| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
SickJedi
Moderator
Pridružen/a: 01. 10. 2004. (16:41:56)
Postovi: (3BC)16
Spol: 
Lokacija: Esperantija
|
|
| [Vrh] |
|
mdoko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12)
Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
|
| [Vrh] |
|
SickJedi
Moderator
Pridružen/a: 01. 10. 2004. (16:41:56)
Postovi: (3BC)16
Spol:
Lokacija: Esperantija
|
|
| [Vrh] |
|
mdoko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12)
Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
|
| [Vrh] |
|
Ante
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 17. 02. 2006. (11:12:00)
Postovi: (155)16
Spol:
|
|
| [Vrh] |
|
mdoko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12)
Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
|
| [Vrh] |
|
SickJedi
Moderator
Pridružen/a: 01. 10. 2004. (16:41:56)
Postovi: (3BC)16
Spol:
Lokacija: Esperantija
|
|
| [Vrh] |
|
mdoko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12)
Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
 Postano: 13:03 ned, 5. 3. 2006 Naslov: |
    |
|
|
[quote="SickJedi"][quote="mdoko"]400€? Mjesecno? Tko daje toliku stipendiju (vecem broju ljudi)?[/quote]
[quote="fireball"]...ja sam se malo raspito o tome i rekli su mi da [color=red][b]u Italiji[/b][/color] moraš davati ispite na vrijeme ako0 hoćeš stipendiju i dom, a kod njih je moguće imati stipendiju do 400€ ( :!: :!: :!: , ako ne i više)...[/quote][/quote]
A sad se vratimo u realnost - zivimo u Hrvatskoj, a ne u Italiji, pa moramo biti svjesni uvjeta koji vladaju u Hrvatskoj, kao npr. da je nerealno ocekivati da ce ijedna vlada povecati iznos (drzavnih) stipendija ako istovremeno ne smanji broj tih stipendija. Takodjer ne mozemo ocekivati stipendije iz gospodarskog sektora sve dok se izdvajanja za stipendije ne racunaju u porezni odbitak. Niti jedan od ova dva problema nisu u nadleznosti Sveucilista (a pogotovo ne PMF-MO-a), nego drzave, sto znaci da ili je naslov topica pogresan, ili smo mi otisli daleko u off-topic.
| SickJedi (napisa): | | mdoko (napisa): | | 400€? Mjesecno? Tko daje toliku stipendiju (vecem broju ljudi)? |
| fireball (napisa): | ...ja sam se malo raspito o tome i rekli su mi da u Italiji moraš davati ispite na vrijeme ako0 hoćeš stipendiju i dom, a kod njih je moguće imati stipendiju do 400€ (  , ako ne i više)... |
|
A sad se vratimo u realnost - zivimo u Hrvatskoj, a ne u Italiji, pa moramo biti svjesni uvjeta koji vladaju u Hrvatskoj, kao npr. da je nerealno ocekivati da ce ijedna vlada povecati iznos (drzavnih) stipendija ako istovremeno ne smanji broj tih stipendija. Takodjer ne mozemo ocekivati stipendije iz gospodarskog sektora sve dok se izdvajanja za stipendije ne racunaju u porezni odbitak. Niti jedan od ova dva problema nisu u nadleznosti Sveucilista (a pogotovo ne PMF-MO-a), nego drzave, sto znaci da ili je naslov topica pogresan, ili smo mi otisli daleko u off-topic.
_________________
Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
| [Vrh] |
|
SickJedi
Moderator
Pridružen/a: 01. 10. 2004. (16:41:56)
Postovi: (3BC)16
Spol:
Lokacija: Esperantija
|
|
| [Vrh] |
|
mdoko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12)
Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
| Postano: 13:22 ned, 5. 3. 2006 Naslov: |
|
|
|
[quote="SickJedi"]Zasto smo onda preuzeli sistem koji ne mozemo odrzavati? :([/quote]
Tko kaze da ga ne mozemo odrzavati? Meni se cini da mi zelimo previse stvari implementirati odjednom, pa to stvara nepotrebnu zbrku.
Takodjer je problem u tome sto necemo da shvatimo jednu bitnu stvar, a to je da kvantitieta ne radja nuzno kvalitetu. Dakle, ako fakultet zavrsava oko 25% onih koji ga upisu (opcenito u Hrvatskoj), nije li onda logicno zakljuciti da se na visoka ucilista u RH upisuje prevelik broj ljudi sto onda povlaci nepotrebna izdvajanja sredstava. Ako zelimo povecati ovaj mizeran udio od 7% visokoobrazovanih (a zelimo), onda je nuzno smanjiti broj studenata koji se upisuju svake godine, te jednakom kolicinom ulaganja omoguciti onima koji studiraju sto bolje uvjete. Kad se dobro promisli ocito je da se smanjenjem broja upisanih studenata moze (uz uvjet da ne dodje i do smanjenja sredstava) povecati broj onih koji diplomiraju.
| SickJedi (napisa): | Zasto smo onda preuzeli sistem koji ne mozemo odrzavati?  |
Tko kaze da ga ne mozemo odrzavati? Meni se cini da mi zelimo previse stvari implementirati odjednom, pa to stvara nepotrebnu zbrku.
Takodjer je problem u tome sto necemo da shvatimo jednu bitnu stvar, a to je da kvantitieta ne radja nuzno kvalitetu. Dakle, ako fakultet zavrsava oko 25% onih koji ga upisu (opcenito u Hrvatskoj), nije li onda logicno zakljuciti da se na visoka ucilista u RH upisuje prevelik broj ljudi sto onda povlaci nepotrebna izdvajanja sredstava. Ako zelimo povecati ovaj mizeran udio od 7% visokoobrazovanih (a zelimo), onda je nuzno smanjiti broj studenata koji se upisuju svake godine, te jednakom kolicinom ulaganja omoguciti onima koji studiraju sto bolje uvjete. Kad se dobro promisli ocito je da se smanjenjem broja upisanih studenata moze (uz uvjet da ne dodje i do smanjenja sredstava) povecati broj onih koji diplomiraju.
_________________
Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
| [Vrh] |
|
Ante
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 17. 02. 2006. (11:12:00)
Postovi: (155)16
Spol:
|
|
| [Vrh] |
|
SickJedi
Moderator
Pridružen/a: 01. 10. 2004. (16:41:56)
Postovi: (3BC)16
Spol:
Lokacija: Esperantija
|
|
| [Vrh] |
|
mdoko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12)
Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
| Postano: 14:18 ned, 5. 3. 2006 Naslov: |
|
|
|
[quote="SickJedi"] Samo zelim reci da se losa pravila bas ne moraju slijepo postivati, odnosno da bi se mnogima moglo progledati kroz prste bas zbog situacije u kojoj jesmo.[/quote]
Problem u progledavanju kroz prste je kako odrediti kome progledati kroz prste? To je dosta subjektivna stvar, pa se onda netko s pravom moze naci uvrijedjen i ljut zato sto se je nekome progledalo kroz prste, a njemu nije. Dok su pravila igre ista za sve stvar je postena (mozda nije najbolje, ali je posteno), cim dodje do iznimki i progledavanja kroz prste automatski je netko privilegiran, dok je drugima nanesena nepravda.
| SickJedi (napisa): | | Samo zelim reci da se losa pravila bas ne moraju slijepo postivati, odnosno da bi se mnogima moglo progledati kroz prste bas zbog situacije u kojoj jesmo. |
Problem u progledavanju kroz prste je kako odrediti kome progledati kroz prste? To je dosta subjektivna stvar, pa se onda netko s pravom moze naci uvrijedjen i ljut zato sto se je nekome progledalo kroz prste, a njemu nije. Dok su pravila igre ista za sve stvar je postena (mozda nije najbolje, ali je posteno), cim dodje do iznimki i progledavanja kroz prste automatski je netko privilegiran, dok je drugima nanesena nepravda.
_________________
Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
Zadnja promjena: mdoko; 14:20 ned, 5. 3. 2006; ukupno mijenjano 1 put.
|
|
| [Vrh] |
|
anamari
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 31. 03. 2003. (13:05:12)
Postovi: (E1)16
Spol: 
Lokacija: Here, there, everywhere...
|
| Postano: 14:19 ned, 5. 3. 2006 Naslov: |
|
|
|
[quote="mdoko"]Kad se dobro promisli ocito je da se smanjenjem broja upisanih studenata moze (uz uvjet da ne dodje i do smanjenja sredstava) povecati broj onih koji diplomiraju.[/quote]
Ja mislim da to nije ocito, a ako pricamo o nekoj koristi za drzavu, mislim da to nije ni korisno. Nazalost, nema neke velike sanse da drzava (bez obzira na stranku na vlasti) poveca ulaganja u visoko obrazovanje. Promjene u sustavu su potrebne, i morat ce se napraviti s novcem koji imamo. Ali smanjiti broj studenata i onda raditi promjene, meni se cini da je to najlosija odluka. Isto tako, ne smije se ni povecavati broj studenata uz sadasnje kapacitete. Potrebno je pronaci neki drugi nacin kako bi se povecao broj onih koji zavrsavaju studij.
Sto se tice naseg faksa, jasno je da je previse studenata za nasu zgradu i nastavnike i da su uvjeti rada teski. Ali s druge strane, nema nezaposlenih matematicara, cak ih i nedostaje. Dakle, sto se drzave tice, broj studenata se ne smije smanjivati. Ono sto nas moze tjesiti jest da su grupe svugdje ogromne. Ja ne znam kako rijesiti taj problem. Mozda da se ponovo uvede neobaveznost pohadanja nastave. :wink:
Moj tata to sve meni cesto objasnjava jednom pricicom: "Onaj tko se vozi tramvajem, zeli da na sljedecoj stanici bude sto manje ljudi, kako bi imao dovoljno prostora, slobodnu mjesto za sjedenje i tako. A onaj koji ceka na stanici da ude u tramvaj, iz istih razloga prizeljkuje da u tramvaju bude sto manje ljudi." 8) Meni se cini da su na ovom Forumu uglavnom ljudi koji su vec u tramvaju. :wink:
| mdoko (napisa): | | Kad se dobro promisli ocito je da se smanjenjem broja upisanih studenata moze (uz uvjet da ne dodje i do smanjenja sredstava) povecati broj onih koji diplomiraju. |
Ja mislim da to nije ocito, a ako pricamo o nekoj koristi za drzavu, mislim da to nije ni korisno. Nazalost, nema neke velike sanse da drzava (bez obzira na stranku na vlasti) poveca ulaganja u visoko obrazovanje. Promjene u sustavu su potrebne, i morat ce se napraviti s novcem koji imamo. Ali smanjiti broj studenata i onda raditi promjene, meni se cini da je to najlosija odluka. Isto tako, ne smije se ni povecavati broj studenata uz sadasnje kapacitete. Potrebno je pronaci neki drugi nacin kako bi se povecao broj onih koji zavrsavaju studij.
Sto se tice naseg faksa, jasno je da je previse studenata za nasu zgradu i nastavnike i da su uvjeti rada teski. Ali s druge strane, nema nezaposlenih matematicara, cak ih i nedostaje. Dakle, sto se drzave tice, broj studenata se ne smije smanjivati. Ono sto nas moze tjesiti jest da su grupe svugdje ogromne. Ja ne znam kako rijesiti taj problem. Mozda da se ponovo uvede neobaveznost pohadanja nastave. 
Moj tata to sve meni cesto objasnjava jednom pricicom: "Onaj tko se vozi tramvajem, zeli da na sljedecoj stanici bude sto manje ljudi, kako bi imao dovoljno prostora, slobodnu mjesto za sjedenje i tako. A onaj koji ceka na stanici da ude u tramvaj, iz istih razloga prizeljkuje da u tramvaju bude sto manje ljudi."  Meni se cini da su na ovom Forumu uglavnom ljudi koji su vec u tramvaju.
_________________ 
STOP nasilju medu zivotinjama! |
|
| [Vrh] |
|
SickJedi
Moderator
Pridružen/a: 01. 10. 2004. (16:41:56)
Postovi: (3BC)16
Spol:
Lokacija: Esperantija
|
| Postano: 14:29 ned, 5. 3. 2006 Naslov: |
|
|
|
[quote="mdoko"]Problem u progledavanju kroz prste je kako odrediti kome progledati kroz prste? To je dosta subjektivna stvar, pa se onda netko s pravom moze naci uvrijedjen i ljut zato sto se je nekome progledalo kroz prste, a njemu nije. Dok su pravila igre ista za sve stvar je postena (mozda nije najbolje, ali je posteno), cim dodje do iznimki i progledavanja kroz prste automatski je netko privilegiran, dok je drugima nanesena nepravda.[/quote]
Progledas kroz prste svima. Pustis sve da upisu sve kolegije iz drugog semestra, pustis ih da predaju zadace i izlaze na kolokvije. Organiziras tokom semestra jos jedan "veliki" kolokvij za svaki kolokvij iz prvog semestra. Jos jedan rok usmenih u 4 i 6. mjesecu i dodas joj koji rok za kolegije drugog semestra u 8. i 9. mjesecu.
Tak i tak nismo u stanju drzat pravu bolonju. Kad se vec dijelovi toga krse zast ne i nastaviti u revijalnom tonu?
| mdoko (napisa): | | Problem u progledavanju kroz prste je kako odrediti kome progledati kroz prste? To je dosta subjektivna stvar, pa se onda netko s pravom moze naci uvrijedjen i ljut zato sto se je nekome progledalo kroz prste, a njemu nije. Dok su pravila igre ista za sve stvar je postena (mozda nije najbolje, ali je posteno), cim dodje do iznimki i progledavanja kroz prste automatski je netko privilegiran, dok je drugima nanesena nepravda. |
Progledas kroz prste svima. Pustis sve da upisu sve kolegije iz drugog semestra, pustis ih da predaju zadace i izlaze na kolokvije. Organiziras tokom semestra jos jedan "veliki" kolokvij za svaki kolokvij iz prvog semestra. Jos jedan rok usmenih u 4 i 6. mjesecu i dodas joj koji rok za kolegije drugog semestra u 8. i 9. mjesecu.
Tak i tak nismo u stanju drzat pravu bolonju. Kad se vec dijelovi toga krse zast ne i nastaviti u revijalnom tonu?
|
|
| [Vrh] |
|
mdoko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12)
Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
| Postano: 14:45 ned, 5. 3. 2006 Naslov: |
|
|
|
[quote="anamari"][quote="mdoko"]Kad se dobro promisli ocito je da se smanjenjem broja upisanih studenata moze (uz uvjet da ne dodje i do smanjenja sredstava) povecati broj onih koji diplomiraju.[/quote]
Ja mislim da to nije ocito, a ako pricamo o nekoj koristi za drzavu, mislim da to nije ni korisno. Nazalost, nema neke velike sanse da drzava (bez obzira na stranku na vlasti) poveca ulaganja u visoko obrazovanje. Promjene u sustavu su potrebne, i morat ce se napraviti s novcem koji imamo. Ali smanjiti broj studenata i onda raditi promjene, meni se cini da je to najlosija odluka. Isto tako, ne smije se ni povecavati broj studenata uz sadasnje kapacitete. Potrebno je pronaci neki drugi nacin kako bi se povecao broj onih koji zavrsavaju studij.
Moj tata to sve meni cesto objasnjava jednom pricicom: "Onaj tko se vozi tramvajem, zeli da na sljedecoj stanici bude sto manje ljudi, kako bi imao dovoljno prostora, slobodnu mjesto za sjedenje i tako. A onaj koji ceka na stanici da ude u tramvaj, iz istih razloga prizeljkuje da u tramvaju bude sto manje ljudi." 8) Meni se cini da su na ovom Forumu uglavnom ljudi koji su vec u tramvaju. :wink:[/quote]
Ono u cemu se ocito slazemo je da nece doci do povecanja kolicine sredstava za visoko obrazovanje, dakle ono sto mozemo je na racionalniji nacin utrositi sredstva koja imamo. S druge strane svake godine se upise odredjeni broj studenata od kojh 75% njih nece zavrsiti fakultet. Ono sto ja tu vidim je neracionalno trosenje sredstava, jer 3/4 sredstava ulozenih u skolovanje svake generacije je de facto baceno u vjetar. Kako ja vidim stvar, postoji nekoliko modela kojima se to moze rijesti (navodim one o kojima se ozbiljno govori):
[list]
[*] [b]model smanjenja upisnih kvota[/b] - vec postojeca sredstva se mogu bolje iskoristiti ukoliko je upisan manji broj studenata, a bolja iskoristivost sredstava znaci i kvalitetnije kadrove, te vise onih koji ce zavrsavati fakultete, jer ce se morati manje brinuti oko smjestaja, rada za vrijeme studija...
[*] [b]model drzavnih studentskih kredita[/b] - drzava bi davala studentske kredite, koji bi se relativno jednostavno vracali, a stipendije bi bile u obliku otpisa kredita
[*] [b]model komercijalnih studentskih kredita[/b] - banke bi davale komercijalne kredite uz moguce drzavne subvencije
[/list:u]
Prva tocka je daleko najsocijalnija, jer a priori ne onemogucava studiranje nikome, niti ce se itko naci obeshrabren zbog straha od financijskih problema u slucaju neuspjeha na fakultetu.
Druga i treca tocka destimuliraju ljude da upisuju studij, jer ce tesko vracati kredite ukoliko ne uspiju zavrsiti fakultet, a to nije dobro ukoliko zelimo povecati udio viokoobrazovanog dijela populacije.
| anamari (napisa): | | mdoko (napisa): | | Kad se dobro promisli ocito je da se smanjenjem broja upisanih studenata moze (uz uvjet da ne dodje i do smanjenja sredstava) povecati broj onih koji diplomiraju. |
Ja mislim da to nije ocito, a ako pricamo o nekoj koristi za drzavu, mislim da to nije ni korisno. Nazalost, nema neke velike sanse da drzava (bez obzira na stranku na vlasti) poveca ulaganja u visoko obrazovanje. Promjene u sustavu su potrebne, i morat ce se napraviti s novcem koji imamo. Ali smanjiti broj studenata i onda raditi promjene, meni se cini da je to najlosija odluka. Isto tako, ne smije se ni povecavati broj studenata uz sadasnje kapacitete. Potrebno je pronaci neki drugi nacin kako bi se povecao broj onih koji zavrsavaju studij.
Moj tata to sve meni cesto objasnjava jednom pricicom: "Onaj tko se vozi tramvajem, zeli da na sljedecoj stanici bude sto manje ljudi, kako bi imao dovoljno prostora, slobodnu mjesto za sjedenje i tako. A onaj koji ceka na stanici da ude u tramvaj, iz istih razloga prizeljkuje da u tramvaju bude sto manje ljudi." Meni se cini da su na ovom Forumu uglavnom ljudi koji su vec u tramvaju. |
Ono u cemu se ocito slazemo je da nece doci do povecanja kolicine sredstava za visoko obrazovanje, dakle ono sto mozemo je na racionalniji nacin utrositi sredstva koja imamo. S druge strane svake godine se upise odredjeni broj studenata od kojh 75% njih nece zavrsiti fakultet. Ono sto ja tu vidim je neracionalno trosenje sredstava, jer 3/4 sredstava ulozenih u skolovanje svake generacije je de facto baceno u vjetar. Kako ja vidim stvar, postoji nekoliko modela kojima se to moze rijesti (navodim one o kojima se ozbiljno govori):
- model smanjenja upisnih kvota - vec postojeca sredstva se mogu bolje iskoristiti ukoliko je upisan manji broj studenata, a bolja iskoristivost sredstava znaci i kvalitetnije kadrove, te vise onih koji ce zavrsavati fakultete, jer ce se morati manje brinuti oko smjestaja, rada za vrijeme studija...
- model drzavnih studentskih kredita - drzava bi davala studentske kredite, koji bi se relativno jednostavno vracali, a stipendije bi bile u obliku otpisa kredita
- model komercijalnih studentskih kredita - banke bi davale komercijalne kredite uz moguce drzavne subvencije
Prva tocka je daleko najsocijalnija, jer a priori ne onemogucava studiranje nikome, niti ce se itko naci obeshrabren zbog straha od financijskih problema u slucaju neuspjeha na fakultetu.
Druga i treca tocka destimuliraju ljude da upisuju studij, jer ce tesko vracati kredite ukoliko ne uspiju zavrsiti fakultet, a to nije dobro ukoliko zelimo povecati udio viokoobrazovanog dijela populacije.
_________________
Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
| [Vrh] |
|
mdoko
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 30. 11. 2002. (22:17:12)
Postovi: (71A)16
Spol:
Lokacija: Heriot-Watt University, Edinburgh
|
| Postano: 15:01 ned, 5. 3. 2006 Naslov: |
|
|
|
[quote="SickJedi"]
Progledas kroz prste svima. Pustis sve da upisu sve kolegije iz drugog semestra, pustis ih da predaju zadace i izlaze na kolokvije. Organiziras tokom semestra jos jedan "veliki" kolokvij za svaki kolokvij iz prvog semestra. Jos jedan rok usmenih u 4 i 6. mjesecu i dodas joj koji rok za kolegije drugog semestra u 8. i 9. mjesecu.[/quote]
To onda nije progledavanje kroz prste, nego sastavljanje novih pravila.
[quote]
Tak i tak nismo u stanju drzat pravu bolonju. Kad se vec dijelovi toga krse zast ne i nastaviti u revijalnom tonu?[/quote]
Ne mozemo se tako igrat! Nitko jos nema "pravu" Bolognu, nego se ona postepeno implementira u fazama, ako se napravi prerevijalno nece se moci verificirati program (to radi medjunarodno tijelo), odnosno ne bi se postiglo ono sto se zeli, a to je da diplome unutar Evrope budu prenosive iz jedne drzave u drugu bez nostrifikacije i slicnih gluposti.
Niste vi prva generacija na kojoj se eksperimentira. Moja generacija je bila prva kojoj su uvedeni kolokviji, pa smo imali minimalno jedan kolokvij svaki tjedan, a ponekad i dva. Nismo imali minimalan broj bodova,koji bi se morao ostvariti za potpis, nego smo se morali pojaviti na barem 2/3 kolokvija. Kasnije je uveden i minimalan broj bodova koji se mora ostvariti kao uvjet za potpis... Sve u svrhu da se do trenutka kada Bologna ozbiljnije krene to ne bude skroz novo i nepoznato. Dakle, bolognizacija tece vec neko vrijeme, samo sto smo sada napravili malo veci korak, tako da ce biti potrbne dodatne korekcije.
| SickJedi (napisa): |
Progledas kroz prste svima. Pustis sve da upisu sve kolegije iz drugog semestra, pustis ih da predaju zadace i izlaze na kolokvije. Organiziras tokom semestra jos jedan "veliki" kolokvij za svaki kolokvij iz prvog semestra. Jos jedan rok usmenih u 4 i 6. mjesecu i dodas joj koji rok za kolegije drugog semestra u 8. i 9. mjesecu. |
To onda nije progledavanje kroz prste, nego sastavljanje novih pravila.
| Citat: |
Tak i tak nismo u stanju drzat pravu bolonju. Kad se vec dijelovi toga krse zast ne i nastaviti u revijalnom tonu? |
Ne mozemo se tako igrat! Nitko jos nema "pravu" Bolognu, nego se ona postepeno implementira u fazama, ako se napravi prerevijalno nece se moci verificirati program (to radi medjunarodno tijelo), odnosno ne bi se postiglo ono sto se zeli, a to je da diplome unutar Evrope budu prenosive iz jedne drzave u drugu bez nostrifikacije i slicnih gluposti.
Niste vi prva generacija na kojoj se eksperimentira. Moja generacija je bila prva kojoj su uvedeni kolokviji, pa smo imali minimalno jedan kolokvij svaki tjedan, a ponekad i dva. Nismo imali minimalan broj bodova,koji bi se morao ostvariti za potpis, nego smo se morali pojaviti na barem 2/3 kolokvija. Kasnije je uveden i minimalan broj bodova koji se mora ostvariti kao uvjet za potpis... Sve u svrhu da se do trenutka kada Bologna ozbiljnije krene to ne bude skroz novo i nepoznato. Dakle, bolognizacija tece vec neko vrijeme, samo sto smo sada napravili malo veci korak, tako da ce biti potrbne dodatne korekcije.
_________________
Extraordinary claims require extraordinary evidence. – Carl Sagan
|
|
| [Vrh] |
|
anamari
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 31. 03. 2003. (13:05:12)
Postovi: (E1)16
Spol:
Lokacija: Here, there, everywhere...
|
| Postano: 15:10 ned, 5. 3. 2006 Naslov: |
|
|
|
[quote="mdoko"]
Ono u cemu se ocito slazemo je da nece doci do povecanja kolicine sredstava za visoko obrazovanje, dakle ono sto mozemo je na racionalniji nacin utrositi sredstva koja imamo. S druge strane svake godine se upise odredjeni broj studenata od kojh 75% njih nece zavrsiti fakultet. Ono sto ja tu vidim je neracionalno trosenje sredstava, jer 3/4 sredstava ulozenih u skolovanje svake generacije je de facto baceno u vjetar. Kako ja vidim stvar, postoji nekoliko modela kojima se to moze rijesti (navodim one o kojima se ozbiljno govori)...
[/quote]
Da, ali ti kreces od pretpostavke da su ti ljudi koji su odustali od faksa jedini krivi za odustajanje. S jedne strane to je tocno, ali prije nego se smanje kvote, potrebno je pozabaviti se razlozima odustajanja. Ako se dovoljno potrudimo, i gledamo stvari crno-bijelo, mozemo sve svesti na lijenost ljudi, ali mislim da to nije fer. I sama sveucilista, i profesori i asistenti snose dio krivnje za losu situaciju i slabu prolaznost.
Evo na primjeru naseg faksa: za neka je smjerove jednostavno bilo nuzno olaksati gradivo. Kada sam ja uipisala faks, profesori i inzenjeri su imali gotovo identican program. I profesori su ucili puno teskih stvari koje im stvarno nisu potrebne kada udu u osnovnoskolsku ili srednjoskolsku ucionicu. Trebalo je naraviti razliku izmedu ta dva programa, olaksati profesorski smjer. To se napravilo, i cini mi se da se prolaznost povecala. Sve pohvale za taj potez! Povecala se produktivnost, i broj visokoobrazovanih, bez smanjena upisnih kvota.
Visoko obrazovanje je krenulo u reformu i mislim da je to potrebno. Idemo prvo vidjeti sto ce biti od svega toga. Neke studijske programe jednostavno treba olaksati. Neki ljudi ne zele biti doktori matematike nego profesori. I ne trebamo ih obrazovati za teorijske matematicare do trece godine, ako oni vec znaju da ce biti profesori.
| mdoko (napisa): |
Ono u cemu se ocito slazemo je da nece doci do povecanja kolicine sredstava za visoko obrazovanje, dakle ono sto mozemo je na racionalniji nacin utrositi sredstva koja imamo. S druge strane svake godine se upise odredjeni broj studenata od kojh 75% njih nece zavrsiti fakultet. Ono sto ja tu vidim je neracionalno trosenje sredstava, jer 3/4 sredstava ulozenih u skolovanje svake generacije je de facto baceno u vjetar. Kako ja vidim stvar, postoji nekoliko modela kojima se to moze rijesti (navodim one o kojima se ozbiljno govori)...
|
Da, ali ti kreces od pretpostavke da su ti ljudi koji su odustali od faksa jedini krivi za odustajanje. S jedne strane to je tocno, ali prije nego se smanje kvote, potrebno je pozabaviti se razlozima odustajanja. Ako se dovoljno potrudimo, i gledamo stvari crno-bijelo, mozemo sve svesti na lijenost ljudi, ali mislim da to nije fer. I sama sveucilista, i profesori i asistenti snose dio krivnje za losu situaciju i slabu prolaznost.
Evo na primjeru naseg faksa: za neka je smjerove jednostavno bilo nuzno olaksati gradivo. Kada sam ja uipisala faks, profesori i inzenjeri su imali gotovo identican program. I profesori su ucili puno teskih stvari koje im stvarno nisu potrebne kada udu u osnovnoskolsku ili srednjoskolsku ucionicu. Trebalo je naraviti razliku izmedu ta dva programa, olaksati profesorski smjer. To se napravilo, i cini mi se da se prolaznost povecala. Sve pohvale za taj potez! Povecala se produktivnost, i broj visokoobrazovanih, bez smanjena upisnih kvota.
Visoko obrazovanje je krenulo u reformu i mislim da je to potrebno. Idemo prvo vidjeti sto ce biti od svega toga. Neke studijske programe jednostavno treba olaksati. Neki ljudi ne zele biti doktori matematike nego profesori. I ne trebamo ih obrazovati za teorijske matematicare do trece godine, ako oni vec znaju da ce biti profesori.
_________________
STOP nasilju medu zivotinjama! |
|
| [Vrh] |
|
fireball
Forumaš(ica)
Pridružen/a: 07. 10. 2005. (18:49:17)
Postovi: (4AB)16
Spol:
Lokacija: s rukom u vatri i nogom u grobu
|
| Postano: 15:13 ned, 5. 3. 2006 Naslov: |
|
|
|
[quote="fireball"]...ja sam se malo raspito o tome i rekli su mi da [color=red][b]u Italiji[/b][/color] moraš davati ispite na vrijeme ako0 hoćeš stipendiju i dom, a kod njih je moguće imati stipendiju do [color=blue][b]400€[/b][/color] ( :!: :!: :!: , ako ne i više)...[/quote]
moram se ispraviti, izgleda da sam zaboravio napisati jednu nulu, to je trabalo bit 4000€ godišnje a ne mjesčno, a to je 333,33€ mjesečno iliti 2443,11 kn (po tečaju HNB od 4.3.2006; 1€=7.329414kn) i da usput napomenem to imaju studenti sa prosjekom ocjena 27 ili 28 i više (od 30)
| fireball (napisa): | | ...ja sam se malo raspito o tome i rekli su mi da u Italiji moraš davati ispite na vrijeme ako0 hoćeš stipendiju i dom, a kod njih je moguće imati stipendiju do 400€ ( , ako ne i više)... |
moram se ispraviti, izgleda da sam zaboravio napisati jednu nulu, to je trabalo bit 4000€ godišnje a ne mjesčno, a to je 333,33€ mjesečno iliti 2443,11 kn (po tečaju HNB od 4.3.2006; 1€=7.329414kn) i da usput napomenem to imaju studenti sa prosjekom ocjena 27 ili 28 i više (od 30)
|
|
| [Vrh] |
|
vsego
Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09)
Postovi: (3561)16
Spol: 
Lokacija: /sbin/init
|
| Postano: 15:20 ned, 5. 3. 2006 Naslov: |
|
|
|
[quote="anamari"][quote="mdoko"]Ono u cemu se ocito slazemo je da nece doci do povecanja kolicine sredstava za visoko obrazovanje, dakle ono sto mozemo je na racionalniji nacin utrositi sredstva koja imamo. S druge strane svake godine se upise odredjeni broj studenata od kojh 75% njih nece zavrsiti fakultet. Ono sto ja tu vidim je neracionalno trosenje sredstava, jer 3/4 sredstava ulozenih u skolovanje svake generacije je de facto baceno u vjetar. Kako ja vidim stvar, postoji nekoliko modela kojima se to moze rijesti (navodim one o kojima se ozbiljno govori)...[/quote]
Da, ali ti kreces od pretpostavke da su ti ljudi koji su odustali od faksa jedini krivi za odustajanje.[/quote]
A meni se cini da je primarno optuzio lose uvjete rada... :?
[quote="anamari"]S jedne strane to je tocno, ali prije nego se smanje kvote, potrebno je pozabaviti se razlozima odustajanja.[/quote]
Zasto ne i razlozima upisivanja? :-k Matematika ima reputaciju faxa koji upises (zbog studentskih prava) ako ne uspijes upasti tamo gdje zelis. :( Ogromna vecina takvih "odustane", tj. nagodinu upise nesto drugo. :?
[quote="anamari"]Evo na primjeru naseg faksa: za neka je smjerove jednostavno bilo nuzno olaksati gradivo. Kada sam ja uipisala faks, profesori i inzenjeri su imali gotovo identican program. I profesori su ucili puno teskih stvari koje im stvarno nisu potrebne kada udu u osnovnoskolsku ili srednjoskolsku ucionicu. Trebalo je naraviti razliku izmedu ta dva programa, olaksati profesorski smjer. To se napravilo, i cini mi se da se prolaznost povecala. Sve pohvale za taj potez! Povecala se produktivnost, i broj visokoobrazovanih, bez smanjena upisnih kvota.[/quote]
Sa smanjenim kriterijima. :| Mozda je na prof. smjeru to stvarno trebalo, jer ne mora srednjoskolski profesor znati sve zackuljice teorije, ali to nije recept koji bih odobravao na inz. smjeru. :? A tocno to se provodi i na tom smjeru. :(
[quote="anamari"]Neki ljudi ne zele biti doktori matematike nego profesori. I ne trebamo ih obrazovati za teorijske matematicare do trece godine, ako oni vec znaju da ce biti profesori.[/quote]
Onda neka upisu profesorski smjer. 8)
| anamari (napisa): | | mdoko (napisa): | | Ono u cemu se ocito slazemo je da nece doci do povecanja kolicine sredstava za visoko obrazovanje, dakle ono sto mozemo je na racionalniji nacin utrositi sredstva koja imamo. S druge strane svake godine se upise odredjeni broj studenata od kojh 75% njih nece zavrsiti fakultet. Ono sto ja tu vidim je neracionalno trosenje sredstava, jer 3/4 sredstava ulozenih u skolovanje svake generacije je de facto baceno u vjetar. Kako ja vidim stvar, postoji nekoliko modela kojima se to moze rijesti (navodim one o kojima se ozbiljno govori)... |
Da, ali ti kreces od pretpostavke da su ti ljudi koji su odustali od faksa jedini krivi za odustajanje. |
A meni se cini da je primarno optuzio lose uvjete rada... 
| anamari (napisa): | | S jedne strane to je tocno, ali prije nego se smanje kvote, potrebno je pozabaviti se razlozima odustajanja. |
Zasto ne i razlozima upisivanja?  Matematika ima reputaciju faxa koji upises (zbog studentskih prava) ako ne uspijes upasti tamo gdje zelis. Ogromna vecina takvih "odustane", tj. nagodinu upise nesto drugo.
| anamari (napisa): | | Evo na primjeru naseg faksa: za neka je smjerove jednostavno bilo nuzno olaksati gradivo. Kada sam ja uipisala faks, profesori i inzenjeri su imali gotovo identican program. I profesori su ucili puno teskih stvari koje im stvarno nisu potrebne kada udu u osnovnoskolsku ili srednjoskolsku ucionicu. Trebalo je naraviti razliku izmedu ta dva programa, olaksati profesorski smjer. To se napravilo, i cini mi se da se prolaznost povecala. Sve pohvale za taj potez! Povecala se produktivnost, i broj visokoobrazovanih, bez smanjena upisnih kvota. |
Sa smanjenim kriterijima.  Mozda je na prof. smjeru to stvarno trebalo, jer ne mora srednjoskolski profesor znati sve zackuljice teorije, ali to nije recept koji bih odobravao na inz. smjeru. A tocno to se provodi i na tom smjeru.
| anamari (napisa): | | Neki ljudi ne zele biti doktori matematike nego profesori. I ne trebamo ih obrazovati za teorijske matematicare do trece godine, ako oni vec znaju da ce biti profesori. |
Onda neka upisu profesorski smjer.
_________________ U pravilu ignoriram pitanja u krivim topicima i kodove koji nisu u [code]...[/code] blokovima.
Takodjer, OBJASNITE sto vas muci! "Sto mi je krivo?", bez opisa u cemu je problem, rijetko ce zadobiti moju paznju.  |
|
| [Vrh] |
|
|
A 400€ je otprilike 2/3 prosjecne hrvatske place; koliko je to u usporedbi s prosjecnom talijanskom placom? 
izvanredni studj kojeg Bologna jako dobro podnosi, samo sto neki fakulteti upisuju iskljucivo redovne studente.
