| Prethodna tema :: Sljedeća tema | 
	
	
		| Autor/ica | Poruka | 
	
		| Gost 
 
 
 
 
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| Gost 
 
 
 
 
 
 
 | 
			
				|  Postano: 19:19 pet, 23. 1. 2015    Naslov: |         |  
				| 
 |  
				| Ne samo povodom ovog pitanja, nego i općenito zato što je,
Ne samo povodom ovog pitanja, nego i općenito zato što je,zbog ne baš povoljnog "kalendara", dio gradiva o spektru
 odrađen u priličnom vremenskom škripcu, evo malo komentara.
 
 Pogledajte domaću zadaću sa zadacima o spektru i dijagonalizaciji
 i dobro pročitajte upute uz neke zadatke (pogotovo ako nešto
 nije otprije jasno, naravno). U kolokviju općenito ne dolazi ništa
 što bi zahtijevalo neko "izvannastavno" znanje, no ako vladate
 ovim što je navedeno u pitanju kao prvi dio -
 "...odrediti svojstvene vrijednosti, svojstvene potprostore i
 algebarske i geometrijske kratnosti",
 to je zapravo sve što treba za dijagonalizaciju
 ili zaključak da ona nije moguća.
 
 U načelu, radi se o tome (kao što znate) da se rješava jedan ili
 više homogenih sustava linearnih jednadžbi, za svaku svojstvenu
 vrijednost jedan sustav  ( to je (A - lambda I) X = 0) pa se gleda
 maksimalni linearno nezavisan skup sastavljen isključivo od
 rješenja tih sustava; kraće rečeno, uzme se unija svih
 baza tih svojstvenih potprostora pa ili je to baza cijelog prostora,
 što je nužan i dovoljan uvjet za dijagonalizaciju ili nije.
 Dakle, to je kao "unija" nekoliko zadataka rješavanja sustava,
 a u kojima varira samo svojstvena vrijednost.
 
 Dakako, korisno je znati da čim je neka geometrijska kratnost
 manja od algebarske, za barem jednu svojstvenu vrijednost,
 onda dijagonalizacija nije moguća jer očito je taj nužan i dovoljan
 uvjet da zbroj dimenzija svih svojstvenih potprostora bude
 jednak dimenziji cijelog prostora.
 
 Ovo uzmite u obzir i u svemu tome nema zapravo nikakvih
 "tajni", sve se svodi na dobro poznate postupke i zaključke,
 nakon što se jednom izračuna spektar (najčešće kao skup
 nultočaka karakterističnog polinoma, a katkad je spektar
 dosta očigledan iz geometrijskih ili nekih drugih razloga).
 Zaključno, (i) ovdje bitno dolazi do izražaja razumijevanje
 rješavanja sustava linearnih jednadžbi, posebno strukture
 skupa rješenja homogenog sustava. Šifra: LA1 (kakvu poznajemo
 i volimo...a i položili smo je).
 
 I vježbati, naravno.
 
 Juraj Šiftar
 zbog ne baš povoljnog "kalendara", dio gradiva o spektru
 odrađen u priličnom vremenskom škripcu, evo malo komentara.
 
 Pogledajte domaću zadaću sa zadacima o spektru i dijagonalizaciji
 i dobro pročitajte upute uz neke zadatke (pogotovo ako nešto
 nije otprije jasno, naravno). U kolokviju općenito ne dolazi ništa
 što bi zahtijevalo neko "izvannastavno" znanje, no ako vladate
 ovim što je navedeno u pitanju kao prvi dio -
 "...odrediti svojstvene vrijednosti, svojstvene potprostore i
 algebarske i geometrijske kratnosti",
 to je zapravo sve što treba za dijagonalizaciju
 ili zaključak da ona nije moguća.
 
 U načelu, radi se o tome (kao što znate) da se rješava jedan ili
 više homogenih sustava linearnih jednadžbi, za svaku svojstvenu
 vrijednost jedan sustav  ( to je (A - lambda I) X = 0) pa se gleda
 maksimalni linearno nezavisan skup sastavljen isključivo od
 rješenja tih sustava; kraće rečeno, uzme se unija svih
 baza tih svojstvenih potprostora pa ili je to baza cijelog prostora,
 što je nužan i dovoljan uvjet za dijagonalizaciju ili nije.
 Dakle, to je kao "unija" nekoliko zadataka rješavanja sustava,
 a u kojima varira samo svojstvena vrijednost.
 
 Dakako, korisno je znati da čim je neka geometrijska kratnost
 manja od algebarske, za barem jednu svojstvenu vrijednost,
 onda dijagonalizacija nije moguća jer očito je taj nužan i dovoljan
 uvjet da zbroj dimenzija svih svojstvenih potprostora bude
 jednak dimenziji cijelog prostora.
 
 Ovo uzmite u obzir i u svemu tome nema zapravo nikakvih
 "tajni", sve se svodi na dobro poznate postupke i zaključke,
 nakon što se jednom izračuna spektar (najčešće kao skup
 nultočaka karakterističnog polinoma, a katkad je spektar
 dosta očigledan iz geometrijskih ili nekih drugih razloga).
 Zaključno, (i) ovdje bitno dolazi do izražaja razumijevanje
 rješavanja sustava linearnih jednadžbi, posebno strukture
 skupa rješenja homogenog sustava. Šifra: LA1 (kakvu poznajemo
 i volimo...a i položili smo je).
 
 I vježbati, naravno.
 
 Juraj Šiftar
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| Juraj Siftar Gost
 
 
 
 
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| briscola4 Forumaš(ica)
 
  
 
 Pridružen/a: 18. 11. 2014. (19:07:54)
 Postovi: (A)16
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| Juraj Siftar Gost
 
 
 
 
 
 
 | 
			
				|  Postano: 19:42 pon, 26. 1. 2015    Naslov: |         |  
				| 
 |  
				| Zadatak 3c - standardno, najprije se nađe matrica u prikladnoj
Zadatak 3c - standardno, najprije se nađe matrica u prikladnojbazi, a nju čine vektori a1, a2 i vektor okomit na oba, a onda se
 poznatim načinom izračuna matrica u bazi (e').
 
 Zadatak 3b - ako se vektori baze (e') mogu dobiti nekom
 rotacijom prostora iz vektora baze (e), onda je matrica prijelaza
 ujedno i matrica rotacije (u bazi (e)). Sad nemam vremena
 računati to konkretno, no ako je neka matrica pridružena rotaciji
 (u "nekoj" bazi, u kojoj to nije očito rotacija) onda ta matrica
 mora imati determinantu 1,
 mora imati jednu svojstvenu vrijednost 1 (vektor na osi rotacije),
 trag joj mora biti između -1 i 3, a ravninu ortogonalnu na os
 rotacije mora preslikavati samu u sebe (ta ravnina je ortogonalni
 komplement osi rotacije). Ako matrica ne ispunjava sve ove
 uvjete, sigurno nije pridružena rotaciji. Ako ih ispunjava, onda se
 pređe u bazu koju čine svojstveni vektor za 1 i dva na njega
 okomita vektora pa se u toj bazi vidi ima li tipični oblik rotacije.
 bazi, a nju čine vektori a1, a2 i vektor okomit na oba, a onda se
 poznatim načinom izračuna matrica u bazi (e').
 
 Zadatak 3b - ako se vektori baze (e') mogu dobiti nekom
 rotacijom prostora iz vektora baze (e), onda je matrica prijelaza
 ujedno i matrica rotacije (u bazi (e)). Sad nemam vremena
 računati to konkretno, no ako je neka matrica pridružena rotaciji
 (u "nekoj" bazi, u kojoj to nije očito rotacija) onda ta matrica
 mora imati determinantu 1,
 mora imati jednu svojstvenu vrijednost 1 (vektor na osi rotacije),
 trag joj mora biti između -1 i 3, a ravninu ortogonalnu na os
 rotacije mora preslikavati samu u sebe (ta ravnina je ortogonalni
 komplement osi rotacije). Ako matrica ne ispunjava sve ove
 uvjete, sigurno nije pridružena rotaciji. Ako ih ispunjava, onda se
 pređe u bazu koju čine svojstveni vektor za 1 i dva na njega
 okomita vektora pa se u toj bazi vidi ima li tipični oblik rotacije.
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| rex993 Forumaš(ica)
 
  
 
 Pridružen/a: 28. 04. 2014. (16:06:03)
 Postovi: (A)16
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| Juraj Siftar Gost
 
 
 
 
 
 
 | 
			
				|  Postano: 21:10 pon, 26. 1. 2015    Naslov: |         |  
				| 
 |  
				| U ovom i svim sličnim zadacima - a kao što se naglašavalo
U ovom i svim sličnim zadacima - a kao što se naglašavaloi na vježbama i na predavanjima - najprije napišete matricu
 u geometrijski prirodno odabranoj bazi, onoj u kojoj
 unaprijed znate kako će izgledati matrica.
 
 Matrica rotacije za kut x svakako ima oblik
 
 1      0          0
 
 0   cos x   - sin x
 
 0   sin x      cos x
 
 
 ako se za prvi vektor baze uzme vektor na
 osi rotacije, a za daljnja dva vektora uzmu
 se ortonormirani vektori u ravnini okomitoj
 na osi. Dakle, ovdje je vektor osi zadan,
 sljedeća dva izračunate, onda imate bazu
 i matricu u toj bazi pa se standarnim prijelazom
 dobije matrica i u kanonskoj bazi.
 
 Savjet: shvatite ideju (vrlo jednostavnu, pritom)
 na kojoj se zasnivaju svi slični primjeri, umjesto
 da sve to gledate kao pojedinačne "ovako ide
 ovaj zadatak..." primjere.
 i na vježbama i na predavanjima - najprije napišete matricu
 u geometrijski prirodno odabranoj bazi, onoj u kojoj
 unaprijed znate kako će izgledati matrica.
 
 Matrica rotacije za kut x svakako ima oblik
 
 1      0          0
 
 0   cos x   - sin x
 
 0   sin x      cos x
 
 
 ako se za prvi vektor baze uzme vektor na
 osi rotacije, a za daljnja dva vektora uzmu
 se ortonormirani vektori u ravnini okomitoj
 na osi. Dakle, ovdje je vektor osi zadan,
 sljedeća dva izračunate, onda imate bazu
 i matricu u toj bazi pa se standarnim prijelazom
 dobije matrica i u kanonskoj bazi.
 
 Savjet: shvatite ideju (vrlo jednostavnu, pritom)
 na kojoj se zasnivaju svi slični primjeri, umjesto
 da sve to gledate kao pojedinačne "ovako ide
 ovaj zadatak..." primjere.
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		| rex993 Forumaš(ica)
 
  
 
 Pridružen/a: 28. 04. 2014. (16:06:03)
 Postovi: (A)16
 
 
 |  | 
	
		| [Vrh] |  | 
	
		|  |