| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
vsego
Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09)
Postovi: (3560)16
Spol: 
Lokacija: /sbin/init
|
 Postano: 9:43 čet, 6. 1. 2005 Naslov: Re: brucoš |
    |
|
|
[quote="veky"][quote="netko"]ima bisera koji nisu znali cemu ti kolokviji. :shock: Zanimljivo. :)[/quote]
Evo, ja još uvijek ne znam čemu oni. :evil:[/quote]
Sporo kopcas. :PP Dakle, kolokviji sluze:
1. da asistentima ne bude dosadno, jer i tako po cijele dane nista ne radimo. :zzz:
2. da dobijemo manje znanja za vishe posla :grebgreb:
3. da na umjetan nacin podignemo prolaznost, a time i broj studenata, sto se pozitivno odnosi na budžet Fakulteta od cega mi koji radimo na kolokvijima nemamo nista osim jos posla :wall:
([color=#a04010]Standard disclaimer: osobno mišljenje, ne stav ustanove za koju radim.[/color])
P.S. Ako me netko misli prozivati zbog ovoga, meni je u facu receno: "[i]Da, ide se na to da se manje trazi od studenata i da ih vishe prodje[/i]" :blueshock:
Name withheld to protect the not so innocent. :P
| veky (napisa): | | netko (napisa): | ima bisera koji nisu znali cemu ti kolokviji.  Zanimljivo.  |
Evo, ja još uvijek ne znam čemu oni.  |
Sporo kopcas.  Dakle, kolokviji sluze:
1. da asistentima ne bude dosadno, jer i tako po cijele dane nista ne radimo. 
2. da dobijemo manje znanja za vishe posla 
3. da na umjetan nacin podignemo prolaznost, a time i broj studenata, sto se pozitivno odnosi na budžet Fakulteta od cega mi koji radimo na kolokvijima nemamo nista osim jos posla 
(Standard disclaimer: osobno mišljenje, ne stav ustanove za koju radim.)
P.S. Ako me netko misli prozivati zbog ovoga, meni je u facu receno: "Da, ide se na to da se manje trazi od studenata i da ih vishe prodje" 
Name withheld to protect the not so innocent. 
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju.  |
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
| Postano: 12:33 čet, 6. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
Bojim se da vsego ima pravo u tome u sto su se kolokviji izrodili, kroz ne bas dugo razdoblje njihove primjene. No, vjerovali ili ne, u pocetnoj ideji vazno mjesto imala je jedna, mozda naivna, ali dobra namjera da se kroz kolokvije potakne studente na nesto kontinuiraniji rad umjesto kampanjskog i time na lakse svladavanje gradiva, pogotovo pri prijelazu iz srednje skole na fakultet. Istine, uprao taj dio se mozda najvise izgubio u ovih par godina. Jos davno, pocetkom devedesetih, prof.Kraljevic, kao dekan, zalagao se za uvodjenje kolokvija, bez previse uspjeha, a ovi "novodobni" kolokviji zazivjeli su kad su se oko toga najvise potrudili prof.M.Marusic i P.Pandzic. I ja osobno imam puno posla oko kolokvija, a da nisam bas siguran koliko je to korisno - iako, u nacelu, moglo bi biti...
Bojim se da vsego ima pravo u tome u sto su se kolokviji izrodili, kroz ne bas dugo razdoblje njihove primjene. No, vjerovali ili ne, u pocetnoj ideji vazno mjesto imala je jedna, mozda naivna, ali dobra namjera da se kroz kolokvije potakne studente na nesto kontinuiraniji rad umjesto kampanjskog i time na lakse svladavanje gradiva, pogotovo pri prijelazu iz srednje skole na fakultet. Istine, uprao taj dio se mozda najvise izgubio u ovih par godina. Jos davno, pocetkom devedesetih, prof.Kraljevic, kao dekan, zalagao se za uvodjenje kolokvija, bez previse uspjeha, a ovi "novodobni" kolokviji zazivjeli su kad su se oko toga najvise potrudili prof.M.Marusic i P.Pandzic. I ja osobno imam puno posla oko kolokvija, a da nisam bas siguran koliko je to korisno - iako, u nacelu, moglo bi biti...
|
|
| [Vrh] |
|
veky
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 12. 2002. (19:59:43)
Postovi: (5B0)16
Lokacija: negdje daleko...
|
| Postano: 15:32 čet, 6. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
[quote="Anonymous"]Bojim se da vsego ima pravo u tome u sto su se kolokviji izrodili, kroz ne bas dugo razdoblje njihove primjene. No, vjerovali ili ne, u pocetnoj ideji vazno mjesto imala je jedna, mozda naivna, ali dobra namjera da se kroz kolokvije potakne studente na nesto kontinuiraniji rad umjesto kampanjskog i time na lakse svladavanje gradiva, pogotovo pri prijelazu iz srednje skole na fakultet.[/quote]
Evo još jednog što vjeruje predizbornim obećanjima... :-/
Što bi rekao da ti kažem da su se gore navedeni ciljevi planirali godinama prije nego što su kolokviji uvedeni? Matematičari su pametni ljudi, znaju procijeniti posljedice svojih akcijâ, pogotovo ovakvog tipa. Odbijam vjerovati da se to "izrodilo"... bilo je sasvim dovoljno pokazatelja koji su upućivali da će se upravo to dogoditi. (Između ostalog, i ja sam tupio, kao što danas tupim o bolonjskoj deklaraciji :blju:, i opet se svi kao slažu sa mnom, a ipak ništa ne čine protiv tog.) Dok s druge strane postoji sasvim jednostavan motiv, naveden gore, za točno takvu _planiranu_ akciju.Uostalom, iz načina na koji pišeš činiš se kao netko upućen u tok stvarî. Zašto još uvijek lažemo sami sebi?
| Anonymous (napisa): | | Bojim se da vsego ima pravo u tome u sto su se kolokviji izrodili, kroz ne bas dugo razdoblje njihove primjene. No, vjerovali ili ne, u pocetnoj ideji vazno mjesto imala je jedna, mozda naivna, ali dobra namjera da se kroz kolokvije potakne studente na nesto kontinuiraniji rad umjesto kampanjskog i time na lakse svladavanje gradiva, pogotovo pri prijelazu iz srednje skole na fakultet. |
Evo još jednog što vjeruje predizbornim obećanjima... :-/
Što bi rekao da ti kažem da su se gore navedeni ciljevi planirali godinama prije nego što su kolokviji uvedeni? Matematičari su pametni ljudi, znaju procijeniti posljedice svojih akcijâ, pogotovo ovakvog tipa. Odbijam vjerovati da se to "izrodilo"... bilo je sasvim dovoljno pokazatelja koji su upućivali da će se upravo to dogoditi. (Između ostalog, i ja sam tupio, kao što danas tupim o bolonjskoj deklaraciji  , i opet se svi kao slažu sa mnom, a ipak ništa ne čine protiv tog.) Dok s druge strane postoji sasvim jednostavan motiv, naveden gore, za točno takvu _planiranu_ akciju.Uostalom, iz načina na koji pišeš činiš se kao netko upućen u tok stvarî. Zašto još uvijek lažemo sami sebi?
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
| Postano: 17:15 čet, 6. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
Ne, ne vjerujem predizbornim obecanjima, ali ona "gruba" formulacija (stvarnih?) ciljeva kolokvija nikad se ni ni priblizno tako nije iznosila na raznim sastancima na kojima sam bio prisutan. Isto tako, mogucnost matematickog predvidjanja dugorocnih posljedica kolokvija mozda nije bas tako jasna, moze se nesto pokusati pa onda steci iskustva i ukinuti/modificirati ako ne valja (podesavanje tezine zadataka i nacina bodovanja, recimo).
Kazem, i ja imam uvrh glave posla u sastavljanju zadataka za kolokvije, cuvanju, ispravljanju, ispisivanju rezultata, pokazivanju zadaca...a da mi nije jasno ima li itko ista od toga. Bilo je npr. ideja i da se uvedu obavezne zadace radi kontinuiteta rada studenata, ali to se manje-vise odmah odbacivalo iz vise razloga, ukljucujuci taj da nece valjda asistenti jos i to skupljati i pregledavati. premda, vjeruj (znam da vjerujes) da ima i onih koji bi glatko nabacili asistentima jos i takvo zaduzenje (da se ne bi ulijenili, kako otprilike kaze vsego).
Opet, ne tvrdim da je lose da studenti vec u 11. i 12. mjesecu donekle razmisljaju o sadrzaju kolegija i testiraju svoje snalazenje u njemu. Mozda bi se kolokviji mogli reorganizirati, a tu bi i asistenti mozda mogli nesto predloziti (osim, naravno, da se kolokviji jednostavno ukinu, sto bi zasad tesko proslo).
Ne, ne vjerujem predizbornim obecanjima, ali ona "gruba" formulacija (stvarnih?) ciljeva kolokvija nikad se ni ni priblizno tako nije iznosila na raznim sastancima na kojima sam bio prisutan. Isto tako, mogucnost matematickog predvidjanja dugorocnih posljedica kolokvija mozda nije bas tako jasna, moze se nesto pokusati pa onda steci iskustva i ukinuti/modificirati ako ne valja (podesavanje tezine zadataka i nacina bodovanja, recimo).
Kazem, i ja imam uvrh glave posla u sastavljanju zadataka za kolokvije, cuvanju, ispravljanju, ispisivanju rezultata, pokazivanju zadaca...a da mi nije jasno ima li itko ista od toga. Bilo je npr. ideja i da se uvedu obavezne zadace radi kontinuiteta rada studenata, ali to se manje-vise odmah odbacivalo iz vise razloga, ukljucujuci taj da nece valjda asistenti jos i to skupljati i pregledavati. premda, vjeruj (znam da vjerujes) da ima i onih koji bi glatko nabacili asistentima jos i takvo zaduzenje (da se ne bi ulijenili, kako otprilike kaze vsego).
Opet, ne tvrdim da je lose da studenti vec u 11. i 12. mjesecu donekle razmisljaju o sadrzaju kolegija i testiraju svoje snalazenje u njemu. Mozda bi se kolokviji mogli reorganizirati, a tu bi i asistenti mozda mogli nesto predloziti (osim, naravno, da se kolokviji jednostavno ukinu, sto bi zasad tesko proslo).
|
|
| [Vrh] |
|
veky
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 12. 2002. (19:59:43)
Postovi: (5B0)16
Lokacija: negdje daleko...
|
| Postano: 18:40 čet, 6. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
[quote="Anonymous"]Ne, ne vjerujem predizbornim obecanjima, ali ona "gruba" formulacija (stvarnih?) ciljeva kolokvija nikad se ni ni priblizno tako nije iznosila na raznim sastancima na kojima sam bio prisutan.[/quote]
Mda. Kad ljudi pokušavaju biti pristojni... :-/
[quote] Isto tako, mogucnost matematickog predvidjanja dugorocnih posljedica kolokvija mozda nije bas tako jasna, moze se nesto pokusati pa onda steci iskustva i ukinuti/modificirati ako ne valja (podesavanje tezine zadataka i nacina bodovanja, recimo). [/quote]
To je točno, no ovakve stvari su preopasne za eksperimentiranje. Previše smo promijenili život trima generacijama studenata... a bilo kakvo "podešavanje" dovelo bi do linča. Pa vidiš da se svake godine ponavlja priča o tome kako su "ovogodišnji kolokviji teži od prošlogodišnjih", a mislim da možeš i sam zaključiti koliko je u tome istine.
[quote]Kazem, i ja imam uvrh glave posla u sastavljanju zadataka za kolokvije, cuvanju, ispravljanju, ispisivanju rezultata, pokazivanju zadaca...a da mi nije jasno ima li itko ista od toga.[/quote]
Ima, budžet faksa, naravno.
[quote] Bilo je npr. ideja i da se uvedu obavezne zadace radi kontinuiteta rada studenata, ali to se manje-vise odmah odbacivalo iz vise razloga, ukljucujuci taj da nece valjda asistenti jos i to skupljati i pregledavati. premda, vjeruj (znam da vjerujes) da ima i onih koji bi glatko nabacili asistentima jos i takvo zaduzenje (da se ne bi ulijenili, kako otprilike kaze vsego).[/quote]
Točno. Budući da sam voditelj ispitnog razreda, znam o čem pričaš. :-)
No negativni efekt toga je da se bilo kog asistenta koji iznese prigovor _druge vrste_ na kolokvije, optužuje za lijenost. Ne radi se o lijenosti, radije ću ispravljati 200 pismenih nego 100 kolokvija, ali ti pismeni trebaju imati glavu i rep, trebaju ortogonalno pokriti cijeli mindset pojedinog kolegija, a ne biti zb(i)rka obrazac-zadataka koji više govore o tome koliko netko može mehanički računati sa što manje trivijalnih grešaka, nego koliko je usvojio gradivo pojedinog kolegija.
Osim toga, model po kojem svaki asistent zadaje jedan zadatak je fundamentalno pogrešan. Treba pokriti puno više koordinata od jednostavnog piljenja gradiva na 5 podjednakih dijelova... a da ne govorim o tome da čovjek ne smije zadati malo teži zadatak, jer ga se opet gleda kao nekog tko želi imati manje posla pri ispravljanju. :-#
[quote]Opet, ne tvrdim da je lose da studenti vec u 11. i 12. mjesecu donekle razmisljaju o sadrzaju kolegija i testiraju svoje snalazenje u njemu.[/quote]
Naravno. Vjerojatno si na faksu i dulje od mene... mi smo definitivno razmišljali o sadržaju kolegijâ i u 11. i u 12. mjesecu. Morali smo, jer inače ne bismo prošli ni pismeni, a kamoli usmeni. No na to nas nisu tjerale srednjoškolsko djetinjaste mjere represije, nego svjesnost punoljetnih ljudî o tome što je važno i što se stigne u kojem vremenskom intervalu napraviti. Kao posljedica toga imamo odnos prema matematici kakav kolokvijomani novog doba mogu samo sanjati... i oni uopće nisu krivi za to. [i]Krivi smo mi, što smo ih pustili...[/i] :-/
[quote] Mozda bi se kolokviji mogli reorganizirati, a tu bi i asistenti mozda mogli nesto predloziti (osim, naravno, da se kolokviji jednostavno ukinu, sto bi zasad tesko proslo).[/quote]
Evo nešto koliko-toliko konstruktivno. Sjetimo se osnovne svrhe kolokvija (nagrađivanje kontinuiteta rada), i priznajmo da smo tu svrhu potpuno izdali dopustivši studentima koji su ponovno upisali godinu, izlazak na kolokvije. To se nikada nije smjelo dogoditi. Netko će reći da svatko može to pravo iskoristiti samo jednom, prije nego što izgubi pravo studiranja na ovom faksu, ali to uopće nije bitno. Činjenica je da, kao i mnogi "tehnički detalji" kolokvija koji su totalno naglavačke postavljeni, odašilje krivu poruku, i studenti se tome, možda i nesvjesno, prilagođavaju. A ima i stvarnih bizarnih efekata, potenciranih našom dragom Bazom :blju:, kao npr. studenti koji me mole da im prijavim ispit, obećavajući da se neće pojaviti na pismenom, jer ispit ni ne žele položiti -- žele samo na vrijeme ispucati izlaske i pasti četvrti put, da bi sljedeće godine mogli kolokvirati.
Zar smo stvarno tako nisko spali? _Takvim_ ljudima mi želimo olakšati studij? Hm.[/i]
| Anonymous (napisa): | | Ne, ne vjerujem predizbornim obecanjima, ali ona "gruba" formulacija (stvarnih?) ciljeva kolokvija nikad se ni ni priblizno tako nije iznosila na raznim sastancima na kojima sam bio prisutan. |
Mda. Kad ljudi pokušavaju biti pristojni... :-/
| Citat: | | Isto tako, mogucnost matematickog predvidjanja dugorocnih posljedica kolokvija mozda nije bas tako jasna, moze se nesto pokusati pa onda steci iskustva i ukinuti/modificirati ako ne valja (podesavanje tezine zadataka i nacina bodovanja, recimo). |
To je točno, no ovakve stvari su preopasne za eksperimentiranje. Previše smo promijenili život trima generacijama studenata... a bilo kakvo "podešavanje" dovelo bi do linča. Pa vidiš da se svake godine ponavlja priča o tome kako su "ovogodišnji kolokviji teži od prošlogodišnjih", a mislim da možeš i sam zaključiti koliko je u tome istine.
| Citat: | | Kazem, i ja imam uvrh glave posla u sastavljanju zadataka za kolokvije, cuvanju, ispravljanju, ispisivanju rezultata, pokazivanju zadaca...a da mi nije jasno ima li itko ista od toga. |
Ima, budžet faksa, naravno.
| Citat: | | Bilo je npr. ideja i da se uvedu obavezne zadace radi kontinuiteta rada studenata, ali to se manje-vise odmah odbacivalo iz vise razloga, ukljucujuci taj da nece valjda asistenti jos i to skupljati i pregledavati. premda, vjeruj (znam da vjerujes) da ima i onih koji bi glatko nabacili asistentima jos i takvo zaduzenje (da se ne bi ulijenili, kako otprilike kaze vsego). |
Točno. Budući da sam voditelj ispitnog razreda, znam o čem pričaš.
No negativni efekt toga je da se bilo kog asistenta koji iznese prigovor _druge vrste_ na kolokvije, optužuje za lijenost. Ne radi se o lijenosti, radije ću ispravljati 200 pismenih nego 100 kolokvija, ali ti pismeni trebaju imati glavu i rep, trebaju ortogonalno pokriti cijeli mindset pojedinog kolegija, a ne biti zb(i)rka obrazac-zadataka koji više govore o tome koliko netko može mehanički računati sa što manje trivijalnih grešaka, nego koliko je usvojio gradivo pojedinog kolegija.
Osim toga, model po kojem svaki asistent zadaje jedan zadatak je fundamentalno pogrešan. Treba pokriti puno više koordinata od jednostavnog piljenja gradiva na 5 podjednakih dijelova... a da ne govorim o tome da čovjek ne smije zadati malo teži zadatak, jer ga se opet gleda kao nekog tko želi imati manje posla pri ispravljanju. 
| Citat: | | Opet, ne tvrdim da je lose da studenti vec u 11. i 12. mjesecu donekle razmisljaju o sadrzaju kolegija i testiraju svoje snalazenje u njemu. |
Naravno. Vjerojatno si na faksu i dulje od mene... mi smo definitivno razmišljali o sadržaju kolegijâ i u 11. i u 12. mjesecu. Morali smo, jer inače ne bismo prošli ni pismeni, a kamoli usmeni. No na to nas nisu tjerale srednjoškolsko djetinjaste mjere represije, nego svjesnost punoljetnih ljudî o tome što je važno i što se stigne u kojem vremenskom intervalu napraviti. Kao posljedica toga imamo odnos prema matematici kakav kolokvijomani novog doba mogu samo sanjati... i oni uopće nisu krivi za to. Krivi smo mi, što smo ih pustili... :-/
| Citat: | | Mozda bi se kolokviji mogli reorganizirati, a tu bi i asistenti mozda mogli nesto predloziti (osim, naravno, da se kolokviji jednostavno ukinu, sto bi zasad tesko proslo). |
Evo nešto koliko-toliko konstruktivno. Sjetimo se osnovne svrhe kolokvija (nagrađivanje kontinuiteta rada), i priznajmo da smo tu svrhu potpuno izdali dopustivši studentima koji su ponovno upisali godinu, izlazak na kolokvije. To se nikada nije smjelo dogoditi. Netko će reći da svatko može to pravo iskoristiti samo jednom, prije nego što izgubi pravo studiranja na ovom faksu, ali to uopće nije bitno. Činjenica je da, kao i mnogi "tehnički detalji" kolokvija koji su totalno naglavačke postavljeni, odašilje krivu poruku, i studenti se tome, možda i nesvjesno, prilagođavaju. A ima i stvarnih bizarnih efekata, potenciranih našom dragom Bazom , kao npr. studenti koji me mole da im prijavim ispit, obećavajući da se neće pojaviti na pismenom, jer ispit ni ne žele položiti – žele samo na vrijeme ispucati izlaske i pasti četvrti put, da bi sljedeće godine mogli kolokvirati.
Zar smo stvarno tako nisko spali? _Takvim_ ljudima mi želimo olakšati studij? Hm.[/i]
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
| Postano: 23:43 čet, 6. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
Ovo sad ne odgovaram radi polemiziranja, jer se u puno toga slazem s tobom (veky), a uz to volio bih cuti i jos nekih misljenja drugih ljudi o ovoj temi (pogotovo zato sto pretezno znam samo sto misle asistenti, a takodjer znam da mnogi profesori nemaju nikakvo misljenje jer "nemaju veze" s kolokvijima i drugim stvarima koje se zbivaju "dolje, u bazi"). Nego, ipak nemam dojam (mozda se varam, OK) da iza svega stoji mracna, odavno planirana spletka s ciljem povecanja budzeta fakulteta. Istina, puno toga (ukljucujuci i uvodjenje novih smjerova) bitno je povezano s "trzisnim" ponasanjem, ali ne bas samo radi povecanja budzeta nego radi opstanka kao takvog. A bas neki od mladjih ljudi medju nastavnicima, koji su dosta proveli vremena u Americi i drugdje (i to vrlo uspjesno, vidi se po radovima) zalagali su se da se pokusa povecati prolaznost tako da se pruzi vise sanse onim studentima koji ipak nisu "beznadni", tj. koji mozda nece postati jako dobri matematicari, ali funkciju nastavnika u skolama ipak mogu obavljati znatno bolje nego sto to rade "kadrovi" iz Pedagoske akademije i raznih drugih ustanova koji nam, nazalost, predstavljaju ozbiljnu konkurenciju u opskrbljivanju nastavnicima matematike. "Na terenu", matematiku predaju i nastavnici tehnickog (ili kako se to zove) ili bilo cega, ako nema pravih kandidata, jer potraznja itekako postoji. Znam za uzasno lose diplomante PMF-MO, iz predkolokvijskog razdoblja, koji su dobili (barem privremena) mjesta na uglednim zagrebackim gimnazijama. Svojedobno sam na forum poslao jedan link na temu "Problemi matematickog obrazovanja u Engleskoj", a dosta toga sto pise u tom clanku (ukljucujuci ukidanje pojedinih matematickih odjela u V.Britaniji) podudara se s onim sto su govorili nasi ljudi koje sam prije spomenuo. Nazalost, popratna pojava u svemu tome je snizavanje kriterija i doista bljutavo "razvodnjavanje" polaganja ispita zbog kojeg si s pravom revoltiran. No, neefikasna ustanova (mali postotak diplomiranih u odnosu na upisne kvote) mora postati efikasnija kako bi opstala...jasno, misljenja o nacinima opstanka i cijeni toga se jako razlikuju. Nemam dojam da su neka od njh nuzno motivirana golim materijalizmom (kakav se ionako ne bi isplatio na dulje staze).
Spominjes svijest punoljetnih ljudi o nacinu ucenja na fakultetu - ali, koliko stvarno ima takvih na prvoj godini fakulteta, uz smijesno nizak prag upisa? Jedna od "filozofija" kaze: oni najbolji snaci ce se i raditi matematiku u bilo kakvom sustavu, pokusajmo od ostalih "spasiti" koliko god se da. Ne zagovaram takvu politiku, ali za neke ljude - kad dosad nisam spominjao konkretna imena necu ni sada, pa makar i u povoljnom konktekstu - zbilja tesko mogu vjerovati da im je namjera da za ustanovu i sebe samo zele iscijediti sto vise novaca od drustva i studenata pojedinacno. Imam i dalje dojam da je termin "izrodilo se" blizi onom sto se dogodilo s kolokvijima u odnosu na pocetne namjere. Pojedinci u nasem vodstvu mozda su imali previse entuzijazma s premalo realne utemeljenosti.
Ovo sad ne odgovaram radi polemiziranja, jer se u puno toga slazem s tobom (veky), a uz to volio bih cuti i jos nekih misljenja drugih ljudi o ovoj temi (pogotovo zato sto pretezno znam samo sto misle asistenti, a takodjer znam da mnogi profesori nemaju nikakvo misljenje jer "nemaju veze" s kolokvijima i drugim stvarima koje se zbivaju "dolje, u bazi"). Nego, ipak nemam dojam (mozda se varam, OK) da iza svega stoji mracna, odavno planirana spletka s ciljem povecanja budzeta fakulteta. Istina, puno toga (ukljucujuci i uvodjenje novih smjerova) bitno je povezano s "trzisnim" ponasanjem, ali ne bas samo radi povecanja budzeta nego radi opstanka kao takvog. A bas neki od mladjih ljudi medju nastavnicima, koji su dosta proveli vremena u Americi i drugdje (i to vrlo uspjesno, vidi se po radovima) zalagali su se da se pokusa povecati prolaznost tako da se pruzi vise sanse onim studentima koji ipak nisu "beznadni", tj. koji mozda nece postati jako dobri matematicari, ali funkciju nastavnika u skolama ipak mogu obavljati znatno bolje nego sto to rade "kadrovi" iz Pedagoske akademije i raznih drugih ustanova koji nam, nazalost, predstavljaju ozbiljnu konkurenciju u opskrbljivanju nastavnicima matematike. "Na terenu", matematiku predaju i nastavnici tehnickog (ili kako se to zove) ili bilo cega, ako nema pravih kandidata, jer potraznja itekako postoji. Znam za uzasno lose diplomante PMF-MO, iz predkolokvijskog razdoblja, koji su dobili (barem privremena) mjesta na uglednim zagrebackim gimnazijama. Svojedobno sam na forum poslao jedan link na temu "Problemi matematickog obrazovanja u Engleskoj", a dosta toga sto pise u tom clanku (ukljucujuci ukidanje pojedinih matematickih odjela u V.Britaniji) podudara se s onim sto su govorili nasi ljudi koje sam prije spomenuo. Nazalost, popratna pojava u svemu tome je snizavanje kriterija i doista bljutavo "razvodnjavanje" polaganja ispita zbog kojeg si s pravom revoltiran. No, neefikasna ustanova (mali postotak diplomiranih u odnosu na upisne kvote) mora postati efikasnija kako bi opstala...jasno, misljenja o nacinima opstanka i cijeni toga se jako razlikuju. Nemam dojam da su neka od njh nuzno motivirana golim materijalizmom (kakav se ionako ne bi isplatio na dulje staze).
Spominjes svijest punoljetnih ljudi o nacinu ucenja na fakultetu - ali, koliko stvarno ima takvih na prvoj godini fakulteta, uz smijesno nizak prag upisa? Jedna od "filozofija" kaze: oni najbolji snaci ce se i raditi matematiku u bilo kakvom sustavu, pokusajmo od ostalih "spasiti" koliko god se da. Ne zagovaram takvu politiku, ali za neke ljude - kad dosad nisam spominjao konkretna imena necu ni sada, pa makar i u povoljnom konktekstu - zbilja tesko mogu vjerovati da im je namjera da za ustanovu i sebe samo zele iscijediti sto vise novaca od drustva i studenata pojedinacno. Imam i dalje dojam da je termin "izrodilo se" blizi onom sto se dogodilo s kolokvijima u odnosu na pocetne namjere. Pojedinci u nasem vodstvu mozda su imali previse entuzijazma s premalo realne utemeljenosti.
|
|
| [Vrh] |
|
vsego
Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09)
Postovi: (3560)16
Spol:
Lokacija: /sbin/init
|
| Postano: 0:08 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
Upitno je i kakve bi osobne koristi pojedinci imali od povecanja budzeta Fakulteta, tako da to nije bilo receno u negativnom kontekstu. :| Smatram da je to dobra namjera, =D> ali losha realizacija. :(
Kljucno je ovo: "[i]mali postotak diplomiranih u odnosu na upisne kvote[/i]" :-s Zasto upisujemo studente s tako niskim pragom? :-k S time smo u startu zacrtali ili niske kriterije ili nisku prolaznost! :x
I u moje doba je bilo bisera (pred diplomom na racunarstvu, osoba nije znala upaliti racunalo u Pr4 (danasnji Pr3)). :shock: No, to su bili izolirani slucajevi! :) Pogledaj malo po forumu: studenti trece godine imaju teskoca s obicnom indukcijom, tko zna kad ce (ako ikada) cuti za rekurzije (u programiranju),... :shock: Tko ce, osim srednjih skola, zaposljavati nase diplomande? :-k
Kad smo vec kod predavaca za skole, poznato mi je da postoji velika potraznja. :) Samo, nasi profesorski smjerovi su i dalje solidno neiskoristeni, zar ne? :-k Da li je kvota IKAD bila popunjena? :-k
I zasto bi ljudi morali biti inzenjeri da bi predavali u skolama? :-k Pogotovo sto inzenjeri ne slushaju pedagoske kolegije... :roll:
Industrija ima neki osjecaj sto moze ocekivati od inzenjera matematike. 8) Kad ta reputacija padne, onda smo udesili i one najbolje koji vishe nece htjeti upisivati nas fakultet (osim mozda jedne fanaticne iznimke godisnje). :(
Upitno je i kakve bi osobne koristi pojedinci imali od povecanja budzeta Fakulteta, tako da to nije bilo receno u negativnom kontekstu.  Smatram da je to dobra namjera,  ali losha realizacija. 
Kljucno je ovo: "mali postotak diplomiranih u odnosu na upisne kvote"  Zasto upisujemo studente s tako niskim pragom?  S time smo u startu zacrtali ili niske kriterije ili nisku prolaznost! 
I u moje doba je bilo bisera (pred diplomom na racunarstvu, osoba nije znala upaliti racunalo u Pr4 (danasnji Pr3)). No, to su bili izolirani slucajevi! Pogledaj malo po forumu: studenti trece godine imaju teskoca s obicnom indukcijom, tko zna kad ce (ako ikada) cuti za rekurzije (u programiranju),... Tko ce, osim srednjih skola, zaposljavati nase diplomande?
Kad smo vec kod predavaca za skole, poznato mi je da postoji velika potraznja. Samo, nasi profesorski smjerovi su i dalje solidno neiskoristeni, zar ne? Da li je kvota IKAD bila popunjena?
I zasto bi ljudi morali biti inzenjeri da bi predavali u skolama? Pogotovo sto inzenjeri ne slushaju pedagoske kolegije... 
Industrija ima neki osjecaj sto moze ocekivati od inzenjera matematike.  Kad ta reputacija padne, onda smo udesili i one najbolje koji vishe nece htjeti upisivati nas fakultet (osim mozda jedne fanaticne iznimke godisnje).
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju. |
|
| [Vrh] |
|
veky
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 12. 2002. (19:59:43)
Postovi: (5B0)16
Lokacija: negdje daleko...
|
| Postano: 0:47 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
[quote="Anonymous"]mnogi profesori nemaju nikakvo misljenje jer "nemaju veze" s kolokvijima i drugim stvarima koje se zbivaju "dolje, u bazi").[/quote]
To je klasično zabijanje glave u pijesak. Znaju oni jako dobro... kad im dođe 100 studenata koje moraju ispitati u tjedan dana. I onda, naravno, ispituju svakog efektivno deset minuta, pa se događa da studentica dobije 5 iz MA1 a da nije _nijedan teorem dokazala_. Jednostavno, imala je skoro sve bodove s kolokvija, a nije bilo vremena da je se pita neki dokaz... daleko od toga da sumnjam da je ona znala dokaze, ali opet, to je potpuno nebitno ovdje. Bitno je kakvu poruku šaljemo. :-/
[quote] Nego, ipak nemam dojam (mozda se varam, OK) da iza svega stoji mracna, odavno planirana spletka s ciljem povecanja budzeta fakulteta. Istina, puno toga (ukljucujuci i uvodjenje novih smjerova) bitno je povezano s "trzisnim" ponasanjem, ali ne bas samo radi povecanja budzeta nego radi opstanka kao takvog.[/quote]
Priznajem, nisam stručnjak za tržišnu politiku, ali čudno mi djeluje da o problemima opstanka jauče ustanova koja se povećava takvom brzinom da joj zgrada postaje fizički pretijesna. :shock:
[quote] A bas neki od mladjih ljudi medju nastavnicima, koji su dosta proveli vremena u Americi i drugdje (i to vrlo uspjesno, vidi se po radovima) zalagali su se da se pokusa povecati prolaznost[/quote]
O "Amerikancima" imam posebno mišljenje. I mislim da postoji vrlo jednostavan razlog zbog kojeg naši ljudi odlaze van, i tamo su cijenjeni...
kao što Amerika može nama nametati npr. ekonomske ritmove, a nikako ne obrnuto, jer su jednostavno u tome bolji, tako i mi njima možemo nametati obrazovne ritmove. _A nikako ne obrnuto._ Pokušavamo im se "prilagoditi" u možda jednoj jedinoj bitnoj stvari u kojoj smo bolji od njih.
[quote] tako da se pruzi vise sanse onim studentima koji ipak nisu "beznadni", tj. koji mozda nece postati jako dobri matematicari, ali funkciju nastavnika u skolama ipak mogu obavljati znatno bolje nego sto to rade "kadrovi" iz Pedagoske akademije i raznih drugih ustanova koji nam, nazalost, predstavljaju ozbiljnu konkurenciju u opskrbljivanju nastavnicima matematike. "Na terenu", matematiku predaju i nastavnici tehnickog (ili kako se to zove) ili bilo cega, ako nema pravih kandidata, jer potraznja itekako postoji. Znam za uzasno lose diplomante PMF-MO, iz predkolokvijskog razdoblja, koji su dobili (barem privremena) mjesta na uglednim zagrebackim gimnazijama.[/quote]
Ovo je klasično miješanje dvije potpuno odvojene stvari, koje eto, stjecajem okolnosti, žive u istoj zgradi. Profesori matematike i inženjeri matematike su dva prilično različita svijeta, i to nam je čak i ministarstvo odnedavno priznalo (dozvolivši nam da ih upisujemo odvojeno već od 1. godine). Zašto nas je još uvijek strah to priznati sami sebi? Da, bilo bi jako lijepo kad bi postojao standard gradiva kojeg bi obje struke zadovoljavale, ali specijalizacija je neumoljiva, kao što i sam kažeš. Ako moramo revolucionarizirati (downgradeati, uglavnom) profesorske smjerove da bismo opstali na tržištu, so be it. No još uvijek ne vidim nijedan razlog zašto bi se to odnosilo na inžinjerski studij.
[quote]Nazalost, popratna pojava u svemu tome je snizavanje kriterija i doista bljutavo "razvodnjavanje" polaganja ispita zbog kojeg si s pravom revoltiran. No, neefikasna ustanova (mali postotak diplomiranih u odnosu na upisne kvote) mora postati efikasnija kako bi opstala...jasno, misljenja o nacinima opstanka i cijeni toga se jako razlikuju.[/quote]
Problem je u tome što se razlikuju i _definicije_ opstanka. Za mene ovo _nije opstanak_... spreman sam to prihvatiti kao privremeno rješenje uzevši u obzir tešku ekonomsku i nedefiniranu tržišnu situaciju i ostalo, ali dugoročno, ovo će nas ubiti temeljitije nego bilo kakva "neefikasnost" u smislu malog postotka diplomiranih.
[quote] Nemam dojam da su neka od njh nuzno motivirana golim materijalizmom (kakav se ionako ne bi isplatio na dulje staze).[/quote]
Dao Bog da si u pravu... jer onda još postoji šansa da se zaokrenemo kad shvatimo svu širinu onog što smo napravili. Ljudima s punim džepovima je najteže pričati na toj razini...
[quote]Spominjes svijest punoljetnih ljudi o nacinu ucenja na fakultetu - ali, koliko stvarno ima takvih na prvoj godini fakulteta, uz smijesno nizak prag upisa?[/quote]
_Sve manje i manje._ U *tome* je problem.
Ne radi se o apsolutnoj vrijednosti, nego o trendu. Da i ostane ovako, kao što je naš dekan lijepo primijetio, još uvijek smo daleko ispred ostalih. _Ali neće ostati ovako._ Sasvim je jasno u kom smjeru idemo, i kojom brzinom.
Kolokviji očito čine suprotno od onog što je bilo "očekivano".
[quote] Jedna od "filozofija" kaze: oni najbolji snaci ce se i raditi matematiku u bilo kakvom sustavu, pokusajmo od ostalih "spasiti" koliko god se da.[/quote]
Ta filozofija je fundamentalno kriva, i to se nažalost već pokazalo na nekoliko tragičnih primjera. Za priču o Vedranu Šohingeru si čuo?
Da, najbolji će raditi matematiku u "bilo kakvom" sustavu... samo što to više neće biti naš sustav. Nema razloga... jedino čime smo one najbolje držali bila je kvaliteta obrazovanja. A i genijalci imaju, iako često čudan, ipak konzistentan sustav vrijednostî.
[quote] Ne zagovaram takvu politiku, ali za neke ljude - kad dosad nisam spominjao konkretna imena necu ni sada, pa makar i u povoljnom konktekstu - zbilja tesko mogu vjerovati da im je namjera da za ustanovu i sebe samo zele iscijediti sto vise novaca od drustva i studenata pojedinacno. Imam i dalje dojam da je termin "izrodilo se" blizi onom sto se dogodilo s kolokvijima u odnosu na pocetne namjere. Pojedinci u nasem vodstvu mozda su imali previse entuzijazma s premalo realne utemeljenosti.[/quote]
Gle, postoji samo jedan važan razlog zbog kojeg se strašno bojim da si u krivu -- a to je da nitko od njih, usprkos sve očitijim pokazateljima, nije priznao pogrešku. Čak se nisu počeli ni međusobno optuživati za krive poteze... i dalje prema van ostavljamo dojam da nam sve ide po planu. To je ono čega se najviše plašim... uzevši u obzir ogroman diversity karakterâ ljudi na našem faksu, i koliko se svađamo oko najnebitnijih detaljâ (dovoljno je bilo jutros pogledati mailing listu, na primjer), nevjerojatno mi je kako se "pojedinci u našem vodstvu" tako uniformno slažu oko toga da je ono što rade _na ovom planu_, dobro za ovaj faks, i jako se uspješno prave da ne vide slona u sobi. To jest, [i]bilo bi[/i] nevjerojatno ako ne uzmemo u obzir mogućnost da se zaista radi o planiranoj akciji, s nečim što su svi, usprkos diversityju, našli u zajedničkom nazivniku. Možda je novac samo najisklišejiziraniji od takvih motivâ -- onaj koji prvi padne na pamet. Možda se zapravo radi o nečem drugom, ali svejedno... imam jako neugodan osjećaj u vezi s tim. :-(
| Anonymous (napisa): | | mnogi profesori nemaju nikakvo misljenje jer "nemaju veze" s kolokvijima i drugim stvarima koje se zbivaju "dolje, u bazi"). |
To je klasično zabijanje glave u pijesak. Znaju oni jako dobro... kad im dođe 100 studenata koje moraju ispitati u tjedan dana. I onda, naravno, ispituju svakog efektivno deset minuta, pa se događa da studentica dobije 5 iz MA1 a da nije _nijedan teorem dokazala_. Jednostavno, imala je skoro sve bodove s kolokvija, a nije bilo vremena da je se pita neki dokaz... daleko od toga da sumnjam da je ona znala dokaze, ali opet, to je potpuno nebitno ovdje. Bitno je kakvu poruku šaljemo. :-/
| Citat: | | Nego, ipak nemam dojam (mozda se varam, OK) da iza svega stoji mracna, odavno planirana spletka s ciljem povecanja budzeta fakulteta. Istina, puno toga (ukljucujuci i uvodjenje novih smjerova) bitno je povezano s "trzisnim" ponasanjem, ali ne bas samo radi povecanja budzeta nego radi opstanka kao takvog. |
Priznajem, nisam stručnjak za tržišnu politiku, ali čudno mi djeluje da o problemima opstanka jauče ustanova koja se povećava takvom brzinom da joj zgrada postaje fizički pretijesna.
| Citat: | | A bas neki od mladjih ljudi medju nastavnicima, koji su dosta proveli vremena u Americi i drugdje (i to vrlo uspjesno, vidi se po radovima) zalagali su se da se pokusa povecati prolaznost |
O "Amerikancima" imam posebno mišljenje. I mislim da postoji vrlo jednostavan razlog zbog kojeg naši ljudi odlaze van, i tamo su cijenjeni...
kao što Amerika može nama nametati npr. ekonomske ritmove, a nikako ne obrnuto, jer su jednostavno u tome bolji, tako i mi njima možemo nametati obrazovne ritmove. _A nikako ne obrnuto._ Pokušavamo im se "prilagoditi" u možda jednoj jedinoj bitnoj stvari u kojoj smo bolji od njih.
| Citat: | | tako da se pruzi vise sanse onim studentima koji ipak nisu "beznadni", tj. koji mozda nece postati jako dobri matematicari, ali funkciju nastavnika u skolama ipak mogu obavljati znatno bolje nego sto to rade "kadrovi" iz Pedagoske akademije i raznih drugih ustanova koji nam, nazalost, predstavljaju ozbiljnu konkurenciju u opskrbljivanju nastavnicima matematike. "Na terenu", matematiku predaju i nastavnici tehnickog (ili kako se to zove) ili bilo cega, ako nema pravih kandidata, jer potraznja itekako postoji. Znam za uzasno lose diplomante PMF-MO, iz predkolokvijskog razdoblja, koji su dobili (barem privremena) mjesta na uglednim zagrebackim gimnazijama. |
Ovo je klasično miješanje dvije potpuno odvojene stvari, koje eto, stjecajem okolnosti, žive u istoj zgradi. Profesori matematike i inženjeri matematike su dva prilično različita svijeta, i to nam je čak i ministarstvo odnedavno priznalo (dozvolivši nam da ih upisujemo odvojeno već od 1. godine). Zašto nas je još uvijek strah to priznati sami sebi? Da, bilo bi jako lijepo kad bi postojao standard gradiva kojeg bi obje struke zadovoljavale, ali specijalizacija je neumoljiva, kao što i sam kažeš. Ako moramo revolucionarizirati (downgradeati, uglavnom) profesorske smjerove da bismo opstali na tržištu, so be it. No još uvijek ne vidim nijedan razlog zašto bi se to odnosilo na inžinjerski studij.
| Citat: | | Nazalost, popratna pojava u svemu tome je snizavanje kriterija i doista bljutavo "razvodnjavanje" polaganja ispita zbog kojeg si s pravom revoltiran. No, neefikasna ustanova (mali postotak diplomiranih u odnosu na upisne kvote) mora postati efikasnija kako bi opstala...jasno, misljenja o nacinima opstanka i cijeni toga se jako razlikuju. |
Problem je u tome što se razlikuju i _definicije_ opstanka. Za mene ovo _nije opstanak_... spreman sam to prihvatiti kao privremeno rješenje uzevši u obzir tešku ekonomsku i nedefiniranu tržišnu situaciju i ostalo, ali dugoročno, ovo će nas ubiti temeljitije nego bilo kakva "neefikasnost" u smislu malog postotka diplomiranih.
| Citat: | | Nemam dojam da su neka od njh nuzno motivirana golim materijalizmom (kakav se ionako ne bi isplatio na dulje staze). |
Dao Bog da si u pravu... jer onda još postoji šansa da se zaokrenemo kad shvatimo svu širinu onog što smo napravili. Ljudima s punim džepovima je najteže pričati na toj razini...
| Citat: | | Spominjes svijest punoljetnih ljudi o nacinu ucenja na fakultetu - ali, koliko stvarno ima takvih na prvoj godini fakulteta, uz smijesno nizak prag upisa? |
_Sve manje i manje._ U *tome* je problem.
Ne radi se o apsolutnoj vrijednosti, nego o trendu. Da i ostane ovako, kao što je naš dekan lijepo primijetio, još uvijek smo daleko ispred ostalih. _Ali neće ostati ovako._ Sasvim je jasno u kom smjeru idemo, i kojom brzinom.
Kolokviji očito čine suprotno od onog što je bilo "očekivano".
| Citat: | | Jedna od "filozofija" kaze: oni najbolji snaci ce se i raditi matematiku u bilo kakvom sustavu, pokusajmo od ostalih "spasiti" koliko god se da. |
Ta filozofija je fundamentalno kriva, i to se nažalost već pokazalo na nekoliko tragičnih primjera. Za priču o Vedranu Šohingeru si čuo?
Da, najbolji će raditi matematiku u "bilo kakvom" sustavu... samo što to više neće biti naš sustav. Nema razloga... jedino čime smo one najbolje držali bila je kvaliteta obrazovanja. A i genijalci imaju, iako često čudan, ipak konzistentan sustav vrijednostî.
| Citat: | | Ne zagovaram takvu politiku, ali za neke ljude - kad dosad nisam spominjao konkretna imena necu ni sada, pa makar i u povoljnom konktekstu - zbilja tesko mogu vjerovati da im je namjera da za ustanovu i sebe samo zele iscijediti sto vise novaca od drustva i studenata pojedinacno. Imam i dalje dojam da je termin "izrodilo se" blizi onom sto se dogodilo s kolokvijima u odnosu na pocetne namjere. Pojedinci u nasem vodstvu mozda su imali previse entuzijazma s premalo realne utemeljenosti. |
Gle, postoji samo jedan važan razlog zbog kojeg se strašno bojim da si u krivu – a to je da nitko od njih, usprkos sve očitijim pokazateljima, nije priznao pogrešku. Čak se nisu počeli ni međusobno optuživati za krive poteze... i dalje prema van ostavljamo dojam da nam sve ide po planu. To je ono čega se najviše plašim... uzevši u obzir ogroman diversity karakterâ ljudi na našem faksu, i koliko se svađamo oko najnebitnijih detaljâ (dovoljno je bilo jutros pogledati mailing listu, na primjer), nevjerojatno mi je kako se "pojedinci u našem vodstvu" tako uniformno slažu oko toga da je ono što rade _na ovom planu_, dobro za ovaj faks, i jako se uspješno prave da ne vide slona u sobi. To jest, bilo bi nevjerojatno ako ne uzmemo u obzir mogućnost da se zaista radi o planiranoj akciji, s nečim što su svi, usprkos diversityju, našli u zajedničkom nazivniku. Možda je novac samo najisklišejiziraniji od takvih motivâ – onaj koji prvi padne na pamet. Možda se zapravo radi o nečem drugom, ali svejedno... imam jako neugodan osjećaj u vezi s tim.
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
| Postano: 1:53 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
Pod onim da neki profesori nemaju pojma sto se zbiva s kolokvijima mislio sam upravo na one koji nemaju masovne usmene ispite jer predaju samo malom broju
studenata na visim godinama i to vec dugo.
Povrsnost pri masovnom ispitivanju drukciji je problem. Ne braneci profesore, cini mi se da ni njima nije bas uvijek lako, ili barem ne svima, sto se tice ispita.
Istina, u prethodnom postu stavio sam naglasak na profesorski profil, ne zato sto bih zanemarivao inzenjerski, nego zato sto se u posljednje vrijeme najvise radilo na promjenama (u smislu "olaksavanja studija") za profesorski profil i zato sto je u tom pogledu valjda najveci raskorak izmedju ponude i potraznje. A sto se tice inzenjera, svako toliko sretnem ponekog bivseg kolegu s faksa koji se zaposlio kao inzenjer,
bez osobitih teskoca, a sad radi neki rutinski posao i kaze kako mu gotovo nista od naucene matematike ne koristi pri tome...
Nije bas istina da ne postoje velike nesuglasice izmedju "vodecih ljudi" fakulteta u pogledu svih mogucih strateskih pitanja. Ali, doista ne znam
pricu o Vedranu Sohingeru -
cuo sam da je otisao van, nakon sto sam ga i sam upoznao kao iznimno talentiranog (nemojmo cjepidlaciti ako ovo nije prikladna rijec -
djelovao mi je ukratko "super"), a ne znam tocno zasto. S druge strane. znas li ti npr. pricu o Mladenu Bestvini?
O "Amerikancima" - mozda se nismo sasvim razumjeli, nisam htio naglasavati taj aspekt (prenosenje americkog sustava), nego vise to da se radi o mladjim i afirmiranim (znanstveno, i to "vani", niposto samo u Americi) ljudima cija zelja za promjenama moze biti iskrena i u nacelu pozitivna, a ne, recimo, o "starcima" koji bi mozda radije odrzavali svoje pozicije uz bilo koju cijenu.
Pod onim da neki profesori nemaju pojma sto se zbiva s kolokvijima mislio sam upravo na one koji nemaju masovne usmene ispite jer predaju samo malom broju
studenata na visim godinama i to vec dugo.
Povrsnost pri masovnom ispitivanju drukciji je problem. Ne braneci profesore, cini mi se da ni njima nije bas uvijek lako, ili barem ne svima, sto se tice ispita.
Istina, u prethodnom postu stavio sam naglasak na profesorski profil, ne zato sto bih zanemarivao inzenjerski, nego zato sto se u posljednje vrijeme najvise radilo na promjenama (u smislu "olaksavanja studija") za profesorski profil i zato sto je u tom pogledu valjda najveci raskorak izmedju ponude i potraznje. A sto se tice inzenjera, svako toliko sretnem ponekog bivseg kolegu s faksa koji se zaposlio kao inzenjer,
bez osobitih teskoca, a sad radi neki rutinski posao i kaze kako mu gotovo nista od naucene matematike ne koristi pri tome...
Nije bas istina da ne postoje velike nesuglasice izmedju "vodecih ljudi" fakulteta u pogledu svih mogucih strateskih pitanja. Ali, doista ne znam
pricu o Vedranu Sohingeru -
cuo sam da je otisao van, nakon sto sam ga i sam upoznao kao iznimno talentiranog (nemojmo cjepidlaciti ako ovo nije prikladna rijec -
djelovao mi je ukratko "super"), a ne znam tocno zasto. S druge strane. znas li ti npr. pricu o Mladenu Bestvini?
O "Amerikancima" - mozda se nismo sasvim razumjeli, nisam htio naglasavati taj aspekt (prenosenje americkog sustava), nego vise to da se radi o mladjim i afirmiranim (znanstveno, i to "vani", niposto samo u Americi) ljudima cija zelja za promjenama moze biti iskrena i u nacelu pozitivna, a ne, recimo, o "starcima" koji bi mozda radije odrzavali svoje pozicije uz bilo koju cijenu.
|
|
| [Vrh] |
|
veky
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 12. 2002. (19:59:43)
Postovi: (5B0)16
Lokacija: negdje daleko...
|
| Postano: 3:43 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
[quote="Anonymous"]Povrsnost pri masovnom ispitivanju drukciji je problem. Ne braneci profesore, cini mi se da ni njima nije bas uvijek lako, ili barem ne svima, sto se tice ispita.[/quote]
Nisam ih ja uopće mislio napasti... ispitati 20 ljudi na dan 5 dana zaredom je nešto što se jednostavno ne može pametno napraviti. Samo se čudim da nitko nije povukao vezu između toga i sveopće kolokvijomanije...
[quote]Istina, u prethodnom postu stavio sam naglasak na profesorski profil, ne zato sto bih zanemarivao inzenjerski, nego zato sto se u posljednje vrijeme najvise radilo na promjenama (u smislu "olaksavanja studija") za profesorski profil i zato sto je u tom pogledu valjda najveci raskorak izmedju ponude i potraznje.[/quote]
Hm... možda sad ja djelujem nepravedno, kao, želim sačuvati razinu inženjerskog smjera, a profesorski neka se degradira slobodno... zapravo, nije uopće stvar u nazivu smjera. Ja samo želim da budući "čistokrvni matematičari" budu imali mjesto, po mogućnosti u Hrvatskoj, gdje će moći naći obrazovanje primjereno njima. Jer toga stvarno nema nigdje drugdje -- drugi veći gradovi u Hrvatskoj su ili preslabi ili isto miješaju profesore i inženjere više nego što bi trebali; ostali fakulteti uvijek matematiku trpaju zajedno s ~još nečim~; pa čak ni u ostalim državama nisam siguran da se može naći jedna oaza poput onog što je ovaj faks bio krajem devedesetih (a vjerojatno i prije, samo tada nisam bio ovdje: ).
[quote] A sto se tice inzenjera, svako toliko sretnem ponekog bivseg kolegu s faksa koji se zaposlio kao inzenjer,
bez osobitih teskoca, a sad radi neki rutinski posao i kaze kako mu gotovo nista od naucene matematike ne koristi pri tome...[/quote]
U vezi ovog, često sam primijetio da ljudi koji izađu s ovog faksa uopće nisu svjesni koliko su ispred većine konkurencije... to može imati i negativnih efekata - npr. da posao koji je drugima težak i ispunjujući, smatraju rutinskim [:-)], ali i dalje mislim da je to pozitivno. I da će biti loše ako se izgubi. Jer mi još uopće ne znamo što znači "ne moći naći posao" (kao matematičar) - pa si možemo priuštiti luksuz jadikovanja gornjeg tipa... no na drugoj strani, kao što je vsego primijetio, čeka puno više toga nego što bismo htjeli... takvi efekti dolaze u paketima.
[quote]Nije bas istina da ne postoje velike nesuglasice izmedju "vodecih ljudi" fakulteta u pogledu svih mogucih strateskih pitanja.[/quote]
Ja sam samo stavio težište na kolokvijski sustav, kojeg se nitko ne usuđuje ozbiljno osporiti, iako svi vidimo što nam radi.
[quote] Ali, doista ne znam pricu o Vedranu Sohingeru -
cuo sam da je otisao van, nakon sto sam ga i sam upoznao kao iznimno talentiranog (nemojmo cjepidlaciti ako ovo nije prikladna rijec -
djelovao mi je ukratko "super"), a ne znam tocno zasto.[/quote]
Prema onom što sam ja čuo, debelo se razočarao u ovom faksu (očito je imao neke prekoncepcije iz "prijašnjeg razdoblja"), shvatio da mu ovakvo snižavanje kriterija nikako ne odgovara, i otišao van. Lako je ekstrapolirati liniju razmišljanja - "vani ionako nije puno lošija kvaliteta obrazovanja nego ovdje, a bar su materijalni uvjeti primamljiviji". Ne mogu reći da ga baš jako dobro poznam, ali dolazio je na faks i puno prije svog upisa, i bio oduševljen kako matematikom, tako i realizacijom nastave. Prilično sam uvjeren da bi, da je faks nastavio u tom stilu, ostao ovdje.
[quote] S druge strane. znas li ti npr. pricu o Mladenu Bestvini?[/quote]
Upravo gledam na Netu... čini se kao uspješan znanstvenik. Na Utah sveučilištu. Naš čovjek, očito. No ne, detalje priče ne znam.
[quote]ljudima cija zelja za promjenama moze biti iskrena i u nacelu pozitivna, a ne, recimo, o "starcima" koji bi mozda radije odrzavali svoje pozicije uz bilo koju cijenu.[/quote]
Eh da... na neki način, najgore je kad svi imaju dobre namjere (a stvari svejedno idu ukrivo). Onda ne možeš nikome prigovoriti zbog njegovih motivâ. :-o
No mislim da boravak "vani" utječe na čovjeka, u većoj mjeri nego što je to on često spreman priznati. Hrvatska je imala jedan prilično specifičan sustav vrijednosti (na kojem je gradila obrazovanje). No dobro, ako preživimo Družbu Adriju, i hrpu drugih "prilagođavanja" zapadnim standardima, preživjet ćemo i Bolonjsku deklaraciju, valjda. [:-|]
Mah. Odoh spavati. :-)
| Anonymous (napisa): | | Povrsnost pri masovnom ispitivanju drukciji je problem. Ne braneci profesore, cini mi se da ni njima nije bas uvijek lako, ili barem ne svima, sto se tice ispita. |
Nisam ih ja uopće mislio napasti... ispitati 20 ljudi na dan 5 dana zaredom je nešto što se jednostavno ne može pametno napraviti. Samo se čudim da nitko nije povukao vezu između toga i sveopće kolokvijomanije...
| Citat: | | Istina, u prethodnom postu stavio sam naglasak na profesorski profil, ne zato sto bih zanemarivao inzenjerski, nego zato sto se u posljednje vrijeme najvise radilo na promjenama (u smislu "olaksavanja studija") za profesorski profil i zato sto je u tom pogledu valjda najveci raskorak izmedju ponude i potraznje. |
Hm... možda sad ja djelujem nepravedno, kao, želim sačuvati razinu inženjerskog smjera, a profesorski neka se degradira slobodno... zapravo, nije uopće stvar u nazivu smjera. Ja samo želim da budući "čistokrvni matematičari" budu imali mjesto, po mogućnosti u Hrvatskoj, gdje će moći naći obrazovanje primjereno njima. Jer toga stvarno nema nigdje drugdje – drugi veći gradovi u Hrvatskoj su ili preslabi ili isto miješaju profesore i inženjere više nego što bi trebali; ostali fakulteti uvijek matematiku trpaju zajedno s ~još nečim~; pa čak ni u ostalim državama nisam siguran da se može naći jedna oaza poput onog što je ovaj faks bio krajem devedesetih (a vjerojatno i prije, samo tada nisam bio ovdje: ).
| Citat: | A sto se tice inzenjera, svako toliko sretnem ponekog bivseg kolegu s faksa koji se zaposlio kao inzenjer,
bez osobitih teskoca, a sad radi neki rutinski posao i kaze kako mu gotovo nista od naucene matematike ne koristi pri tome... |
U vezi ovog, često sam primijetio da ljudi koji izađu s ovog faksa uopće nisu svjesni koliko su ispred većine konkurencije... to može imati i negativnih efekata - npr. da posao koji je drugima težak i ispunjujući, smatraju rutinskim [], ali i dalje mislim da je to pozitivno. I da će biti loše ako se izgubi. Jer mi još uopće ne znamo što znači "ne moći naći posao" (kao matematičar) - pa si možemo priuštiti luksuz jadikovanja gornjeg tipa... no na drugoj strani, kao što je vsego primijetio, čeka puno više toga nego što bismo htjeli... takvi efekti dolaze u paketima.
| Citat: | | Nije bas istina da ne postoje velike nesuglasice izmedju "vodecih ljudi" fakulteta u pogledu svih mogucih strateskih pitanja. |
Ja sam samo stavio težište na kolokvijski sustav, kojeg se nitko ne usuđuje ozbiljno osporiti, iako svi vidimo što nam radi.
| Citat: | Ali, doista ne znam pricu o Vedranu Sohingeru -
cuo sam da je otisao van, nakon sto sam ga i sam upoznao kao iznimno talentiranog (nemojmo cjepidlaciti ako ovo nije prikladna rijec -
djelovao mi je ukratko "super"), a ne znam tocno zasto. |
Prema onom što sam ja čuo, debelo se razočarao u ovom faksu (očito je imao neke prekoncepcije iz "prijašnjeg razdoblja"), shvatio da mu ovakvo snižavanje kriterija nikako ne odgovara, i otišao van. Lako je ekstrapolirati liniju razmišljanja - "vani ionako nije puno lošija kvaliteta obrazovanja nego ovdje, a bar su materijalni uvjeti primamljiviji". Ne mogu reći da ga baš jako dobro poznam, ali dolazio je na faks i puno prije svog upisa, i bio oduševljen kako matematikom, tako i realizacijom nastave. Prilično sam uvjeren da bi, da je faks nastavio u tom stilu, ostao ovdje.
| Citat: | | S druge strane. znas li ti npr. pricu o Mladenu Bestvini? |
Upravo gledam na Netu... čini se kao uspješan znanstvenik. Na Utah sveučilištu. Naš čovjek, očito. No ne, detalje priče ne znam.
| Citat: | | ljudima cija zelja za promjenama moze biti iskrena i u nacelu pozitivna, a ne, recimo, o "starcima" koji bi mozda radije odrzavali svoje pozicije uz bilo koju cijenu. |
Eh da... na neki način, najgore je kad svi imaju dobre namjere (a stvari svejedno idu ukrivo). Onda ne možeš nikome prigovoriti zbog njegovih motivâ. 
No mislim da boravak "vani" utječe na čovjeka, u većoj mjeri nego što je to on često spreman priznati. Hrvatska je imala jedan prilično specifičan sustav vrijednosti (na kojem je gradila obrazovanje). No dobro, ako preživimo Družbu Adriju, i hrpu drugih "prilagođavanja" zapadnim standardima, preživjet ćemo i Bolonjsku deklaraciju, valjda. []
Mah. Odoh spavati.
|
|
| [Vrh] |
|
anamari
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 31. 03. 2003. (13:05:12)
Postovi: (E1)16
Spol: 
Lokacija: Here, there, everywhere...
|
| Postano: 9:17 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
Po meni, uvodenje kolokvija uopce nije losa stvar. Dapace, okarakterizirala bih to kao pomak u pozitivnom smjeru.
Necu ulaziti u to trebaju li asistenti biti vise placeni za to i trebaju li se smanjiti grupe, ali kolokviji su definitivno nesto sto nama studentima olaksava polaganje ispita.
Mislim ni da ideja o olaksavanju studija isto nije tako losa. Na mojoj prvoj godini od 400 brucosa upisanih te godina na drugu je proslo tridesetak, a to je stvarno, stvarno premalo. :!: :!:
Ok, vecina onih koja se upisala ucinila je to radi studentskih prava, ali svejedno, ako uzmemo da je 200-ak ljudi htjelo zavrsiti faks, 30 je stvarno malo. :cry:
Zato i mislim da treba olaksati studij. Jer od nas dvadesetak sto smo dosli do cetvrte godine bez pada, njih 5 ce postati asistenti i ostaje 15-ak ljudi koji trebaju obavljati sva druga zanimanja u ovoj zemlji vezana uz matematiku. A iako je Hrvatska mala, 15 ljudi stvarno nije dovoljno.
I mene zivcira guzva na faksu, sigurna sam da je mladim generacijama jos gore na predavanjima i vjezbama, asistenti i profesori su pretrpani, ali onda se treba smanjiti upisna kvota na npr. 200 ili povecati broj nastavnog osoblja, ne znam, ali nikako se vracati na staro gdje je prolaz godine bio SF.
Ako i asistentima kolokviji idu na zivce, vjerujte nama studentima oni puno znace.
Po meni, uvodenje kolokvija uopce nije losa stvar. Dapace, okarakterizirala bih to kao pomak u pozitivnom smjeru.
Necu ulaziti u to trebaju li asistenti biti vise placeni za to i trebaju li se smanjiti grupe, ali kolokviji su definitivno nesto sto nama studentima olaksava polaganje ispita.
Mislim ni da ideja o olaksavanju studija isto nije tako losa. Na mojoj prvoj godini od 400 brucosa upisanih te godina na drugu je proslo tridesetak, a to je stvarno, stvarno premalo. 
Ok, vecina onih koja se upisala ucinila je to radi studentskih prava, ali svejedno, ako uzmemo da je 200-ak ljudi htjelo zavrsiti faks, 30 je stvarno malo. 
Zato i mislim da treba olaksati studij. Jer od nas dvadesetak sto smo dosli do cetvrte godine bez pada, njih 5 ce postati asistenti i ostaje 15-ak ljudi koji trebaju obavljati sva druga zanimanja u ovoj zemlji vezana uz matematiku. A iako je Hrvatska mala, 15 ljudi stvarno nije dovoljno.
I mene zivcira guzva na faksu, sigurna sam da je mladim generacijama jos gore na predavanjima i vjezbama, asistenti i profesori su pretrpani, ali onda se treba smanjiti upisna kvota na npr. 200 ili povecati broj nastavnog osoblja, ne znam, ali nikako se vracati na staro gdje je prolaz godine bio SF.
Ako i asistentima kolokviji idu na zivce, vjerujte nama studentima oni puno znace.
|
|
| [Vrh] |
|
Gost
|
| Postano: 11:05 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
Ja sam zadnja generacija iz pretkolokvijskog razdoblja, inzinjerski smjer..
Slazem se s anamari u nacelu, da bi kolokviji _trebali olaksati_ polaganje ispita i potaknuti kontinuirani rad...ali, samo isticem razliku kolokvija na smjeru Racunarstvo koji stvarno sluze toj svrsi i kolokvija na prve dvije godine..
Koliko mi god bili malo ljubomorni :) na mladju generaciju jer im je sve olaksano pa nas mozda i prestignu i zavrse faks prije nas s boljim ocjenama, ipak mislim da je to nemoguce, obzirom na fenomene: 5ice iz MA1,2, a kod Ungara na MA3 se ide i po 6.,7.,8.! put...mislim da ti kolokviji mozda imaju veze s tim... Vecina asistenata se i govori da je pala razina znanja..a netko je vec spomenuo da time i opada ono cime se, toboze, dicimo na nasem faksu..
Ja sam zadnja generacija iz pretkolokvijskog razdoblja, inzinjerski smjer..
Slazem se s anamari u nacelu, da bi kolokviji _trebali olaksati_ polaganje ispita i potaknuti kontinuirani rad...ali, samo isticem razliku kolokvija na smjeru Racunarstvo koji stvarno sluze toj svrsi i kolokvija na prve dvije godine..
Koliko mi god bili malo ljubomorni na mladju generaciju jer im je sve olaksano pa nas mozda i prestignu i zavrse faks prije nas s boljim ocjenama, ipak mislim da je to nemoguce, obzirom na fenomene: 5ice iz MA1,2, a kod Ungara na MA3 se ide i po 6.,7.,8.! put...mislim da ti kolokviji mozda imaju veze s tim... Vecina asistenata se i govori da je pala razina znanja..a netko je vec spomenuo da time i opada ono cime se, toboze, dicimo na nasem faksu..
|
|
| [Vrh] |
|
cinik
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 27. 04. 2003. (23:34:09)
Postovi: (1FB)16
Spol:
Lokacija: /proc/sys/cpu/
|
| Postano: 11:41 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
Nisam siguran, ali nije li jedna opcija napraviti rez izmedju inzinjerskih smjerova, nesto tipa dipl.ing.math i dipl.frik math, pa da prvima bude relativno lagano, a da dipl.frik smjeru bude tako da ne stignu, npr. upisati jos jedan studij na Brdu(tm) ili tako nesto?
Sasvim je jasno da bi dipl.frik smjer upisalo max dvoje-troje na godini, ali oni bi cuvali cast i ugled prave matematike, a ne da je njihov matematicki napredak usporen spasavanjem dusa slabijih studenata.
'ave fun!
p.s. -- komentar moje majke -- di bi se dipl.frikovi zaposljavali? faks, akademske institucije in general i tako nesto. Tko zna, mozda ako bi pravi ljudi isli na taj smjer, da bi dipl. frik mogao imati svoju standardnu kvotu od recimo cak desetak frikova godisnje, za koje bi se svi koji trebaju matematicare da rade prav math posao (znanost...) tukli, a ostali (dipl.ing) da budu prepusteni standardnom trzistu rada...
Sinisa
Nisam siguran, ali nije li jedna opcija napraviti rez izmedju inzinjerskih smjerova, nesto tipa dipl.ing.math i dipl.frik math, pa da prvima bude relativno lagano, a da dipl.frik smjeru bude tako da ne stignu, npr. upisati jos jedan studij na Brdu(tm) ili tako nesto?
Sasvim je jasno da bi dipl.frik smjer upisalo max dvoje-troje na godini, ali oni bi cuvali cast i ugled prave matematike, a ne da je njihov matematicki napredak usporen spasavanjem dusa slabijih studenata.
'ave fun!
p.s. -- komentar moje majke -- di bi se dipl.frikovi zaposljavali? faks, akademske institucije in general i tako nesto. Tko zna, mozda ako bi pravi ljudi isli na taj smjer, da bi dipl. frik mogao imati svoju standardnu kvotu od recimo cak desetak frikova godisnje, za koje bi se svi koji trebaju matematicare da rade prav math posao (znanost...) tukli, a ostali (dipl.ing) da budu prepusteni standardnom trzistu rada...
Sinisa
_________________
Oslobodjen Senata.
|
|
| [Vrh] |
|
anamari
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 31. 03. 2003. (13:05:12)
Postovi: (E1)16
Spol:
Lokacija: Here, there, everywhere...
|
| Postano: 14:14 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
[quote="Anonymous"]Ja sam zadnja generacija iz pretkolokvijskog razdoblja, inzinjerski smjer..
Slazem se s anamari u nacelu, da bi kolokviji _trebali olaksati_ polaganje ispita i potaknuti kontinuirani rad...ali, samo isticem razliku kolokvija na smjeru Racunarstvo koji stvarno sluze toj svrsi i kolokvija na prve dvije godine....[/quote]
Onda smo ista generacija. Meni su kolokviji na smjeru Racunarstvo bas pomogli u polaganju ispita. Zato mislim da su korisni.
[quote="Anonymous"]
Koliko mi god bili malo ljubomorni :) na mladju generaciju jer im je sve olaksano pa nas mozda i prestignu i zavrse faks prije nas s boljim ocjenama, ipak mislim da je to nemoguce, obzirom na fenomene: 5ice iz MA1,2, a kod Ungara na MA3 se ide i po 6.,7.,8.! put...mislim da ti kolokviji mozda imaju veze s tim... Vecina asistenata se i govori da je pala razina znanja..a netko je vec spomenuo da time i opada ono cime se, toboze, dicimo na nasem faksu..[/quote]
I ja sam cula da se "Velika chistka" sad preselila na 2. godinu. Al ne mogu govoriti o razlozima jer ja zapravo ne znak kao izgledaju kolokviji na prvoj godini.
[quote="cinik"]
Nisam siguran, ali nije li jedna opcija napraviti rez izmedju inzinjerskih smjerova, nesto tipa dipl.ing.math i dipl.frik math, pa da prvima bude relativno lagano, a da dipl.frik smjeru bude tako da ne stignu, npr. upisati jos jedan studij na Brdu(tm) ili tako nesto?
[/quote]
Pa nije li to upravo Teorijska matematika? A onima kojima to nije dovoljno tesko imaju nasu knjiznicu s tisucama knjiga pa nek uce sto im je po volji i sto im se svida. Uostalom, svaki student koji zeli znati vise, moze poceti citati matematicku literaturu nevezanu uz gradivo na faksu. Nije diploma i zavrseni smjer jedino mjerilo znanja.
| Anonymous (napisa): | Ja sam zadnja generacija iz pretkolokvijskog razdoblja, inzinjerski smjer..
Slazem se s anamari u nacelu, da bi kolokviji _trebali olaksati_ polaganje ispita i potaknuti kontinuirani rad...ali, samo isticem razliku kolokvija na smjeru Racunarstvo koji stvarno sluze toj svrsi i kolokvija na prve dvije godine.... |
Onda smo ista generacija. Meni su kolokviji na smjeru Racunarstvo bas pomogli u polaganju ispita. Zato mislim da su korisni.
| Anonymous (napisa): |
Koliko mi god bili malo ljubomorni na mladju generaciju jer im je sve olaksano pa nas mozda i prestignu i zavrse faks prije nas s boljim ocjenama, ipak mislim da je to nemoguce, obzirom na fenomene: 5ice iz MA1,2, a kod Ungara na MA3 se ide i po 6.,7.,8.! put...mislim da ti kolokviji mozda imaju veze s tim... Vecina asistenata se i govori da je pala razina znanja..a netko je vec spomenuo da time i opada ono cime se, toboze, dicimo na nasem faksu.. |
I ja sam cula da se "Velika chistka" sad preselila na 2. godinu. Al ne mogu govoriti o razlozima jer ja zapravo ne znak kao izgledaju kolokviji na prvoj godini.
| cinik (napisa): |
Nisam siguran, ali nije li jedna opcija napraviti rez izmedju inzinjerskih smjerova, nesto tipa dipl.ing.math i dipl.frik math, pa da prvima bude relativno lagano, a da dipl.frik smjeru bude tako da ne stignu, npr. upisati jos jedan studij na Brdu(tm) ili tako nesto?
|
Pa nije li to upravo Teorijska matematika? A onima kojima to nije dovoljno tesko imaju nasu knjiznicu s tisucama knjiga pa nek uce sto im je po volji i sto im se svida. Uostalom, svaki student koji zeli znati vise, moze poceti citati matematicku literaturu nevezanu uz gradivo na faksu. Nije diploma i zavrseni smjer jedino mjerilo znanja.
|
|
| [Vrh] |
|
cinik
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 27. 04. 2003. (23:34:09)
Postovi: (1FB)16
Spol:
Lokacija: /proc/sys/cpu/
|
| Postano: 14:43 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
[quote="anamari"]
Pa nije li to upravo Teorijska matematika? A onima kojima to nije dovoljno tesko imaju nasu knjiznicu s tisucama knjiga pa nek uce sto im je po volji i sto im se svida. Uostalom, svaki student koji zeli znati vise, moze poceti citati matematicku literaturu nevezanu uz gradivo na faksu. Nije diploma i zavrseni smjer jedino mjerilo znanja.[/quote]
nije teorijska, jer dipl.frikovi mogu biti i primjenjenci i racunarci i statisticari (moguce i financijeri), a sto se dodatnog rada tice, onda dipl.frikovima uopce nije potreban studij, jer ce oni tako i tako sve proci sam. wrong! da je tako, onda bi sveucilista odavno izumrla i/ili postala ovo sto postaju sada (postmaturalni studij sa metodom srednje skole). najveca vrijednost studija su upravo predavanja i vjezbe, a ako su oni ispod zeljenog ranga, onda pocinju biti trosenje vremena. Ako postoji sacica ljudi godisnje kojima je to trosenje vremena, onda im fakultet treba omoguciti (po automatizmu) da taj visak vremena ne razbacuju okolo na razne druge studije ili random izbor kolegija sa visih godina, vec da imaju pojacani studijski program kakav ce zadovoljiti njihovu glad za znanjem. Time fakultet pokazuje da zeli da vise znaju, budu bolji strucnjaci i tako dalje. Ovako se pokazuje da je jedino zeljeno biti "gornji mediokritet", niposto bolji.
Mozda je osnovna motivacija danas slicna onoj zasto su uvedeni brojni stupnjevi i nasilni uvjeti napredovanja na PMFu po odvajanju od filozofskog -- kada je skupina profesora primjetila da je prelagano dosla do svojih titula, te da bi i buduce generacije to mogle tako lako njih izgurati. prednost tog sistema jest da je to bila metoda tipa ja sam morao napraviti x da bi napredovao, nakon mene morat ce raditi 2x za isto priznanje. cinjenica je da takav pristup imao slabu prolaznost, ali relativno visoku strucnost.
Ovako se mozda pokusava ubiti dvije muhe istovremeno -- usporiti napredovanje mladjih, istovremeno povecavajuci prolaznost. umjesto povisenja uvjeta uz sporiji rast "tezine" nastave, uvjeti sada vise-manje stagniraju (valjda?) a "tezina" nastave pada.
'ave fun!
p.s. imao sam namjeru reci nesto smisleno u gornjem tekstu -- ne znam jesam li uspio :)
Sinisa
| anamari (napisa): |
Pa nije li to upravo Teorijska matematika? A onima kojima to nije dovoljno tesko imaju nasu knjiznicu s tisucama knjiga pa nek uce sto im je po volji i sto im se svida. Uostalom, svaki student koji zeli znati vise, moze poceti citati matematicku literaturu nevezanu uz gradivo na faksu. Nije diploma i zavrseni smjer jedino mjerilo znanja. |
nije teorijska, jer dipl.frikovi mogu biti i primjenjenci i racunarci i statisticari (moguce i financijeri), a sto se dodatnog rada tice, onda dipl.frikovima uopce nije potreban studij, jer ce oni tako i tako sve proci sam. wrong! da je tako, onda bi sveucilista odavno izumrla i/ili postala ovo sto postaju sada (postmaturalni studij sa metodom srednje skole). najveca vrijednost studija su upravo predavanja i vjezbe, a ako su oni ispod zeljenog ranga, onda pocinju biti trosenje vremena. Ako postoji sacica ljudi godisnje kojima je to trosenje vremena, onda im fakultet treba omoguciti (po automatizmu) da taj visak vremena ne razbacuju okolo na razne druge studije ili random izbor kolegija sa visih godina, vec da imaju pojacani studijski program kakav ce zadovoljiti njihovu glad za znanjem. Time fakultet pokazuje da zeli da vise znaju, budu bolji strucnjaci i tako dalje. Ovako se pokazuje da je jedino zeljeno biti "gornji mediokritet", niposto bolji.
Mozda je osnovna motivacija danas slicna onoj zasto su uvedeni brojni stupnjevi i nasilni uvjeti napredovanja na PMFu po odvajanju od filozofskog – kada je skupina profesora primjetila da je prelagano dosla do svojih titula, te da bi i buduce generacije to mogle tako lako njih izgurati. prednost tog sistema jest da je to bila metoda tipa ja sam morao napraviti x da bi napredovao, nakon mene morat ce raditi 2x za isto priznanje. cinjenica je da takav pristup imao slabu prolaznost, ali relativno visoku strucnost.
Ovako se mozda pokusava ubiti dvije muhe istovremeno – usporiti napredovanje mladjih, istovremeno povecavajuci prolaznost. umjesto povisenja uvjeta uz sporiji rast "tezine" nastave, uvjeti sada vise-manje stagniraju (valjda?) a "tezina" nastave pada.
'ave fun!
p.s. imao sam namjeru reci nesto smisleno u gornjem tekstu – ne znam jesam li uspio
Sinisa
_________________
Oslobodjen Senata.
|
|
| [Vrh] |
|
vjekovac
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 01. 2003. (18:26:55)
Postovi: (2DB)16
Spol:
|
| Postano: 19:24 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
[quote="Gost"]znas li ti npr. pricu o Mladenu Bestvini? [/quote]
Vjerujem da čovjeku više nije žao što je otišao. Ono koji su mu pravili probleme su mu zapravo učinili uslugu, jer je vani (u SAD-u) u rekordnom roku dokazao svoj talent. No mislim da ta priča i nema previše veze s ovom temom.
[quote="veky"]Za priču o Vedranu Šohingeru si čuo?[/quote]
Ja sam ga kao srednjoškolca dobro poznavao - iznimno je nadaren, ali i vrijedan. Koliko se razočarao u naš faks, to ne znam. Nije nikad otvoreno rekao. Ali mislim da nije baš samo radi toga otišao na Berkeley.
Nego u vezi nadarenih đaka/studenata...
Ja sam zadnjih nekoliko godina (koliko se angažiram oko srednjoškolskih natjecanja, priprema i sl.) dosta bio u kontaktu s darovitim đacima. Većinu njih (kao i nekad nas, barem mene) su matematici privukli simpatični zadaci, bezbrojni trikovi i ideje, koje su čuli izvan okvira školskog programa. Izmedju ostalog, na kojekavim ljetnim školama, pripremama koje organizira HMD, u časopisima, na netu i sl. I neki od njih znaju sasvim zrelo matematički razmišljati.
Bojim se da za takve đake na prvoj godini studija nemamo nikave sadržaje. (Pouzdano znam da takvih studenata mi na sadašnjoj prvoj godini imamo barem 20-ak.) Tako da mi je naprosto neugodno nagovarati pametne srednjoškolce da upišu naš faks (a to je svakako bolje nego da upišu npr. FER jer znam da će se poslije kajati - testirano na dosta primjera :) ) jer se bojim da kod nas i neće naći ono što su očekivali.
Sjećam se da je nekoliko godina prof. Dujella organizirao studentske seminare i serije predavanja sa zanimljivim temama, isto tako jedne godine i prof. Pandžić. Takva inicijativa i trud su doista vrijedni pohvale. No bojim se da je i to polako zamrlo. Najgore je što se svaki takav angažman na našem odjelu nimalo ne cijeni i odjel nema nikakav stav prema takvim oblicima (dodatne, napredne) nastave. Tako onda jasno da profesori/asistenti nisu niti motivirani za tako nešto.
I ja sam se pred godinu-dvije bio ponešto trudio oko studentskih natjecanja (jer na njih se uglavnom prijavljuju najbolji studenti), a prije nekoliko godina je pripreme (u obliku kratkih predavanja ili zadataka) držalo čak nekoliko profesora i asistenata. Ali sve to skupa je bilo kao neka ilegalna djelatnost, bez podrške od strane odjela, pa su ljudi poodustajali. Samo da napomenem da na većini fakulteta u SAD-u postoji kolegij "Problem solving" (za naprednije studente i natjecatelje) pa i različite varijante osnovnih kolegija (poput Analize ili Algebre) za bolje studente.
Onda ne znam niti zašto bih se ja oko nečega trudio - imam i ja "pametnijeg" posla.
Takvo razmišljanje se kod nas osobito njeguje pa niti ne vjerujem u mogućnost ikakve promjene... :(
| Gost (napisa): | | znas li ti npr. pricu o Mladenu Bestvini? |
Vjerujem da čovjeku više nije žao što je otišao. Ono koji su mu pravili probleme su mu zapravo učinili uslugu, jer je vani (u SAD-u) u rekordnom roku dokazao svoj talent. No mislim da ta priča i nema previše veze s ovom temom.
| veky (napisa): | | Za priču o Vedranu Šohingeru si čuo? |
Ja sam ga kao srednjoškolca dobro poznavao - iznimno je nadaren, ali i vrijedan. Koliko se razočarao u naš faks, to ne znam. Nije nikad otvoreno rekao. Ali mislim da nije baš samo radi toga otišao na Berkeley.
Nego u vezi nadarenih đaka/studenata...
Ja sam zadnjih nekoliko godina (koliko se angažiram oko srednjoškolskih natjecanja, priprema i sl.) dosta bio u kontaktu s darovitim đacima. Većinu njih (kao i nekad nas, barem mene) su matematici privukli simpatični zadaci, bezbrojni trikovi i ideje, koje su čuli izvan okvira školskog programa. Izmedju ostalog, na kojekavim ljetnim školama, pripremama koje organizira HMD, u časopisima, na netu i sl. I neki od njih znaju sasvim zrelo matematički razmišljati.
Bojim se da za takve đake na prvoj godini studija nemamo nikave sadržaje. (Pouzdano znam da takvih studenata mi na sadašnjoj prvoj godini imamo barem 20-ak.) Tako da mi je naprosto neugodno nagovarati pametne srednjoškolce da upišu naš faks (a to je svakako bolje nego da upišu npr. FER jer znam da će se poslije kajati - testirano na dosta primjera ) jer se bojim da kod nas i neće naći ono što su očekivali.
Sjećam se da je nekoliko godina prof. Dujella organizirao studentske seminare i serije predavanja sa zanimljivim temama, isto tako jedne godine i prof. Pandžić. Takva inicijativa i trud su doista vrijedni pohvale. No bojim se da je i to polako zamrlo. Najgore je što se svaki takav angažman na našem odjelu nimalo ne cijeni i odjel nema nikakav stav prema takvim oblicima (dodatne, napredne) nastave. Tako onda jasno da profesori/asistenti nisu niti motivirani za tako nešto.
I ja sam se pred godinu-dvije bio ponešto trudio oko studentskih natjecanja (jer na njih se uglavnom prijavljuju najbolji studenti), a prije nekoliko godina je pripreme (u obliku kratkih predavanja ili zadataka) držalo čak nekoliko profesora i asistenata. Ali sve to skupa je bilo kao neka ilegalna djelatnost, bez podrške od strane odjela, pa su ljudi poodustajali. Samo da napomenem da na većini fakulteta u SAD-u postoji kolegij "Problem solving" (za naprednije studente i natjecatelje) pa i različite varijante osnovnih kolegija (poput Analize ili Algebre) za bolje studente.
Onda ne znam niti zašto bih se ja oko nečega trudio - imam i ja "pametnijeg" posla.
Takvo razmišljanje se kod nas osobito njeguje pa niti ne vjerujem u mogućnost ikakve promjene...
|
|
| [Vrh] |
|
@#
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 28. 01. 2004. (19:08:55)
Postovi: (36)16
Lokacija: math
|
|
| [Vrh] |
|
vjekovac
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 23. 01. 2003. (18:26:55)
Postovi: (2DB)16
Spol:
|
|
| [Vrh] |
|
Edo
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 02. 2004. (23:03:41)
Postovi: (6C)16
|
| Postano: 20:18 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
Stvar je vrlo jednostavna. U zadnjih 15-tak godina upisne kvote su se povecale za vise od 2 puta. To je MO omogucilo zaposljevanje veceg broja novih ljudi (broj novaka se podvostrucio, broj profesora povecao za nekih 30% itd.) Medjutim povecanje broja ljudi koji su stjecali diplomu nije pratilo taj trend. Statistike su bile krajnje negativne. Primjerice, od studenta koji su upisivali prvu godinu, svega nekih 20-tak posto je redovito upisivalo drugu. Preko 20% studenata tjekom prve godine nije polozilo niti jedan ispit, a skoro polovica niti jedan matematicki ispit. Bilo je samo pitanje vremena kad ce to uociti netko s ministarstva i sveucilista i pitati nas sto mi to radimo. Uz to se jos dogodilo i da smo dobili nelojalnu konkurenciju od strane Uciteljske akademije koja je dobila dopustenje za skolovanje nastavnike matematike za osnovnu skolu (u teoriji samo za nize razrede, ali u praksi za sve).
Tako su nastali kolokviji. Znalo se da nekih 30% studenata faks upisuje turisticki i da za njih nema nade, i da onih ponajboljih 20-25% faks zavrsava ma sto od njih trazili. Kolokviji su trebali animirati onih preostalih (skoro) 50 %, za koje ima nade, ako ih se ne ubije u pojam na prvoj godini i ako ih se natjera na kontinuirani rad. Zadani je cilj bio da bar pola njih upise drugu godinu.
Znali smo da ce to u konacnici spustiti nivo znanja, ali opet, traba li bas svaki profesor u srednjoj ili osnovnoj skoli ili svaki racunarac koji izadje s naseg faksa, znati sto je to Zornova lema ili teorem o zatvorenom grafu. Nazalost, stvari su otisle predaleko i sad na drugu godinu dobivamo studente koji nisu sazvakali osnovne pojmove, ali su se provukli putem kolokvija. Jos uvijek mislim da su kolokviji dobra ideja, problem je u provedbi.
Stvar je vrlo jednostavna. U zadnjih 15-tak godina upisne kvote su se povecale za vise od 2 puta. To je MO omogucilo zaposljevanje veceg broja novih ljudi (broj novaka se podvostrucio, broj profesora povecao za nekih 30% itd.) Medjutim povecanje broja ljudi koji su stjecali diplomu nije pratilo taj trend. Statistike su bile krajnje negativne. Primjerice, od studenta koji su upisivali prvu godinu, svega nekih 20-tak posto je redovito upisivalo drugu. Preko 20% studenata tjekom prve godine nije polozilo niti jedan ispit, a skoro polovica niti jedan matematicki ispit. Bilo je samo pitanje vremena kad ce to uociti netko s ministarstva i sveucilista i pitati nas sto mi to radimo. Uz to se jos dogodilo i da smo dobili nelojalnu konkurenciju od strane Uciteljske akademije koja je dobila dopustenje za skolovanje nastavnike matematike za osnovnu skolu (u teoriji samo za nize razrede, ali u praksi za sve).
Tako su nastali kolokviji. Znalo se da nekih 30% studenata faks upisuje turisticki i da za njih nema nade, i da onih ponajboljih 20-25% faks zavrsava ma sto od njih trazili. Kolokviji su trebali animirati onih preostalih (skoro) 50 %, za koje ima nade, ako ih se ne ubije u pojam na prvoj godini i ako ih se natjera na kontinuirani rad. Zadani je cilj bio da bar pola njih upise drugu godinu.
Znali smo da ce to u konacnici spustiti nivo znanja, ali opet, traba li bas svaki profesor u srednjoj ili osnovnoj skoli ili svaki racunarac koji izadje s naseg faksa, znati sto je to Zornova lema ili teorem o zatvorenom grafu. Nazalost, stvari su otisle predaleko i sad na drugu godinu dobivamo studente koji nisu sazvakali osnovne pojmove, ali su se provukli putem kolokvija. Jos uvijek mislim da su kolokviji dobra ideja, problem je u provedbi.
|
|
| [Vrh] |
|
veky
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 09. 12. 2002. (19:59:43)
Postovi: (5B0)16
Lokacija: negdje daleko...
|
| Postano: 21:41 pet, 7. 1. 2005 Naslov: |
|
|
|
[quote="Edo"]Znali smo da ce to u konacnici spustiti nivo znanja, ali opet, traba li bas svaki profesor u srednjoj ili osnovnoj skoli ili svaki racunarac koji izadje s naseg faksa, znati sto je to Zornova lema ili teorem o zatvorenom grafu. Nazalost, stvari su otisle predaleko i sad na drugu godinu dobivamo studente koji nisu sazvakali osnovne pojmove, ali su se provukli putem kolokvija.[/quote]
Dobivamo točno ono što smo tražili, ako smo stvarno tražili ovo što si gore napisao. :-( Dobivamo smanjenu razinu znanja. Samo što prije uopće nismo ni znali što je to, i mislili smo da nam Zornova lema ne treba. Tu je, nažalost, učinjena potpuno ista greška - samo na malo višoj razini - kao ona "prosječnog čovjeka" koji tvrdi da mu matematika ionako ne treba u životu. U takvom razmišljanju znamo naći grešku, ovdje iz nekog misterioznog razloga nismo znali.
Osjećam se blesavo kada imam osjećaj da ljudima koji imaju puno više iskustva i pameti od mene, moram crtati flomasterima u boji...
[b]Ma ljudi, nije uopće bitna Zornova lema, nije uopće bitan teorem o zatvorenom grafu...[/b] bitan je pristup, bitno je kako se odnosimo prema studentima, i što im poručujemo o načinu na koji treba učiti, i o odnosu prema matematici kao cjelini. Bitan je mentalni stav, osjećaj za ljepotu matematike, isticanje svih onih vrijednosti koje toliko volimo a koje razlikuju matematiku od bilo koje druge ljudske djelatnosti (a oni o tom nemaju pojma, niti mogu to shvatiti kroz ovo što trenutno prezentiramo na prvoj godini)...
A to se sve, istina, najbolje čini upravo kroz puno malih primjera matematičke elegancije, kroz specijalno pripremljene prezentacije određenih danas bitnih dijelova matematike koji se smisleno uklapaju jedan uz drugi, pa i kroz rješavanje _originalnih_ i _nemehaničkih_ zadataka. No ne zato što su oni bitni sami po sebi, već zato što je bitno ono što stoji iza njih. To što danas ljudi na sredini druge godine ne znaju definiciju neprekidnosti, posljedica je toga što smo iskasapili prvu godinu. Da, rekli smo im definiciju neprekidnosti, ali nismo im rekli stotinu drugih stvari koje su npr. meni bile rečene, a koje bi ih navele na pomisao da se tu definiciju isplati zapamtiti na jednoj višoj razini.
Ukratko: ne, nismo im uopće time pomogli. Ono što _i dalje_ očekujemo da moraju znati, znat će _slabije_ ako im prezentiramo manji kontekst. Jer oni taj kontekst (još) nemaju - nama se možda čini da se neke stvari mogu iščupati iz gradiva bez posljedicâ, no jednom kad smo tom stazom prošli, prilično smo subjektivni u takvim ocjenama. :-/
| Edo (napisa): | | Znali smo da ce to u konacnici spustiti nivo znanja, ali opet, traba li bas svaki profesor u srednjoj ili osnovnoj skoli ili svaki racunarac koji izadje s naseg faksa, znati sto je to Zornova lema ili teorem o zatvorenom grafu. Nazalost, stvari su otisle predaleko i sad na drugu godinu dobivamo studente koji nisu sazvakali osnovne pojmove, ali su se provukli putem kolokvija. |
Dobivamo točno ono što smo tražili, ako smo stvarno tražili ovo što si gore napisao. Dobivamo smanjenu razinu znanja. Samo što prije uopće nismo ni znali što je to, i mislili smo da nam Zornova lema ne treba. Tu je, nažalost, učinjena potpuno ista greška - samo na malo višoj razini - kao ona "prosječnog čovjeka" koji tvrdi da mu matematika ionako ne treba u životu. U takvom razmišljanju znamo naći grešku, ovdje iz nekog misterioznog razloga nismo znali.
Osjećam se blesavo kada imam osjećaj da ljudima koji imaju puno više iskustva i pameti od mene, moram crtati flomasterima u boji...
Ma ljudi, nije uopće bitna Zornova lema, nije uopće bitan teorem o zatvorenom grafu... bitan je pristup, bitno je kako se odnosimo prema studentima, i što im poručujemo o načinu na koji treba učiti, i o odnosu prema matematici kao cjelini. Bitan je mentalni stav, osjećaj za ljepotu matematike, isticanje svih onih vrijednosti koje toliko volimo a koje razlikuju matematiku od bilo koje druge ljudske djelatnosti (a oni o tom nemaju pojma, niti mogu to shvatiti kroz ovo što trenutno prezentiramo na prvoj godini)...
A to se sve, istina, najbolje čini upravo kroz puno malih primjera matematičke elegancije, kroz specijalno pripremljene prezentacije određenih danas bitnih dijelova matematike koji se smisleno uklapaju jedan uz drugi, pa i kroz rješavanje _originalnih_ i _nemehaničkih_ zadataka. No ne zato što su oni bitni sami po sebi, već zato što je bitno ono što stoji iza njih. To što danas ljudi na sredini druge godine ne znaju definiciju neprekidnosti, posljedica je toga što smo iskasapili prvu godinu. Da, rekli smo im definiciju neprekidnosti, ali nismo im rekli stotinu drugih stvari koje su npr. meni bile rečene, a koje bi ih navele na pomisao da se tu definiciju isplati zapamtiti na jednoj višoj razini.
Ukratko: ne, nismo im uopće time pomogli. Ono što _i dalje_ očekujemo da moraju znati, znat će _slabije_ ako im prezentiramo manji kontekst. Jer oni taj kontekst (još) nemaju - nama se možda čini da se neke stvari mogu iščupati iz gradiva bez posljedicâ, no jednom kad smo tom stazom prošli, prilično smo subjektivni u takvim ocjenama. :-/
|
|
| [Vrh] |
|
|
