1. zadatak
I S i P su grupe, to su podgrupe grupe regularnih matrica reda 2,
odnosno reda 3.
Provjeru svojstava grupe bitno olakšava Binet-Cauchyjev teorem,
iako ga nije nužno primjenjivati.
Npr. zatvorenost: ako matrice A i B obje imaju determinantu 1,
vrijedi li to i za AB? Analogno za matrice s pozitivnom determinantom.
Zbog det AB = det A det B to je očito.
Naravno, det I = 1, pozitivna.
Determinanta inverzne matrice jednaka je recipročnoj vrijednosti
determinante te matrice. Zato očito svaka matrica iz S, odnosno P,
ima svoju inverznu matricu u istom podskupu.
I to je sve.
2. zadatak
S je zapravo takav da je [S] cijeli prostor P3.
Lako se vidi da linearna ljuska od S sadrži npr standardnu bazu,
no treba početi npr s bazom 1, 1+t, 1+t+t^2, 1+t+t^2+t^3.
3. zadatak.
Rješenje sustava je 1-parametarsko,
bazu pridruženog homogenog sustava čini npr. (1,3,8,6).
Rješenje sustava uz dodatni uvjet sa zbrojem 45
jest (2,9,20,14) (vidi datum pisanja kolokvija).
Rješenje homogenog sustava s dodatnim uvjetom su dva,
(1/2, 3/2, 4, 3) i -(1/2, 3/2, 4, 3).
4. zadatak
det T = (a^2 - b^2)^2 = (a+b)^2 (a-b)^2.
Odavde je jasno da rang nije maksimalan (4) samo
za slučajeve a = b i a = - b, kada je očito 2, posebno, dakako,
0 ako je a=b=0.
Inverznu matricu mnogi su izračunali (manje-više dobro)
za izbor a=1, b = 2 ili obrnuto.
Za a=b (ali ne 0) i a=-b dobiju se 2-dim potprostori čija suma
je čitav R^4.
Jasno, ako se uzme i slučaj T = 0 (nezanimljiv) prostor rješenja
trivijalno je cijeli R^4.
5. zadatak
Sustavi nisu uvijek ekvivalentni. Nekolicina je našla protuprimjere,
posebno za Cramerov sustav (što može, ali ne mora biti)
gdje se za (jedinstveno) rješenje vidi da nije jednako za oba sustava,
osim trivijalno kad je A simetrična.
1. zadatak
I S i P su grupe, to su podgrupe grupe regularnih matrica reda 2,
odnosno reda 3.
Provjeru svojstava grupe bitno olakšava Binet-Cauchyjev teorem,
iako ga nije nužno primjenjivati.
Npr. zatvorenost: ako matrice A i B obje imaju determinantu 1,
vrijedi li to i za AB? Analogno za matrice s pozitivnom determinantom.
Zbog det AB = det A det B to je očito.
Naravno, det I = 1, pozitivna.
Determinanta inverzne matrice jednaka je recipročnoj vrijednosti
determinante te matrice. Zato očito svaka matrica iz S, odnosno P,
ima svoju inverznu matricu u istom podskupu.
I to je sve.
2. zadatak
S je zapravo takav da je [S] cijeli prostor P3.
Lako se vidi da linearna ljuska od S sadrži npr standardnu bazu,
no treba početi npr s bazom 1, 1+t, 1+t+t^2, 1+t+t^2+t^3.
3. zadatak.
Rješenje sustava je 1-parametarsko,
bazu pridruženog homogenog sustava čini npr. (1,3,8,6).
Rješenje sustava uz dodatni uvjet sa zbrojem 45
jest (2,9,20,14) (vidi datum pisanja kolokvija).
Rješenje homogenog sustava s dodatnim uvjetom su dva,
(1/2, 3/2, 4, 3) i -(1/2, 3/2, 4, 3).
4. zadatak
det T = (a^2 - b^2)^2 = (a+b)^2 (a-b)^2.
Odavde je jasno da rang nije maksimalan (4) samo
za slučajeve a = b i a = - b, kada je očito 2, posebno, dakako,
0 ako je a=b=0.
Inverznu matricu mnogi su izračunali (manje-više dobro)
za izbor a=1, b = 2 ili obrnuto.
Za a=b (ali ne 0) i a=-b dobiju se 2-dim potprostori čija suma
je čitav R^4.
Jasno, ako se uzme i slučaj T = 0 (nezanimljiv) prostor rješenja
trivijalno je cijeli R^4.
5. zadatak
Sustavi nisu uvijek ekvivalentni. Nekolicina je našla protuprimjere,
posebno za Cramerov sustav (što može, ali ne mora biti)
gdje se za (jedinstveno) rješenje vidi da nije jednako za oba sustava,
osim trivijalno kad je A simetrična.
|