Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
banank0 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 11. 06. 2013. (13:36:04) Postovi: (25)16
|
|
[Vrh] |
|
angelika Forumaš(ica)
Pridružen/a: 08. 02. 2011. (17:26:51) Postovi: (5F)16
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
|
[Vrh] |
|
malisputnik Forumaš(ica)
Pridružen/a: 02. 09. 2013. (08:43:21) Postovi: (31)16
|
|
[Vrh] |
|
R2-D2 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 11. 10. 2011. (20:32:10) Postovi: (2F)16
|
Postano: 23:27 ned, 3. 11. 2013 Naslov: |
|
|
[quote="malisputnik"]Surjekcija s A= [-2,2]presjekQ na Q?
Kako bismo definirali da se q iz domene preslika u f(q) koji je izvan intervala [-2,2]? Je li bi se mozda mogla definirati neka kubna funkcija kojoj je domena na [-2,2] i onda ju restingriramo na Q?[/quote]
Ja sam razmišljala ovako: slika funkcije [tex] f(x) = \frac{1}{x}[/tex] za [tex] x \in \langle-1, 0\rangle \cup \langle0,1\rangle [/tex] je [tex] \langle-\infty, -1\rangle \cup \langle1, \infty\rangle[/tex]. Dakle, ta funkcija očito racionalne brojeve pošalje u racionalne (i sve ih pokupi). Sad još samo imamo problem s intervalom [tex][-1, 1][/tex]. No stavimo da je [tex]f(x) = x-1 [/tex] za [tex]x\in[1,2] [/tex] (slika je interval [0, 1]) te [tex]f(x) = x+1 [/tex] za [tex] x\in[-2, -1][/tex] (slika je interval [-1, 0]) i npr. 0 pošaljemo u 0.
malisputnik (napisa): | Surjekcija s A= [-2,2]presjekQ na Q?
Kako bismo definirali da se q iz domene preslika u f(q) koji je izvan intervala [-2,2]? Je li bi se mozda mogla definirati neka kubna funkcija kojoj je domena na [-2,2] i onda ju restingriramo na Q? |
Ja sam razmišljala ovako: slika funkcije [tex] f(x) = \frac{1}{x}[/tex] za [tex] x \in \langle-1, 0\rangle \cup \langle0,1\rangle [/tex] je [tex] \langle-\infty, -1\rangle \cup \langle1, \infty\rangle[/tex]. Dakle, ta funkcija očito racionalne brojeve pošalje u racionalne (i sve ih pokupi). Sad još samo imamo problem s intervalom [tex][-1, 1][/tex]. No stavimo da je [tex]f(x) = x-1 [/tex] za [tex]x\in[1,2] [/tex] (slika je interval [0, 1]) te [tex]f(x) = x+1 [/tex] za [tex] x\in[-2, -1][/tex] (slika je interval [-1, 0]) i npr. 0 pošaljemo u 0.
|
|
[Vrh] |
|
matijaB Forumaš(ica)
Pridružen/a: 19. 08. 2010. (09:11:43) Postovi: (4D)16
|
Postano: 14:05 sri, 6. 11. 2013 Naslov: |
|
|
Dokazite da je skup svih polinoma jedne varijable s cjelobrojnim koeficijentima prebrojiv skup.
u skripti je rijeseno...ali
polinome zapisemo u obliku ( A0,A1,A2,.... ) i svaki od Ai € Z
neka je S= { (A0,A1,...) ; Ai biramo samo izmedu {0,1} }
S je podskup od skupa svih polinoma jedne varijable s cjelobrojnim koeficijentima,a ima 2^alefnula elemenata..tj vise od prebrojivog..
u cemu grijesim? hvala unaprijed
Dokazite da je skup svih polinoma jedne varijable s cjelobrojnim koeficijentima prebrojiv skup.
u skripti je rijeseno...ali
polinome zapisemo u obliku ( A0,A1,A2,.... ) i svaki od Ai € Z
neka je S= { (A0,A1,...) ; Ai biramo samo izmedu {0,1} }
S je podskup od skupa svih polinoma jedne varijable s cjelobrojnim koeficijentima,a ima 2^alefnula elemenata..tj vise od prebrojivog..
u cemu grijesim? hvala unaprijed
|
|
[Vrh] |
|
kikzmyster Forumaš(ica)
Pridružen/a: 14. 10. 2010. (13:35:08) Postovi: (72)16
Spol:
|
Postano: 19:05 sri, 6. 11. 2013 Naslov: |
|
|
Problem je u ovome "polinome zapisemo u obliku ( A0,A1,A2,.... ) i svaki od Ai € Z ". Polinom zapises kao [b]konačan[/b] (a ne beskonacan!) niz [tex](A_0,A_1,A_2,\ldots,A_n)[/tex], pa odatle zakljucis da polinoma [tex]n[/tex]-tog stupnja ima prebrojivo mnogo, za neki fiksni [tex]n[/tex]. Onda je skup svih polinoma s cjelobrojnim koeficijentima unija po [tex]n \in \mathbb{N}[/tex] od skupova polinoma [tex]n[/tex]-tog stupnja. To je prebrojiva unija prebrojivih skupova, dakle prebrojiv skup.
Problem je u ovome "polinome zapisemo u obliku ( A0,A1,A2,.... ) i svaki od Ai € Z ". Polinom zapises kao konačan (a ne beskonacan!) niz [tex](A_0,A_1,A_2,\ldots,A_n)[/tex], pa odatle zakljucis da polinoma [tex]n[/tex]-tog stupnja ima prebrojivo mnogo, za neki fiksni [tex]n[/tex]. Onda je skup svih polinoma s cjelobrojnim koeficijentima unija po [tex]n \in \mathbb{N}[/tex] od skupova polinoma [tex]n[/tex]-tog stupnja. To je prebrojiva unija prebrojivih skupova, dakle prebrojiv skup.
|
|
[Vrh] |
|
student_92 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 17. 09. 2011. (16:31:46) Postovi: (B9)16
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
|
[Vrh] |
|
student_92 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 17. 09. 2011. (16:31:46) Postovi: (B9)16
|
|
[Vrh] |
|
student_92 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 17. 09. 2011. (16:31:46) Postovi: (B9)16
|
|
[Vrh] |
|
quark Forumaš(ica)
Pridružen/a: 22. 10. 2011. (16:47:39) Postovi: (DA)16
Spol:
|
|
[Vrh] |
|
student_92 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 17. 09. 2011. (16:31:46) Postovi: (B9)16
|
|
[Vrh] |
|
matijaB Forumaš(ica)
Pridružen/a: 19. 08. 2010. (09:11:43) Postovi: (4D)16
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
|
[Vrh] |
|
rom Forumaš(ica)
Pridružen/a: 26. 10. 2010. (11:10:35) Postovi: (2D)16
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
Postano: 12:56 čet, 9. 1. 2014 Naslov: |
|
|
[quote="rom"]Može li netko napisati hint kako bi se ovo obrazložilo: Neka je [tex]A[/tex] totalno uređen skup t.d. je [tex]I_A[/tex] jedina sličnost između [tex] (A, <)[/tex] i [tex] (A, <)[/tex]. Mora li [tex]A[/tex] biti dobro uređen?[/quote]
Ne. Na primjer, postoji samo jedna sličnost s [tex](\mathbb{Z}_{-}, <)[/tex] na taj isti skup, a očito je da skup svih negativnih cijelih brojeva nije dobro uređen.
E, sad, ako je pitanje mora li [i]A[/i] biti dobro uređen ili inverzno dobro uređen, onda o tome moram malo duže razmisliti. :wink:
EDIT: Evo i odgovora na ovo dodatno pitanje: Neka su [tex]\alpha[/tex] i [tex]\beta[/tex] beskonačni ordinali. Skup čiji je uređajni tip [tex]\alpha+\beta^*[/tex] ima traženo svojstvo.
rom (napisa): | Može li netko napisati hint kako bi se ovo obrazložilo: Neka je [tex]A[/tex] totalno uređen skup t.d. je [tex]I_A[/tex] jedina sličnost između [tex] (A, <)[/tex] i [tex] (A, <)[/tex]. Mora li [tex]A[/tex] biti dobro uređen? |
Ne. Na primjer, postoji samo jedna sličnost s [tex](\mathbb{Z}_{-}, <)[/tex] na taj isti skup, a očito je da skup svih negativnih cijelih brojeva nije dobro uređen.
E, sad, ako je pitanje mora li A biti dobro uređen ili inverzno dobro uređen, onda o tome moram malo duže razmisliti.
EDIT: Evo i odgovora na ovo dodatno pitanje: Neka su [tex]\alpha[/tex] i [tex]\beta[/tex] beskonačni ordinali. Skup čiji je uređajni tip [tex]\alpha+\beta^*[/tex] ima traženo svojstvo.
_________________ Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
[Vrh] |
|
simon11 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 01. 10. 2011. (21:02:52) Postovi: (7C)16
Spol:
Lokacija: FunkyTown
|
|
[Vrh] |
|
mdoko Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12) Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
Postano: 18:58 čet, 9. 1. 2014 Naslov: |
|
|
[quote="simon11"]Koliko je na kraju [tex]0^0[/tex]?[/quote]
Ako misliš na potenciranje ordinalnih brojeva ili potenciranje kardinalnih brojeva onda je [tex]0^0=1[/tex]. Ako misliš na potenciranje realnih brojeva, onda [tex]0^0[/tex] nije definirano. Ako misliš na neku četvrtu operaciju, reci na što misliš, pa ćemo vidjeti. :wink:
[quote]Na [url=http://www.wolframalpha.com/input/?i=0%5E0]walphi[/url] pise da je neodluceno[/quote]
Zato što Wolfram Alpha misli na potenciranje realnih brojeva.
[quote]
na vjezbama smo rekli u definiciji potenciranja ordinalnih brojeva [tex]\alpha^0:=1[/tex] te [tex]\alpha^{\lambda}=sup_{0<\beta <\lambda}(\alpha^{\lambda})[/tex], tj, iskljucujemo [tex]0[/tex] jer bi u tome slucaju bilo [tex]0^{\omega}=1[/tex][/quote]
Da, ne želimo da nam se ona jedinica ([tex]0^0[/tex]) petlja u supremum.
[quote]
Btw, kako da [tex]0<\beta <\lambda[/tex] "natjeram" ispod supremuma?[/quote]
Hoćeš ovakvo nešto: [tex]\sup\limits_{0<\beta <\lambda} \alpha^{\lambda}[/tex]?
simon11 (napisa): | Koliko je na kraju [tex]0^0[/tex]? |
Ako misliš na potenciranje ordinalnih brojeva ili potenciranje kardinalnih brojeva onda je [tex]0^0=1[/tex]. Ako misliš na potenciranje realnih brojeva, onda [tex]0^0[/tex] nije definirano. Ako misliš na neku četvrtu operaciju, reci na što misliš, pa ćemo vidjeti.
Citat: | Na walphi pise da je neodluceno |
Zato što Wolfram Alpha misli na potenciranje realnih brojeva.
Citat: |
na vjezbama smo rekli u definiciji potenciranja ordinalnih brojeva [tex]\alpha^0:=1[/tex] te [tex]\alpha^{\lambda}=sup_{0<\beta <\lambda}(\alpha^{\lambda})[/tex], tj, iskljucujemo [tex]0[/tex] jer bi u tome slucaju bilo [tex]0^{\omega}=1[/tex] |
Da, ne želimo da nam se ona jedinica ([tex]0^0[/tex]) petlja u supremum.
Citat: |
Btw, kako da [tex]0<\beta <\lambda[/tex] "natjeram" ispod supremuma? |
Hoćeš ovakvo nešto: [tex]\sup\limits_{0<\beta <\lambda} \alpha^{\lambda}[/tex]?
_________________ Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
[Vrh] |
|
simon11 Forumaš(ica)
Pridružen/a: 01. 10. 2011. (21:02:52) Postovi: (7C)16
Spol:
Lokacija: FunkyTown
|
Postano: 21:06 čet, 9. 1. 2014 Naslov: |
|
|
Da, mislio sam na potenciranje ordinalnih, kuzim sada, hvala . :)
Da, mislim upravno na to, pogledao sam Tex Commands, \limits, umjesto sto sam ja stavio sup_{}. Hvala. :D
:karma:
Da, mislio sam na potenciranje ordinalnih, kuzim sada, hvala .
Da, mislim upravno na to, pogledao sam Tex Commands, \limits, umjesto sto sam ja stavio sup_{}. Hvala.
_________________
getting recognized
|
|
[Vrh] |
|
|