Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
Gost
|
|
[Vrh] |
|
fenchurch Forumaš(ica)
Pridružen/a: 01. 05. 2005. (19:20:53) Postovi: (1C)16
|
Postano: 23:10 uto, 21. 2. 2006 Naslov: Re: Help!!! Pitanja s usmenog! |
|
|
[quote]1. Da li vrijedi sinx - cosx = (sin - cos)(x) ? Navodno je to neka definicija? Koja? Odakle to???? [/quote]
pa tako smo definirali zbroj funkcija, funkcija f+g u tocki x ima vrijednost f(x)+g(x)
uzmemo f=sin, g=-cos => (sin-cos)(x)=sinx - cosx
[quote]2. Kod parcijelne derivacije funkcije f po i-toj varijabli u nekoj točki, šta je varijabla? Cura je rekla da je varijabla Xi pa profesor nije baš bio oduševljen. Na kraju je rekao da je varijabla h (onaj koji teži u nulu), a meni više ništa nija jasno. Help!!!!
[/quote]
najjednostavnije, varijabla je ono sto se mijenja.
pretpostavljam da je bio napisan izraz [latex]\frac{f(x_0+he_i)-f(x_0)}{h}[/latex] i ako na to pustimo limes kad h ide u 0, onda cemo dobiti i-tu parcijalnu derivaciju u [latex]x_0[/latex] koji je fiksan (on se ne mijenja, pa se ni njegova i-ta koordinata ne mijenja). u tom limesu se jedino h mijenja. pretpostavljam da je prof mislio na to.
[quote]3. Regularan operator? Mogu li samo reći da je to operator kojem je pridružena regularna matrica (determinanta različita od nule)?
[/quote]
mislim da da. ili kazes da je regularan ako je invertibilan. ili da mu je jezgra trivijalna.
sad vise nisam sigurna sto je prava definicija regularnosti. :D
[quote]4. Koja je razlika između preslikavanja koje je diferencijabilno klase C1 i preslikavanja klase C1? Pa nije li svako preslikavanje klase C1 diferencijabilno?
[/quote]
nije nikakva razlika.
i da, svako preslikavanje klase C1 je diferencijabilno.
[quote]5, Cauchyeva nejednakost koja se spominje u knjizi, jel to Schwartz-Cauchy-Bunjakovski nejednakost?[/quote]
da to je ta. neki kazu Cauchy-Schwarzova, neki Cauchy-Schwarz-Bunjakovski nejednakost.
Citat: | 1. Da li vrijedi sinx - cosx = (sin - cos)(x) ? Navodno je to neka definicija? Koja? Odakle to???? |
pa tako smo definirali zbroj funkcija, funkcija f+g u tocki x ima vrijednost f(x)+g(x)
uzmemo f=sin, g=-cos => (sin-cos)(x)=sinx - cosx
Citat: | 2. Kod parcijelne derivacije funkcije f po i-toj varijabli u nekoj točki, šta je varijabla? Cura je rekla da je varijabla Xi pa profesor nije baš bio oduševljen. Na kraju je rekao da je varijabla h (onaj koji teži u nulu), a meni više ništa nija jasno. Help!!!!
|
najjednostavnije, varijabla je ono sto se mijenja.
pretpostavljam da je bio napisan izraz i ako na to pustimo limes kad h ide u 0, onda cemo dobiti i-tu parcijalnu derivaciju u koji je fiksan (on se ne mijenja, pa se ni njegova i-ta koordinata ne mijenja). u tom limesu se jedino h mijenja. pretpostavljam da je prof mislio na to.
Citat: | 3. Regularan operator? Mogu li samo reći da je to operator kojem je pridružena regularna matrica (determinanta različita od nule)?
|
mislim da da. ili kazes da je regularan ako je invertibilan. ili da mu je jezgra trivijalna.
sad vise nisam sigurna sto je prava definicija regularnosti.
Citat: | 4. Koja je razlika između preslikavanja koje je diferencijabilno klase C1 i preslikavanja klase C1? Pa nije li svako preslikavanje klase C1 diferencijabilno?
|
nije nikakva razlika.
i da, svako preslikavanje klase C1 je diferencijabilno.
Citat: | 5, Cauchyeva nejednakost koja se spominje u knjizi, jel to Schwartz-Cauchy-Bunjakovski nejednakost? |
da to je ta. neki kazu Cauchy-Schwarzova, neki Cauchy-Schwarz-Bunjakovski nejednakost.
_________________
For your information, little girl, whipped cream isn't whipped cream at all unless it's been whipped with whips.
Everybody knows that. - Willy Wonka
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
|
[Vrh] |
|
Gost
|
Postano: 22:38 sub, 2. 9. 2006 Naslov: |
|
|
Na strani 71. skripte profesora Ungara, tamo kad razmatramo (slucaj m=1) za diferencijal tvrdi se da postoji jedinstven vektor (a1,.....,an) takav da vrijedi Df(Po)(H)=suma ai*hi za H=(h1....hn)
Zanima me odakle ta tvrdnja i odakle zakljucak da je ai=Df(Po)(ei).Znam
da to ima neke veze sa matricnim prikazom linearnog operatora,gledao sam po knjigama iz linearne, no nisam bas posve siguran u ispravnost svojih zakljucaka pa ako bi mi netko mogao to malo pojasniti :oops: :oops:
Na strani 71. skripte profesora Ungara, tamo kad razmatramo (slucaj m=1) za diferencijal tvrdi se da postoji jedinstven vektor (a1,.....,an) takav da vrijedi Df(Po)(H)=suma ai*hi za H=(h1....hn)
Zanima me odakle ta tvrdnja i odakle zakljucak da je ai=Df(Po)(ei).Znam
da to ima neke veze sa matricnim prikazom linearnog operatora,gledao sam po knjigama iz linearne, no nisam bas posve siguran u ispravnost svojih zakljucaka pa ako bi mi netko mogao to malo pojasniti
|
|
[Vrh] |
|
Mojo Forumaš(ica)
Pridružen/a: 28. 02. 2006. (12:37:23) Postovi: (3F)16
|
Postano: 9:24 ned, 3. 9. 2006 Naslov: |
|
|
kako je diferencijal, osim sto je i linearan operator, i funkcional, onda se on na jedinstven nacin moze dobiti kao ta suma sta si napisa tu, tj. taj izbor skalara je jedinstven. Ovo ode "ai=Df(Po)(ei)" nisan siguran jesi dobro prepisa, jer nevidin odakle bi to izaslo.eventualno bi ai=di f(P0), di je di, parcijalna derivacija po i-toj varijabli, sta je jasno iz ovog limesa.
[quote]3. Regularan operator? Mogu li samo reći da je to operator kojem je pridružena regularna matrica (determinanta različita od nule)? [/quote]
koliko ja znan, lin. operator s U->U je regularan, ukoliko je i bijekcija.
kako je diferencijal, osim sto je i linearan operator, i funkcional, onda se on na jedinstven nacin moze dobiti kao ta suma sta si napisa tu, tj. taj izbor skalara je jedinstven. Ovo ode "ai=Df(Po)(ei)" nisan siguran jesi dobro prepisa, jer nevidin odakle bi to izaslo.eventualno bi ai=di f(P0), di je di, parcijalna derivacija po i-toj varijabli, sta je jasno iz ovog limesa.
Citat: | 3. Regularan operator? Mogu li samo reći da je to operator kojem je pridružena regularna matrica (determinanta različita od nule)? |
koliko ja znan, lin. operator s U→U je regularan, ukoliko je i bijekcija.
|
|
[Vrh] |
|
spuzvica Forumaš(ica)
Pridružen/a: 20. 01. 2006. (19:55:43) Postovi: (39)16
|
|
[Vrh] |
|
Mojo Forumaš(ica)
Pridružen/a: 28. 02. 2006. (12:37:23) Postovi: (3F)16
|
|
[Vrh] |
|
spuzvica Forumaš(ica)
Pridružen/a: 20. 01. 2006. (19:55:43) Postovi: (39)16
|
|
[Vrh] |
|
Mojo Forumaš(ica)
Pridružen/a: 28. 02. 2006. (12:37:23) Postovi: (3F)16
|
|
[Vrh] |
|
spuzvica Forumaš(ica)
Pridružen/a: 20. 01. 2006. (19:55:43) Postovi: (39)16
|
|
[Vrh] |
|
Mr.Doe Forumaš(ica)
Pridružen/a: 11. 01. 2005. (21:20:57) Postovi: (21A)16
|
|
[Vrh] |
|
vsego Site Admin
Pridružen/a: 06. 10. 2002. (22:07:09) Postovi: (3560)16
Spol:
Lokacija: /sbin/init
|
|
[Vrh] |
|
spuzvica Forumaš(ica)
Pridružen/a: 20. 01. 2006. (19:55:43) Postovi: (39)16
|
|
[Vrh] |
|
Mojo Forumaš(ica)
Pridružen/a: 28. 02. 2006. (12:37:23) Postovi: (3F)16
|
Postano: 19:11 pet, 15. 9. 2006 Naslov: |
|
|
[quote]Ja san mislila na niz 1/2^k, a ne na 1/k^2[/quote]
provaj, [latex]k_0=\log_{2}{\frac{1}{\epsilon}}[/latex],u biti, najvece cijelo od toga, pa za [latex]k>=k_0[/latex] je |0-1/2^k| = 1/2^k<1/1/€=€
Citat: | Ja san mislila na niz 1/2^k, a ne na 1/k^2 |
provaj, ,u biti, najvece cijelo od toga, pa za je |0-1/2^k| = 1/2^k<1/1/€=€
|
|
[Vrh] |
|
spuzvica Forumaš(ica)
Pridružen/a: 20. 01. 2006. (19:55:43) Postovi: (39)16
|
|
[Vrh] |
|
Mojo Forumaš(ica)
Pridružen/a: 28. 02. 2006. (12:37:23) Postovi: (3F)16
|
Postano: 21:27 pet, 15. 9. 2006 Naslov: |
|
|
ovako, trokut i krug imaju povrsinu zato sta in je rub povrsine 0, pa su J-izmjerljivi po onoj karakterizaciji J-izmjerljivosti. A rubovi su in povrsine 0 jer mozes za npr. neki trokut u ravnini nac 3 linearne funkcije takve da su sve sa segmenta i da su in grafovi zapravo stranice trokuta, pa su povrsine 0, jer je graf neprekidne fje. pov. 0, pa je cili rub povrsine 0 kao unija skupova povrsine 0. A ovo s "2rpi", moras koristit fubinija i tm. o zamjeni varijabli. Imala bi nesto tipa [latex]\int_{0}^{R}\int_{0}^{2\pi}r \, d\varphi\,dr[/latex], di je R radijus kruga, a ovi r je dosa od zamjene varijabli, jer smo presli na polarne, pa je on determinanta od one prijelazne funkcije. kad izracunas ovi integral dobijes [latex]R^2\pi[/latex]. inace, [latex]2R\pi[/latex] je opseg kruga.
ovako, trokut i krug imaju povrsinu zato sta in je rub povrsine 0, pa su J-izmjerljivi po onoj karakterizaciji J-izmjerljivosti. A rubovi su in povrsine 0 jer mozes za npr. neki trokut u ravnini nac 3 linearne funkcije takve da su sve sa segmenta i da su in grafovi zapravo stranice trokuta, pa su povrsine 0, jer je graf neprekidne fje. pov. 0, pa je cili rub povrsine 0 kao unija skupova povrsine 0. A ovo s "2rpi", moras koristit fubinija i tm. o zamjeni varijabli. Imala bi nesto tipa , di je R radijus kruga, a ovi r je dosa od zamjene varijabli, jer smo presli na polarne, pa je on determinanta od one prijelazne funkcije. kad izracunas ovi integral dobijes . inace, je opseg kruga.
|
|
[Vrh] |
|
spuzvica Forumaš(ica)
Pridružen/a: 20. 01. 2006. (19:55:43) Postovi: (39)16
|
|
[Vrh] |
|
Mojo Forumaš(ica)
Pridružen/a: 28. 02. 2006. (12:37:23) Postovi: (3F)16
|
Postano: 9:44 sub, 16. 9. 2006 Naslov: |
|
|
pa opet isto, samo rastavi kruznicu na "gornji" i "donji" dio, znaci npr. "gornji" dio kruznice sa sredistem u ishodistu radijusa 1, ima formulu y=sqrt(1-x^2), pa je to neprekidno, graf je skup pov. 0, i stara prica, i sad kako je translacija neprekidna fja. mozes tu kruznicu maknit bilo di u ravnini da to vridi. za donji dio, naravno, uzmes y=-sqrt(1-x^2).
Sve sta znan naucija me Ivo
pa opet isto, samo rastavi kruznicu na "gornji" i "donji" dio, znaci npr. "gornji" dio kruznice sa sredistem u ishodistu radijusa 1, ima formulu y=sqrt(1-x^2), pa je to neprekidno, graf je skup pov. 0, i stara prica, i sad kako je translacija neprekidna fja. mozes tu kruznicu maknit bilo di u ravnini da to vridi. za donji dio, naravno, uzmes y=-sqrt(1-x^2).
Sve sta znan naucija me Ivo
|
|
[Vrh] |
|
spuzvica Forumaš(ica)
Pridružen/a: 20. 01. 2006. (19:55:43) Postovi: (39)16
|
|
[Vrh] |
|
spuzvica Forumaš(ica)
Pridružen/a: 20. 01. 2006. (19:55:43) Postovi: (39)16
|
|
[Vrh] |
|
|