Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
Gost
|
Postano: 14:13 ned, 1. 8. 2004 Naslov: Teorem:derivabilnost povlači neprekidnost |
|
|
[color=green]Teorem:
Ako je funkcija f:I->IR diferencijabilna u točki c@I=<a,b> onda je f i neprekidna u točki c.[/color]
Dokaz:
w(x)= { (f(x)-f(c)/x-c)-f'(c) , x!=c,x@I
0 , x=c
Funkcija w je neprekidna u c.
Iz definicije funkcije w slijedi:
f(x)=f(c) + f'(c)*(x-c) + w(x)*(x-c) za x!=c,x@I
ali to vrijedi i za x=c.
Budući da je svaka funkcija na desnoj strani u gornjoj relaciji neprekidna u c, to je i f neprekidna u točki c.
Q.E.D
Pitanje:
Gdje se to vidi da je funkcija w neprekidna u c ?
Vidi li se ovako? :
Idem ispitati limes funkcije w u točki c pa :
lim_{x->c} w(x) = lim (f(x)-f(c)/x-c) - lim f'(c) =
= { lim (f(x)-f(c)/x-c) =f'(c) to slijedi iz pretpostavke teorema } =
lim f'(c) = f'(c) limes konstante(f'(c)) je ta ista konstanta
= f'(c) - f'(c) = 0
dakle:
lim w(x) = 0
x->c
Iskoristimo sada teorem koji daje ekvivalenciju: neprekidnost u c <=> limes u c i imamo činjenicu da je funkcija w neprekidna u c.
Teorem:
Ako je funkcija f:I→IR diferencijabilna u točki c@I=<a,b> onda je f i neprekidna u točki c.
Dokaz:
w(x)= { (f(x)-f(c)/x-c)-f'(c) , x!=c,x@I
0 , x=c
Funkcija w je neprekidna u c.
Iz definicije funkcije w slijedi:
f(x)=f(c) + f'(c)*(x-c) + w(x)*(x-c) za x!=c,x@I
ali to vrijedi i za x=c.
Budući da je svaka funkcija na desnoj strani u gornjoj relaciji neprekidna u c, to je i f neprekidna u točki c.
Q.E.D
Pitanje:
Gdje se to vidi da je funkcija w neprekidna u c ?
Vidi li se ovako? :
Idem ispitati limes funkcije w u točki c pa :
lim_{x→c} w(x) = lim (f(x)-f(c)/x-c) - lim f'(c) =
= { lim (f(x)-f(c)/x-c) =f'(c) to slijedi iz pretpostavke teorema } =
lim f'(c) = f'(c) limes konstante(f'(c)) je ta ista konstanta
= f'(c) - f'(c) = 0
dakle:
lim w(x) = 0
x→c
Iskoristimo sada teorem koji daje ekvivalenciju: neprekidnost u c ⇔ limes u c i imamo činjenicu da je funkcija w neprekidna u c.
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)


Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol: 
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
Postano: 12:03 uto, 3. 8. 2004 Naslov: |
|
|
Jeli ovo razmišljanje pravilno :?: :
Promatram funkciju x I-> f(x)-f(c)/x-c , x@I/{c}
Vidjevši pravilo pridruživanja te funkcije legitimno je rastavljam u oblik :
1/x-c * f(x) – 1/x-c * f(c) = f(x)-f(c)/x-c
S lijeve strane jednakosti imam točno tri funkcije :
Produkt racionalne funkcije sa nekom realnom funkcijom manje produkt te iste rac.f-e sa konstantnom funkcijom.
Činjenica iz pretpostavki teorema je da funkcija f(x)-f(c)/x-c ima limes u točki c pa _mora_ vrijediti :
lim_{x->c} 1/x-c * lim_{x->c} f(x) - lim_{x->c} 1/x-c * lim_{x->c} f(c) = realan broj
Svaka od ''limesiranih'' funkcija u c ima limes pa su one i _nužno_ neprekidne u točki c(to osigurava jedan od teorema vezanih za neprekidnost i limes).
To će reći da su funkcije 1/x-c,f(x) te konstantna funkcija f(c) neprekidne u točki c,čak štoviše,svjesni činjenice da su sve elementarne funkcije neprekidne na svojim domenama,racionalna funkcija kao i funkcija konstanta(članice skupa elementarnih funkcija) su stoga neprekidne u svim točkama svoje definicije,ne samo u c.
Jeli ovo razmišljanje pravilno :
Promatram funkciju x I-> f(x)-f(c)/x-c , x@I/{c}
Vidjevši pravilo pridruživanja te funkcije legitimno je rastavljam u oblik :
1/x-c * f(x) – 1/x-c * f(c) = f(x)-f(c)/x-c
S lijeve strane jednakosti imam točno tri funkcije :
Produkt racionalne funkcije sa nekom realnom funkcijom manje produkt te iste rac.f-e sa konstantnom funkcijom.
Činjenica iz pretpostavki teorema je da funkcija f(x)-f(c)/x-c ima limes u točki c pa _mora_ vrijediti :
lim_{x->c} 1/x-c * lim_{x->c} f(x) - lim_{x->c} 1/x-c * lim_{x->c} f(c) = realan broj
Svaka od ''limesiranih'' funkcija u c ima limes pa su one i _nužno_ neprekidne u točki c(to osigurava jedan od teorema vezanih za neprekidnost i limes).
To će reći da su funkcije 1/x-c,f(x) te konstantna funkcija f(c) neprekidne u točki c,čak štoviše,svjesni činjenice da su sve elementarne funkcije neprekidne na svojim domenama,racionalna funkcija kao i funkcija konstanta(članice skupa elementarnih funkcija) su stoga neprekidne u svim točkama svoje definicije,ne samo u c.
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)


Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol: 
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
Postano: 15:58 uto, 3. 8. 2004 Naslov: |
|
|
[quote="Anonymous"]
Činjenica iz pretpostavki teorema je da funkcija f(x)-f(c)/x-c ima limes u točki c pa _mora_ vrijediti :
lim_{x->c} 1/x-c * lim_{x->c} f(x) - lim_{x->c} 1/x-c * lim_{x->c} f(c) = realan broj
Svaka od ''limesiranih'' funkcija u c ima limes pa su one i _nužno_ neprekidne u točki c(to osigurava jedan od teorema vezanih za neprekidnost i limes).
To će reći da su funkcije 1/x-c,f(x) te konstantna funkcija f(c) neprekidne u točki c[/quote]
Potpuno krivo. Ako su funkcije f i g neprekidne u tocki c, onda su i f+g, f-g i f*g neprekidne u c, a ako je g(c) != 0, onda je i f/g neprekidno u c. [b]Obrat ne vrijedi.[/b]
To je posljedica teorema koji kaze:
lim_{x->c} f(x) = a, lim_{x->c} g(x) = b => lim_{x->c}( f(x) + g(x)) = a + b [b]obrat ni ovde ne vrijedi[/b]
Analogno za * i /
Kontraprimjer si dao sam, jer ako malo bolje pogledas lim_{x->c} (1/x-c) ne postoji.
Anonymous (napisa): |
Činjenica iz pretpostavki teorema je da funkcija f(x)-f(c)/x-c ima limes u točki c pa _mora_ vrijediti :
lim_{x→c} 1/x-c * lim_{x→c} f(x) - lim_{x→c} 1/x-c * lim_{x→c} f(c) = realan broj
Svaka od ''limesiranih'' funkcija u c ima limes pa su one i _nužno_ neprekidne u točki c(to osigurava jedan od teorema vezanih za neprekidnost i limes).
To će reći da su funkcije 1/x-c,f(x) te konstantna funkcija f(c) neprekidne u točki c |
Potpuno krivo. Ako su funkcije f i g neprekidne u tocki c, onda su i f+g, f-g i f*g neprekidne u c, a ako je g(c) != 0, onda je i f/g neprekidno u c. Obrat ne vrijedi.
To je posljedica teorema koji kaze:
lim_{x→c} f(x) = a, lim_{x→c} g(x) = b ⇒ lim_{x→c}( f(x) + g(x)) = a + b obrat ni ovde ne vrijedi
Analogno za * i /
Kontraprimjer si dao sam, jer ako malo bolje pogledas lim_{x→c} (1/x-c) ne postoji.
_________________ Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
vsego Site Admin


Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09) Postovi: (3562)16
Spol: 
Lokacija: /sbin/init
|
Postano: 23:17 čet, 5. 8. 2004 Naslov: |
|
|
Ako sam te dobro shvatio sto zelis, onda ti je vecina dobra. :D Samo ovo nije:
[quote="Anonymous"]Gore navedena funkcija nije definirana u točki c [color=#800000]jer bi u suprotnom imali funkcijsku vrijednost koja raste neograničeno.[/color][/quote]
Ne bi imali [i]funkcijsku vrijednost koja raste neograničeno[/i], nego bi imali 0/0, sto nije definirano. 8)
Ako sam te dobro shvatio sto zelis, onda ti je vecina dobra. Samo ovo nije:
Anonymous (napisa): | Gore navedena funkcija nije definirana u točki c jer bi u suprotnom imali funkcijsku vrijednost koja raste neograničeno. |
Ne bi imali funkcijsku vrijednost koja raste neograničeno, nego bi imali 0/0, sto nije definirano.
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju. 
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)


Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol: 
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)


Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol: 
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)


Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol: 
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
Postano: 16:45 pet, 13. 8. 2004 Naslov: |
|
|
Kako je funkcija f neprekidna u tocki c ako i samo ako je lim_{x->c}(f(x)) = f(c), onda preko vrijednosti limesa funkcije u nekoj tocki mozes provjeravati neprekidnost funkcije.
Ako f nije definirana u c, a ima limes u toj tocki, onda ako dodefiniras f(c) := lim_{x->c}(f(x)), dobiti ces funkciju koja je u c neprekidna. Naglasavam da to nije ista, nego nova funkcija, jer si do sada imao funkciju f : A -> B, a sada imas f : A U {c} -> B.
Nisam bas siguran da sam u potpunosti odgovorio na tvoje pitanje, jer mi bas i nije jasno kako se definicija pojma limes funkcije u tocki (sto je realan broj) moze smatrati prosirenjem pojma neprekidne funkcije (sto je funkcija) :?:
Kako je funkcija f neprekidna u tocki c ako i samo ako je lim_{x->c}(f(x)) = f(c), onda preko vrijednosti limesa funkcije u nekoj tocki mozes provjeravati neprekidnost funkcije.
Ako f nije definirana u c, a ima limes u toj tocki, onda ako dodefiniras f(c) := lim_{x->c}(f(x)), dobiti ces funkciju koja je u c neprekidna. Naglasavam da to nije ista, nego nova funkcija, jer si do sada imao funkciju f : A -> B, a sada imas f : A U {c} -> B.
Nisam bas siguran da sam u potpunosti odgovorio na tvoje pitanje, jer mi bas i nije jasno kako se definicija pojma limes funkcije u tocki (sto je realan broj) moze smatrati prosirenjem pojma neprekidne funkcije (sto je funkcija)
_________________ Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
Postano: 17:22 pet, 13. 8. 2004 Naslov: |
|
|
Možda sam malo pregrubo nastupio,ali imati limes u točki koja je funkcijska vrijednost je isto što i imati neprekidnost u toj istoj točki.U tom slučaju su te dvije definicije _potpuno identične_.
Jedina razlika koju ja primjećujem kod tih dvaju definicija je kada limes funkcije nije funkcijska vrijednost(onda se ona može umjetno ''prišiti'' točki u kojoj smo limes ispitivali i to zovemo proširenjem funkcije po neprekidnosti),onda se defnicije bitno razlikuju jer kod definicije neprekidne funkcije mi aproksimiramo funkcijskim vrijednostima neku funkc. vrijednost dok kod definicije limesa funkcijskim vrijednostima aproksimiramo realan broj lišen svojstva da je funkcijska vrijednost.
Pa sam u skladu s time rekao je definicija limesa proširena definicija neprekidnosti u točki,kažem,možda sam malo grubo zvučao ali _kolokvijalno govoreći_ veza tih definicija je ista ako je limes funkc. vrijednost ,a definicije će se samo razlikovati ako je limes realna vrijednost koja nema to svojstvo da je i funkcijska.
Da onda još nešto pitam kad samo ovdje,zapravo samo da mi provjeriš ovo razmišljanje :
Definicija neprekidnosti u točki mi mora vrijediti za svaki epsilon strogo pozitivan broj pa si ja uzmem epsilon u neposrednoj okolini(dovoljnoj blizini) zdesna s obzirom na nulu, pa mi je taj uzeti broj epsilon dovoljno malen da aproksimira nulu.
I onda mi vrijedi da je razlika funkcijskih vrijednosti i konkretno promatrane funkcijske vrijednosti manja od epsilona(koji je ''gotovo nula'') što će mi reći da je razlika funkcijskih vrijednosti i konkretne f.vrijednosti(u točki c)toliko mizerna da smijem kazati:
imati funkcijsku vrijednost u c je isto što i imati vrijednost u okolnim točkama.
I još nešto:
Realnih brojeva kojima mogu aproksimirati neki zadani realni broj(proizvoljni) ima beskonačno mnogo ?
Možda sam malo pregrubo nastupio,ali imati limes u točki koja je funkcijska vrijednost je isto što i imati neprekidnost u toj istoj točki.U tom slučaju su te dvije definicije _potpuno identične_.
Jedina razlika koju ja primjećujem kod tih dvaju definicija je kada limes funkcije nije funkcijska vrijednost(onda se ona može umjetno ''prišiti'' točki u kojoj smo limes ispitivali i to zovemo proširenjem funkcije po neprekidnosti),onda se defnicije bitno razlikuju jer kod definicije neprekidne funkcije mi aproksimiramo funkcijskim vrijednostima neku funkc. vrijednost dok kod definicije limesa funkcijskim vrijednostima aproksimiramo realan broj lišen svojstva da je funkcijska vrijednost.
Pa sam u skladu s time rekao je definicija limesa proširena definicija neprekidnosti u točki,kažem,možda sam malo grubo zvučao ali _kolokvijalno govoreći_ veza tih definicija je ista ako je limes funkc. vrijednost ,a definicije će se samo razlikovati ako je limes realna vrijednost koja nema to svojstvo da je i funkcijska.
Da onda još nešto pitam kad samo ovdje,zapravo samo da mi provjeriš ovo razmišljanje :
Definicija neprekidnosti u točki mi mora vrijediti za svaki epsilon strogo pozitivan broj pa si ja uzmem epsilon u neposrednoj okolini(dovoljnoj blizini) zdesna s obzirom na nulu, pa mi je taj uzeti broj epsilon dovoljno malen da aproksimira nulu.
I onda mi vrijedi da je razlika funkcijskih vrijednosti i konkretno promatrane funkcijske vrijednosti manja od epsilona(koji je ''gotovo nula'') što će mi reći da je razlika funkcijskih vrijednosti i konkretne f.vrijednosti(u točki c)toliko mizerna da smijem kazati:
imati funkcijsku vrijednost u c je isto što i imati vrijednost u okolnim točkama.
I još nešto:
Realnih brojeva kojima mogu aproksimirati neki zadani realni broj(proizvoljni) ima beskonačno mnogo ?
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)


Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol: 
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
Postano: 17:36 pet, 13. 8. 2004 Naslov: |
|
|
[quote]Možda sam malo pregrubo nastupio,ali imati limes u točki koja je funkcijska vrijednost je isto što i imati neprekidnost u toj istoj točki.U tom slučaju su te dvije definicije _potpuno identične_.
[/quote]
A sto je s npr. funkcijom f: |R -> |R f(x) = -1 za x!=0, f(0) = 0.
Ova funkcija ima u 0 funkcijsku vrijednost 0 i limes 1
ili sgn: |R -> |R sgn(x) = -1 za x<0, sgn(0) = 0, sgn(x) = 1 za x>0
ovdje je sgn(0) = 0, a limes u 0 ne postoji.
[quote]
Definicija neprekidnosti u točki mi mora vrijediti za svaki epsilon strogo pozitivan broj pa si ja uzmem epsilon u neposrednoj okolini(dovoljnoj blizini) zdesna s obzirom na nulu, pa mi je taj uzeti broj epsilon dovoljno malen da aproksimira nulu.
I onda mi vrijedi da je razlika funkcijskih vrijednosti i konkretno promatrane funkcijske vrijednosti manja od epsilona(koji je ''gotovo nula'') što će mi reći da je razlika funkcijskih vrijednosti i konkretne f.vrijednosti(u točki c)toliko mizerna da smijem kazati:
imati funkcijsku vrijednost u c je isto što i imati vrijednost u okolnim točkama.
[/quote]
Ako mislis nesto u praksi izracunavati ili ako volis biti neprecizan onda da :wink:
[quote]
Realnih brojeva kojima mogu aproksimirati neki zadani realni broj(proizvoljni) ima beskonačno mnogo ?[/quote]
Ako sa zadanom tocnoscu e>0 aproksimiras c@|R, zelis reci da ti je umjesto c dovoljno promatati bilo koji broj u intervalu <c-e,c+e>, a taj skup ocito sadrzi neprebrojivo mnogo (dakle beskonacno) realnih brojeva.
Citat: | Možda sam malo pregrubo nastupio,ali imati limes u točki koja je funkcijska vrijednost je isto što i imati neprekidnost u toj istoj točki.U tom slučaju su te dvije definicije _potpuno identične_.
|
A sto je s npr. funkcijom f: |R → |R f(x) = -1 za x!=0, f(0) = 0.
Ova funkcija ima u 0 funkcijsku vrijednost 0 i limes 1
ili sgn: |R → |R sgn(x) = -1 za x<0, sgn(0) = 0, sgn(x) = 1 za x>0
ovdje je sgn(0) = 0, a limes u 0 ne postoji.
Citat: |
Definicija neprekidnosti u točki mi mora vrijediti za svaki epsilon strogo pozitivan broj pa si ja uzmem epsilon u neposrednoj okolini(dovoljnoj blizini) zdesna s obzirom na nulu, pa mi je taj uzeti broj epsilon dovoljno malen da aproksimira nulu.
I onda mi vrijedi da je razlika funkcijskih vrijednosti i konkretno promatrane funkcijske vrijednosti manja od epsilona(koji je ''gotovo nula'') što će mi reći da je razlika funkcijskih vrijednosti i konkretne f.vrijednosti(u točki c)toliko mizerna da smijem kazati:
imati funkcijsku vrijednost u c je isto što i imati vrijednost u okolnim točkama.
|
Ako mislis nesto u praksi izracunavati ili ako volis biti neprecizan onda da
Citat: |
Realnih brojeva kojima mogu aproksimirati neki zadani realni broj(proizvoljni) ima beskonačno mnogo ? |
Ako sa zadanom tocnoscu e>0 aproksimiras c@|R, zelis reci da ti je umjesto c dovoljno promatati bilo koji broj u intervalu <c-e,c+e>, a taj skup ocito sadrzi neprebrojivo mnogo (dakle beskonacno) realnih brojeva.
_________________ Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
Postano: 19:12 pet, 13. 8. 2004 Naslov: |
|
|
[quote]A sto je s npr. funkcijom f: |R -> |R f(x) = -1 za x!=0, f(0) = 0.
Ova funkcija ima u 0 funkcijsku vrijednost 0 i limes 1
ili sgn: |R -> |R sgn(x) = -1 za x<0, sgn(0) = 0, sgn(x) = 1 za x>0
ovdje je sgn(0) = 0, a limes u 0 ne postoji.
[/quote]
Oprosti ali doista nisam razumio što mi želiš reći.
Obje funkcije su prekidne u nuli s time da gornja ima limes u -1,a donja nema limesa.
[quote]Ako mislis nesto u praksi izracunavati ili ako volis biti neprecizan onda da [/quote]
uh,baš kad sam pomislio da precizniji ne mogu biti ispadne da sam neprecizan. :D
Pa zar matematika priznaje samo simboliku,a svaku interpretaciju simbolike riječima smatra nepreciznošću ? :evil:
He-he,već si zamišljam dva matematičara kako stoje naspram ploče i zure u simboličku izjavu i ne govore ništa već jedan drugom guguću u bradu(ono kao 'hm,hm' razumijemo se-sličica bez riječi;))
Ma zapravo svjestan sam nepreciznosti ako je praksa u pitanju…ma daj mi samo reci tko to u matematici voli biti neprecizan ? :wink:
To je kao da zidaru daš da vrši by-pass na srcu-na kraju neće učiniti ništa korisnoga,samo će se još porezati,a pacijenta izrezati :D
Citat: | A sto je s npr. funkcijom f: |R → |R f(x) = -1 za x!=0, f(0) = 0.
Ova funkcija ima u 0 funkcijsku vrijednost 0 i limes 1
ili sgn: |R → |R sgn(x) = -1 za x<0, sgn(0) = 0, sgn(x) = 1 za x>0
ovdje je sgn(0) = 0, a limes u 0 ne postoji.
|
Oprosti ali doista nisam razumio što mi želiš reći.
Obje funkcije su prekidne u nuli s time da gornja ima limes u -1,a donja nema limesa.
Citat: | Ako mislis nesto u praksi izracunavati ili ako volis biti neprecizan onda da |
uh,baš kad sam pomislio da precizniji ne mogu biti ispadne da sam neprecizan.
Pa zar matematika priznaje samo simboliku,a svaku interpretaciju simbolike riječima smatra nepreciznošću ?
He-he,već si zamišljam dva matematičara kako stoje naspram ploče i zure u simboličku izjavu i ne govore ništa već jedan drugom guguću u bradu(ono kao 'hm,hm' razumijemo se-sličica bez riječi )
Ma zapravo svjestan sam nepreciznosti ako je praksa u pitanju…ma daj mi samo reci tko to u matematici voli biti neprecizan ?
To je kao da zidaru daš da vrši by-pass na srcu-na kraju neće učiniti ništa korisnoga,samo će se još porezati,a pacijenta izrezati
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)


Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol: 
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
Postano: 13:17 sub, 14. 8. 2004 Naslov: |
|
|
[quote][quote]A sto je s npr. funkcijom f: |R -> |R f(x) = -1 za x!=0, f(0) = 0.
Ova funkcija ima u 0 funkcijsku vrijednost 0 i limes 1
ili sgn: |R -> |R sgn(x) = -1 za x<0, sgn(0) = 0, sgn(x) = 1 za x>0
ovdje je sgn(0) = 0, a limes u 0 ne postoji.
[/quote]
Oprosti ali doista nisam razumio što mi želiš reći.
Obje funkcije su prekidne u nuli s time da gornja ima limes u -1,a donja nema limesa.
[/quote]
Pa bas to. Mozes imati limes u tocki u kojoj postoji funkcijska vrijednost, a da taj limes ne bude jednak funkcijskoj vrijednosti. Vrijedi da je limes u nekoj tocki jednak funkcijskoj vrijednosti u toj tocki ako i samo ako je funkcija u toj tocki neprekidna. Ipak to ne znaci da su u tom slucaju te dvije definicije potpuno identicne, jer (ponavljam) jedno oznacava realan broj, a drugo funkciju :!: Ipak ta dva pojma su usko povezana jer poznavajuci jedan mozes dosta toga zakljuciti o drugome.
[quote]
Pa zar matematika priznaje samo simboliku,a svaku interpretaciju simbolike riječima smatra nepreciznošću ?
[/quote]
Dok god interpretiras na ekvivalentan nacin sve je OK :wink:, ali cim interpretiras na nacin takav da pokusas stvoriti nekakvu vizualnu predodzbu ili to sebi predstaviti na intuitivan nacin moras uci u tamne vode nepreciznosti 8)
Intuitivno i vizualno predocavanje je korisno kada pokusavas shvatiti ideju i motivaciju za definicije nekih pojmova, ali pretjerano uzdanje u vizualnost i intuitivnost cesto vodi do gresaka. Klasican primjer je kada dokazivas sukladnost nekih trokuta, pa onda sebi nacrtas skicu, pa ti na toj skici dva kuta izgledaju jednaka, pa se zaletis i zakjlucis da su jednaka bez da to i dokazes i u konacnici dodjes do potpuno pogresnih rezultata. Dakle skica pomaze, ali sve ono sto na njoj uocis potrebno je dokazati koristeci precizne definicije i teoreme, a ne njihove intuitivne interpretacije.
Citat: | Citat: | A sto je s npr. funkcijom f: |R → |R f(x) = -1 za x!=0, f(0) = 0.
Ova funkcija ima u 0 funkcijsku vrijednost 0 i limes 1
ili sgn: |R → |R sgn(x) = -1 za x<0, sgn(0) = 0, sgn(x) = 1 za x>0
ovdje je sgn(0) = 0, a limes u 0 ne postoji.
|
Oprosti ali doista nisam razumio što mi želiš reći.
Obje funkcije su prekidne u nuli s time da gornja ima limes u -1,a donja nema limesa.
|
Pa bas to. Mozes imati limes u tocki u kojoj postoji funkcijska vrijednost, a da taj limes ne bude jednak funkcijskoj vrijednosti. Vrijedi da je limes u nekoj tocki jednak funkcijskoj vrijednosti u toj tocki ako i samo ako je funkcija u toj tocki neprekidna. Ipak to ne znaci da su u tom slucaju te dvije definicije potpuno identicne, jer (ponavljam) jedno oznacava realan broj, a drugo funkciju Ipak ta dva pojma su usko povezana jer poznavajuci jedan mozes dosta toga zakljuciti o drugome.
Citat: |
Pa zar matematika priznaje samo simboliku,a svaku interpretaciju simbolike riječima smatra nepreciznošću ?
|
Dok god interpretiras na ekvivalentan nacin sve je OK , ali cim interpretiras na nacin takav da pokusas stvoriti nekakvu vizualnu predodzbu ili to sebi predstaviti na intuitivan nacin moras uci u tamne vode nepreciznosti
Intuitivno i vizualno predocavanje je korisno kada pokusavas shvatiti ideju i motivaciju za definicije nekih pojmova, ali pretjerano uzdanje u vizualnost i intuitivnost cesto vodi do gresaka. Klasican primjer je kada dokazivas sukladnost nekih trokuta, pa onda sebi nacrtas skicu, pa ti na toj skici dva kuta izgledaju jednaka, pa se zaletis i zakjlucis da su jednaka bez da to i dokazes i u konacnici dodjes do potpuno pogresnih rezultata. Dakle skica pomaze, ali sve ono sto na njoj uocis potrebno je dokazati koristeci precizne definicije i teoreme, a ne njihove intuitivne interpretacije.
_________________ Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
Postano: 14:53 sub, 14. 8. 2004 Naslov: |
|
|
[quote]Pa bas to. Mozes imati limes u tocki u kojoj postoji funkcijska vrijednost, a da taj limes ne bude jednak funkcijskoj vrijednosti. Vrijedi da je limes u nekoj tocki jednak funkcijskoj vrijednosti u toj tocki ako i samo ako je funkcija u toj tocki neprekidna. Ipak to ne znaci da su u tom slucaju te dvije definicije potpuno identicne, jer (ponavljam) jedno oznacava realan broj, a drugo funkciju Ipak ta dva pojma su usko povezana jer poznavajuci jedan mozes dosta toga zakljuciti o drugome.[/quote]
Ok. :wink:
[quote]Dok god interpretiras na ekvivalentan nacin sve je OK , ali cim interpretiras na nacin takav da pokusas stvoriti nekakvu vizualnu predodzbu ili to sebi predstaviti na intuitivan nacin moras uci u tamne vode nepreciznosti [/quote]
Znaš,profaći ti često metaforiziraju na predavanjima,naravno reći češ-oni si to mogu dopustiti zbog iskustva i stečene mudrosti te znanja ali nekako ipak svi teže nekakvom slikovitom izražavanju,lijepše je(i da spriječe zjevanje slušaoca;)) imati na zidu sliku nego skupinu simbolike(što ne vrijedi za svakoga-Sofija Kovalevska je kao mala uživala u gledanju formula o diferencijalnom i integralnom računu koje je njezin otac matematičar nalijepio na zid;))
Ja obožavam kada profesori metaforiziraju. 8)
Najviše sam volio prof Polonija koji je toliko slikovito(i sa dozom genijalnog humora) da sam uživao u njegovim projekcijama mašte...jednom je objašnjavao nešto(ne sijećam se što) i rekao:
shvatite to kao košulje koje se same bacaju u veš-mašinu i nakon pranja vas samostalno odjevaju. :lol: :lol:
Čovjek je bio toliko humorističan da je to trebalo naplaćivati.
Naravno nemoj pomisliti da je bio loš predavač,naprotiv genijalno je predavao. :wink:
[quote]Intuitivno i vizualno predocavanje je korisno kada pokusavas shvatiti ideju i motivaciju za definicije nekih pojmova, ali pretjerano uzdanje u vizualnost i intuitivnost cesto vodi do gresaka. Klasican primjer je kada dokazivas sukladnost nekih trokuta, pa onda sebi nacrtas skicu, pa ti na toj skici dva kuta izgledaju jednaka, pa se zaletis i zakjlucis da su jednaka bez da to i dokazes i u konacnici dodjes do potpuno pogresnih rezultata. Dakle skica pomaze, ali sve ono sto na njoj uocis potrebno je dokazati koristeci precizne definicije i teoreme, a ne njihove intuitivne interpretacije.[/quote]
Slažem se,ali neke stvari se bez vizualizacije teško shvaćaju,npr. interpretacija derivacije preko problema tangente.
Citat: | Pa bas to. Mozes imati limes u tocki u kojoj postoji funkcijska vrijednost, a da taj limes ne bude jednak funkcijskoj vrijednosti. Vrijedi da je limes u nekoj tocki jednak funkcijskoj vrijednosti u toj tocki ako i samo ako je funkcija u toj tocki neprekidna. Ipak to ne znaci da su u tom slucaju te dvije definicije potpuno identicne, jer (ponavljam) jedno oznacava realan broj, a drugo funkciju Ipak ta dva pojma su usko povezana jer poznavajuci jedan mozes dosta toga zakljuciti o drugome. |
Ok.
Citat: | Dok god interpretiras na ekvivalentan nacin sve je OK , ali cim interpretiras na nacin takav da pokusas stvoriti nekakvu vizualnu predodzbu ili to sebi predstaviti na intuitivan nacin moras uci u tamne vode nepreciznosti |
Znaš,profaći ti često metaforiziraju na predavanjima,naravno reći češ-oni si to mogu dopustiti zbog iskustva i stečene mudrosti te znanja ali nekako ipak svi teže nekakvom slikovitom izražavanju,lijepše je(i da spriječe zjevanje slušaoca;)) imati na zidu sliku nego skupinu simbolike(što ne vrijedi za svakoga-Sofija Kovalevska je kao mala uživala u gledanju formula o diferencijalnom i integralnom računu koje je njezin otac matematičar nalijepio na zid;))
Ja obožavam kada profesori metaforiziraju.
Najviše sam volio prof Polonija koji je toliko slikovito(i sa dozom genijalnog humora) da sam uživao u njegovim projekcijama mašte...jednom je objašnjavao nešto(ne sijećam se što) i rekao:
shvatite to kao košulje koje se same bacaju u veš-mašinu i nakon pranja vas samostalno odjevaju.
Čovjek je bio toliko humorističan da je to trebalo naplaćivati.
Naravno nemoj pomisliti da je bio loš predavač,naprotiv genijalno je predavao.
Citat: | Intuitivno i vizualno predocavanje je korisno kada pokusavas shvatiti ideju i motivaciju za definicije nekih pojmova, ali pretjerano uzdanje u vizualnost i intuitivnost cesto vodi do gresaka. Klasican primjer je kada dokazivas sukladnost nekih trokuta, pa onda sebi nacrtas skicu, pa ti na toj skici dva kuta izgledaju jednaka, pa se zaletis i zakjlucis da su jednaka bez da to i dokazes i u konacnici dodjes do potpuno pogresnih rezultata. Dakle skica pomaze, ali sve ono sto na njoj uocis potrebno je dokazati koristeci precizne definicije i teoreme, a ne njihove intuitivne interpretacije. |
Slažem se,ali neke stvari se bez vizualizacije teško shvaćaju,npr. interpretacija derivacije preko problema tangente.
|
|
[Vrh] |
|
|