HNOSom je bio taj da istovremeno se nije išlo u reviziju programa u srednjim školama, niti se ljude u SŠ obavijestilo o promjenama koje je HNOS donio. Pa neki ljudi u SŠ misle da se još uvijek radi metoda komparacije pri rješavanju sustava, misle da se radi s potencijama opće baze.....pa pretpostavljaju da se to zna. Opet kažem, nama se to čini jako bezazleno, ali u glavi jednog klinca koji ima i 13 drugih predmeta nije nikako bezazleno. Osim toga, učenik je u školi 30-35 sati tjedno. Ako mi odrasli imamo radni tjedan koji traje 40 sati, zašto očekujemo od učenika da rade puno više od toga?
Kao problem je istaknuto zapošljavanje nestručnog kadra i učiteljica s pojačanom matematikom. Također je spomenuto i to da je prije nekoliko godina u nižim razredima OŠ smanjena satnica matematike za 1 sat, a program nije diran. Čime se u 4 godine izgubilo 140 sati za uvježbavanje gradiva. Inače, 140 sati je za matematiku cijeli jedan razred!
Ovo sam sad iz glave izbacio ono što mi je ostalo svježe... Do ponedjeljka se mogu u MZOS slati prijedlozi, preporučljivo je jedna kartica teksta... Pa ako je netko zainteresiran...
_________________
Dvije stvari su beskonacne: svemir i ljudska glupost. Za ono prvo nisam siguran.
by A.Einstein
|
|
| [Vrh] |
|
|
