Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
angelika Forumaš(ica)

Pridružen/a: 08. 02. 2011. (17:26:51) Postovi: (5F)16
|
|
[Vrh] |
|
Phoenix Forumaš(ica)


Pridružen/a: 15. 05. 2010. (18:46:07) Postovi: (164)16
Sarma: -
|
|
[Vrh] |
|
4017 Forumaš(ica)

Pridružen/a: 11. 03. 2012. (20:55:09) Postovi: (17)16
|
|
[Vrh] |
|
27re Forumaš(ica)


Pridružen/a: 06. 10. 2010. (16:07:02) Postovi: (17)16
|
|
[Vrh] |
|
Loo Forumaš(ica)


Pridružen/a: 11. 06. 2012. (16:02:07) Postovi: (D0)16
Spol: 
|
|
[Vrh] |
|
Phoenix Forumaš(ica)


Pridružen/a: 15. 05. 2010. (18:46:07) Postovi: (164)16
Sarma: -
|
Postano: 13:15 pet, 28. 12. 2012 Naslov: |
|
|
@4017: 2. Pretpostavi da za [tex]k \in \mathbb{R}[/tex] postoji takva točka i traži je (uzmi vektore normale ravnina i postavi uvjet po kojem su ti vektori paralelni). Na kraju ćeš morati diskutirati kakav [tex]k[/tex] mora biti jer, zbog određenog koraka, ipak neće za svaki realni [tex]k[/tex] postojati tražena točka.
3. Trebat će ti teorem o uvjetnom ekstremu. Primijeti da tražiš ekstreme funkcije [tex](x,y) \mapsto \sqrt{x^2+y^2}[/tex] (udaljenost točke od ishodišta), a, jer je [tex]x \mapsto \sqrt{x}[/tex] strogo rastuća realna funkcija, ekvivalentno je da tražiš ekstreme funkcije [tex](x,y) \mapsto x^2+y^2[/tex].
Očekuj malo ružnije raspisivanje u postupku traženja kandidata za ekstrem.
4. Loo je već odgovorila.
@Loo: U pravu si. :) Pogledaj [tex]4. b)[/tex] zadatak prošlogodišnjeg drugog kolokvija. ;)
@4017: 2. Pretpostavi da za [tex]k \in \mathbb{R}[/tex] postoji takva točka i traži je (uzmi vektore normale ravnina i postavi uvjet po kojem su ti vektori paralelni). Na kraju ćeš morati diskutirati kakav [tex]k[/tex] mora biti jer, zbog određenog koraka, ipak neće za svaki realni [tex]k[/tex] postojati tražena točka.
3. Trebat će ti teorem o uvjetnom ekstremu. Primijeti da tražiš ekstreme funkcije [tex](x,y) \mapsto \sqrt{x^2+y^2}[/tex] (udaljenost točke od ishodišta), a, jer je [tex]x \mapsto \sqrt{x}[/tex] strogo rastuća realna funkcija, ekvivalentno je da tražiš ekstreme funkcije [tex](x,y) \mapsto x^2+y^2[/tex].
Očekuj malo ružnije raspisivanje u postupku traženja kandidata za ekstrem.
4. Loo je već odgovorila.
@Loo: U pravu si. Pogledaj [tex]4. b)[/tex] zadatak prošlogodišnjeg drugog kolokvija.
|
|
[Vrh] |
|
pedro Forumaš(ica)

Pridružen/a: 21. 10. 2010. (14:08:21) Postovi: (19B)16
|
Postano: 12:33 sub, 29. 12. 2012 Naslov: |
|
|
[quote="angelika"]http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/difraf/dif/2007-08/DRFVVkol_22.pdf
[/quote]
može hint za 2 zadatak. kako da rješim ovu paralelnost?
[size=9][color=#999999]Added after 21 minutes:[/color][/size]
4 zadatak:
za stacionarnu točku (-1,1)
dobijem permutacije s nizovima:
0, -1
1,1
-2,-1
1,1
niti jedno nam ne odaje kakav je ta niz pa moramo na onaj drugi način?
angelika (napisa): | http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/difraf/dif/2007-08/DRFVVkol_22.pdf
|
može hint za 2 zadatak. kako da rješim ovu paralelnost?
Added after 21 minutes:
4 zadatak:
za stacionarnu točku (-1,1)
dobijem permutacije s nizovima:
0, -1
1,1
-2,-1
1,1
niti jedno nam ne odaje kakav je ta niz pa moramo na onaj drugi način?
|
|
[Vrh] |
|
pedro Forumaš(ica)

Pridružen/a: 21. 10. 2010. (14:08:21) Postovi: (19B)16
|
|
[Vrh] |
|
student_92 Forumaš(ica)

Pridružen/a: 17. 09. 2011. (16:31:46) Postovi: (B9)16
|
Postano: 20:16 sub, 29. 12. 2012 Naslov: |
|
|
Je li netko riješio 2. zadatak iz prošlogodišnjeg kolokvija?
Točku koju ne znamo označio sam s [tex](x_0, y_0, z_0)[/tex] i postavio neke jednadžbe koje vrijede za nju, u skladu s paralelnosti ravnina i činjenicom da ona leži na plohi, pa dobivam:
[tex]y_0=1, z_0=2 \\ k\cdot e^{x_0} = -2 \Longrightarrow k<0[/tex]
I sad ne mogu odrediti [tex]x_0[/tex]. Može pomoć oko toga? Ili je ovo gotovo, u smislu da dopuštamo ovisnost o [tex]x_0[/tex]?
Je li netko riješio 2. zadatak iz prošlogodišnjeg kolokvija?
Točku koju ne znamo označio sam s [tex](x_0, y_0, z_0)[/tex] i postavio neke jednadžbe koje vrijede za nju, u skladu s paralelnosti ravnina i činjenicom da ona leži na plohi, pa dobivam:
[tex]y_0=1, z_0=2 \\ k\cdot e^{x_0} = -2 \Longrightarrow k<0[/tex]
I sad ne mogu odrediti [tex]x_0[/tex]. Može pomoć oko toga? Ili je ovo gotovo, u smislu da dopuštamo ovisnost o [tex]x_0[/tex]?
|
|
[Vrh] |
|
Phoenix Forumaš(ica)


Pridružen/a: 15. 05. 2010. (18:46:07) Postovi: (164)16
Sarma: -
|
|
[Vrh] |
|
marsupial Forumaš(ica)

Pridružen/a: 09. 01. 2012. (22:46:33) Postovi: (63)16
Spol: 
|
|
[Vrh] |
|
Phoenix Forumaš(ica)


Pridružen/a: 15. 05. 2010. (18:46:07) Postovi: (164)16
Sarma: -
|
|
[Vrh] |
|
marsupial Forumaš(ica)

Pridružen/a: 09. 01. 2012. (22:46:33) Postovi: (63)16
Spol: 
|
|
[Vrh] |
|
marsupial Forumaš(ica)

Pridružen/a: 09. 01. 2012. (22:46:33) Postovi: (63)16
Spol: 
|
|
[Vrh] |
|
marsupial Forumaš(ica)

Pridružen/a: 09. 01. 2012. (22:46:33) Postovi: (63)16
Spol: 
|
|
[Vrh] |
|
pedro Forumaš(ica)

Pridružen/a: 21. 10. 2010. (14:08:21) Postovi: (19B)16
|
|
[Vrh] |
|
Phoenix Forumaš(ica)


Pridružen/a: 15. 05. 2010. (18:46:07) Postovi: (164)16
Sarma: -
|
Postano: 17:05 pon, 31. 12. 2012 Naslov: |
|
|
@marsupial: Taj skup je ekvivalentan skupu [tex]\left\{ (0,0,0) \right\}[/tex], stoga je trivijalni globalni ekstrem na tom skupu, i minimum i maksimum, upravo u točki [tex](0,0,0)[/tex]. :)
@pedro: Neka je [tex]F:\mathbb{R}^3 \rightarrow \mathbb{R}[/tex] definirana s [tex]F(x,y,z):=x^2+y^2+z+yz^5[/tex].
Primijetimo, ako je [tex]F(0,0,z)=0[/tex], tada nužno slijedi [tex]z=0[/tex]. Dakle, za [tex](0,0) \in \mathbb{R}^2[/tex] postoji jedinstveni [tex]z \in \mathbb{R}[/tex] takav da je [tex]F(0,0,z)=0[/tex] i taj [tex]z[/tex] je jednak nuli.
Dakle, [tex]F(0,0,0)=0[/tex].
Nadalje, [tex]F[/tex] je klase [tex]C^1[/tex], te iz [tex]\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,z)=1+5yz^4[/tex] slijedi [tex]\frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0) \neq 0[/tex].
(I, ako je potrebno naglasiti, [tex]A=\mathbb{R}^3[/tex] i otvoren je skup.)
Sada iz teorema o implicitnoj funkciji postoji otvorena okolina [tex]U \subseteq \mathbb{R}^2[/tex] od [tex](0,0)[/tex], otvorena okolina [tex]V \subseteq \mathbb{R}[/tex] od [tex]0[/tex] i jedinstvena funkcija [tex]f:U \rightarrow V[/tex] klase [tex]C^1[/tex] takva da vrijedi [dtex]F(x,y,f(x,y))=0.[/dtex] Kako je iz gore pokazanog za [tex](0,0)[/tex] jedini mogući [tex]z[/tex] takav da vrijedi [tex]F(0,0,z)=0[/tex] zapravo [tex]z=0[/tex], slijedi jedinstvenost funkcije [tex]f[/tex] definiranoj na okolini od [tex](0,0)[/tex].
Sada po korolaru [tex]19.4[/tex] s predavanja računamo:
[dtex]\nabla f(x,y)=-\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,f(x,y))^{-1}D_{(x,y)}F(x,y,f(x,y)),[/dtex] pri čemu ovdje imamo matrični produkt sastavljen od pojedinih parcijalnih derivacija.
Računamo:
[tex]\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,z)=\begin{bmatrix} 1+5yz^4 \end{bmatrix} \Rightarrow \frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0)=\begin{bmatrix} 1 \end{bmatrix} \Rightarrow \frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0)^{-1}=\begin{bmatrix} 1 \end{bmatrix}[/tex]
[tex]D_{(x,y)}F(x,y,z)=\begin{bmatrix} 2x & 2y+z^5 \end{bmatrix} \Rightarrow D_{(x,y)}F(0,0,0)=\begin{bmatrix} 0 & 0 \end{bmatrix}[/tex]
Konačno, [tex]\nabla f(0,0) = \begin{bmatrix} 0 & 0 \end{bmatrix}[/tex], stoga je [tex](0,0)[/tex] stacionarna točka od [tex]f[/tex].
Općenito je [tex]\nabla f(x,y)=\frac{1}{1+5yf(x)^4}\begin{bmatrix} 2x & 2y+f(x)^5 \end{bmatrix}[/tex], naravno, kada je nazivnik različit od nule, što i jest za točku [tex](0,0,f(0,0))[/tex], odnosno [tex](0,0,0)[/tex]. Ono što preostaje jest odrediti Hesseovu matricu od [tex]f[/tex] te preko nje ispitati karakter stacionarne točke [tex](0,0)[/tex]. Postupak ostavljam nedovršen jer je to već gradivo diferencijala i parcijalnih derivacija, samo treba sve to pažljivo derivirati. Ali ovo je ukratko ideja zadataka gdje se pojavljuju implicitno definirane funkcije. :)
@marsupial: Taj skup je ekvivalentan skupu [tex]\left\{ (0,0,0) \right\}[/tex], stoga je trivijalni globalni ekstrem na tom skupu, i minimum i maksimum, upravo u točki [tex](0,0,0)[/tex].
@pedro: Neka je [tex]F:\mathbb{R}^3 \rightarrow \mathbb{R}[/tex] definirana s [tex]F(x,y,z):=x^2+y^2+z+yz^5[/tex].
Primijetimo, ako je [tex]F(0,0,z)=0[/tex], tada nužno slijedi [tex]z=0[/tex]. Dakle, za [tex](0,0) \in \mathbb{R}^2[/tex] postoji jedinstveni [tex]z \in \mathbb{R}[/tex] takav da je [tex]F(0,0,z)=0[/tex] i taj [tex]z[/tex] je jednak nuli.
Dakle, [tex]F(0,0,0)=0[/tex].
Nadalje, [tex]F[/tex] je klase [tex]C^1[/tex], te iz [tex]\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,z)=1+5yz^4[/tex] slijedi [tex]\frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0) \neq 0[/tex].
(I, ako je potrebno naglasiti, [tex]A=\mathbb{R}^3[/tex] i otvoren je skup.)
Sada iz teorema o implicitnoj funkciji postoji otvorena okolina [tex]U \subseteq \mathbb{R}^2[/tex] od [tex](0,0)[/tex], otvorena okolina [tex]V \subseteq \mathbb{R}[/tex] od [tex]0[/tex] i jedinstvena funkcija [tex]f:U \rightarrow V[/tex] klase [tex]C^1[/tex] takva da vrijedi [dtex]F(x,y,f(x,y))=0.[/dtex] Kako je iz gore pokazanog za [tex](0,0)[/tex] jedini mogući [tex]z[/tex] takav da vrijedi [tex]F(0,0,z)=0[/tex] zapravo [tex]z=0[/tex], slijedi jedinstvenost funkcije [tex]f[/tex] definiranoj na okolini od [tex](0,0)[/tex].
Sada po korolaru [tex]19.4[/tex] s predavanja računamo:
[dtex]\nabla f(x,y)=-\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,f(x,y))^{-1}D_{(x,y)}F(x,y,f(x,y)),[/dtex] pri čemu ovdje imamo matrični produkt sastavljen od pojedinih parcijalnih derivacija.
Računamo:
[tex]\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,z)=\begin{bmatrix} 1+5yz^4 \end{bmatrix} \Rightarrow \frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0)=\begin{bmatrix} 1 \end{bmatrix} \Rightarrow \frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0)^{-1}=\begin{bmatrix} 1 \end{bmatrix}[/tex]
[tex]D_{(x,y)}F(x,y,z)=\begin{bmatrix} 2x & 2y+z^5 \end{bmatrix} \Rightarrow D_{(x,y)}F(0,0,0)=\begin{bmatrix} 0 & 0 \end{bmatrix}[/tex]
Konačno, [tex]\nabla f(0,0) = \begin{bmatrix} 0 & 0 \end{bmatrix}[/tex], stoga je [tex](0,0)[/tex] stacionarna točka od [tex]f[/tex].
Općenito je [tex]\nabla f(x,y)=\frac{1}{1+5yf(x)^4}\begin{bmatrix} 2x & 2y+f(x)^5 \end{bmatrix}[/tex], naravno, kada je nazivnik različit od nule, što i jest za točku [tex](0,0,f(0,0))[/tex], odnosno [tex](0,0,0)[/tex]. Ono što preostaje jest odrediti Hesseovu matricu od [tex]f[/tex] te preko nje ispitati karakter stacionarne točke [tex](0,0)[/tex]. Postupak ostavljam nedovršen jer je to već gradivo diferencijala i parcijalnih derivacija, samo treba sve to pažljivo derivirati. Ali ovo je ukratko ideja zadataka gdje se pojavljuju implicitno definirane funkcije.
|
|
[Vrh] |
|
marsupial Forumaš(ica)

Pridružen/a: 09. 01. 2012. (22:46:33) Postovi: (63)16
Spol: 
|
|
[Vrh] |
|
Phoenix Forumaš(ica)


Pridružen/a: 15. 05. 2010. (18:46:07) Postovi: (164)16
Sarma: -
|
Postano: 19:19 pon, 31. 12. 2012 Naslov: |
|
|
Kad bih ja tako rješavao kako ti opisuješ, tražio bih ekstreme po skupu [tex]\left\{ (x,y,z) \in \mathbb{R}^3 | x^2+y^2+z^2=c \right\}[/tex] za neki fiksirani [tex]c \in \mathbb{R}[/tex]. Naime, tada je [tex]\displaystyle \left\{ (x,y,z) \in \mathbb{R}^3 | x^2+y^2+z^2 \leq 100 \right\} = \bigcup_{c \in \left[ 0,100 \right] } \left\{ (x,y,z) \in \mathbb{R}^3 | x^2+y^2+z^2=c \right\}[/tex]
Odnosno, jednom pronađeš ekstreme na pojedinačnom skupu za neki [tex]c[/tex], zatim od tih ekstrema gledaš konačne ekstreme i to su ti tražena rješenja. :)
A razlog zašto sam napisao "kad bih ja tako rješavao" jest zato što sam uspio pokazati da, uz oznaku [tex]S := \left\{ (x,y,z) \in \mathbb{R}^3 | x^2+y^2+z^2 \leq 100 \right\}[/tex], vrijedi sljedeće: [tex]f(S) \subseteq \left[ 0, 300 \right][/tex], te sam pokazao i da se [tex]0[/tex] i [tex]300[/tex] postižu (te naveo i sve točke u kojima se te vrijednosti postižu).
Srećom pa je dana tako lijepa funkcija za promatranje, zar ne? :)
Kad bih ja tako rješavao kako ti opisuješ, tražio bih ekstreme po skupu [tex]\left\{ (x,y,z) \in \mathbb{R}^3 | x^2+y^2+z^2=c \right\}[/tex] za neki fiksirani [tex]c \in \mathbb{R}[/tex]. Naime, tada je [tex]\displaystyle \left\{ (x,y,z) \in \mathbb{R}^3 | x^2+y^2+z^2 \leq 100 \right\} = \bigcup_{c \in \left[ 0,100 \right] } \left\{ (x,y,z) \in \mathbb{R}^3 | x^2+y^2+z^2=c \right\}[/tex]
Odnosno, jednom pronađeš ekstreme na pojedinačnom skupu za neki [tex]c[/tex], zatim od tih ekstrema gledaš konačne ekstreme i to su ti tražena rješenja.
A razlog zašto sam napisao "kad bih ja tako rješavao" jest zato što sam uspio pokazati da, uz oznaku [tex]S := \left\{ (x,y,z) \in \mathbb{R}^3 | x^2+y^2+z^2 \leq 100 \right\}[/tex], vrijedi sljedeće: [tex]f(S) \subseteq \left[ 0, 300 \right][/tex], te sam pokazao i da se [tex]0[/tex] i [tex]300[/tex] postižu (te naveo i sve točke u kojima se te vrijednosti postižu).
Srećom pa je dana tako lijepa funkcija za promatranje, zar ne?
|
|
[Vrh] |
|
pedro Forumaš(ica)

Pridružen/a: 21. 10. 2010. (14:08:21) Postovi: (19B)16
|
Postano: 17:37 uto, 1. 1. 2013 Naslov: |
|
|
[quote="Phoenix"]@marsupial: Taj skup je ekvivalentan skupu [tex]\left\{ (0,0,0) \right\}[/tex], stoga je trivijalni globalni ekstrem na tom skupu, i minimum i maksimum, upravo u točki [tex](0,0,0)[/tex]. :)
@pedro: Neka je [tex]F:\mathbb{R}^3 \rightarrow \mathbb{R}[/tex] definirana s [tex]F(x,y,z):=x^2+y^2+z+yz^5[/tex].
Primijetimo, ako je [tex]F(0,0,z)=0[/tex], tada nužno slijedi [tex]z=0[/tex]. Dakle, za [tex](0,0) \in \mathbb{R}^2[/tex] postoji jedinstveni [tex]z \in \mathbb{R}[/tex] takav da je [tex]F(0,0,z)=0[/tex] i taj [tex]z[/tex] je jednak nuli.
Dakle, [tex]F(0,0,0)=0[/tex].
Nadalje, [tex]F[/tex] je klase [tex]C^1[/tex], te iz [tex]\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,z)=1+5yz^4[/tex] slijedi [tex]\frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0) \neq 0[/tex].
(I, ako je potrebno naglasiti, [tex]A=\mathbb{R}^3[/tex] i otvoren je skup.)
Sada iz teorema o implicitnoj funkciji postoji otvorena okolina [tex]U \subseteq \mathbb{R}^2[/tex] od [tex](0,0)[/tex], otvorena okolina [tex]V \subseteq \mathbb{R}[/tex] od [tex]0[/tex] i jedinstvena funkcija [tex]f:U \rightarrow V[/tex] klase [tex]C^1[/tex] takva da vrijedi [dtex]F(x,y,f(x,y))=0.[/dtex] Kako je iz gore pokazanog za [tex](0,0)[/tex] jedini mogući [tex]z[/tex] takav da vrijedi [tex]F(0,0,z)=0[/tex] zapravo [tex]z=0[/tex], slijedi jedinstvenost funkcije [tex]f[/tex] definiranoj na okolini od [tex](0,0)[/tex].
Sada po korolaru [tex]19.4[/tex] s predavanja računamo:
[dtex]\nabla f(x,y)=-\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,f(x,y))^{-1}D_{(x,y)}F(x,y,f(x,y)),[/dtex] pri čemu ovdje imamo matrični produkt sastavljen od pojedinih parcijalnih derivacija.
Računamo:
[tex]\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,z)=\begin{bmatrix} 1+5yz^4 \end{bmatrix} \Rightarrow \frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0)=\begin{bmatrix} 1 \end{bmatrix} \Rightarrow \frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0)^{-1}=\begin{bmatrix} 1 \end{bmatrix}[/tex]
[tex]D_{(x,y)}F(x,y,z)=\begin{bmatrix} 2x & 2y+z^5 \end{bmatrix} \Rightarrow D_{(x,y)}F(0,0,0)=\begin{bmatrix} 0 & 0 \end{bmatrix}[/tex]
Konačno, [tex]\nabla f(0,0) = \begin{bmatrix} 0 & 0 \end{bmatrix}[/tex], stoga je [tex](0,0)[/tex] stacionarna točka od [tex]f[/tex].
Općenito je [tex]\nabla f(x,y)=\frac{1}{1+5yf(x)^4}\begin{bmatrix} 2x & 2y+f(x)^5 \end{bmatrix}[/tex], naravno, kada je nazivnik različit od nule, što i jest za točku [tex](0,0,f(0,0))[/tex], odnosno [tex](0,0,0)[/tex]. Ono što preostaje jest odrediti Hesseovu matricu od [tex]f[/tex] te preko nje ispitati karakter stacionarne točke [tex](0,0)[/tex]. Postupak ostavljam nedovršen jer je to već gradivo diferencijala i parcijalnih derivacija, samo treba sve to pažljivo derivirati. Ali ovo je ukratko ideja zadataka gdje se pojavljuju implicitno definirane funkcije. :)[/quote]
ovdje kada si pisao umjesto z f(x), jesi htio napisati f(x,y) možda???
[size=9][color=#999999]Added after 18 minutes:[/color][/size]
može 3?
http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/difraf/dif/2010-11/kolokvij1.pdf
Phoenix (napisa): | @marsupial: Taj skup je ekvivalentan skupu [tex]\left\{ (0,0,0) \right\}[/tex], stoga je trivijalni globalni ekstrem na tom skupu, i minimum i maksimum, upravo u točki [tex](0,0,0)[/tex].
@pedro: Neka je [tex]F:\mathbb{R}^3 \rightarrow \mathbb{R}[/tex] definirana s [tex]F(x,y,z):=x^2+y^2+z+yz^5[/tex].
Primijetimo, ako je [tex]F(0,0,z)=0[/tex], tada nužno slijedi [tex]z=0[/tex]. Dakle, za [tex](0,0) \in \mathbb{R}^2[/tex] postoji jedinstveni [tex]z \in \mathbb{R}[/tex] takav da je [tex]F(0,0,z)=0[/tex] i taj [tex]z[/tex] je jednak nuli.
Dakle, [tex]F(0,0,0)=0[/tex].
Nadalje, [tex]F[/tex] je klase [tex]C^1[/tex], te iz [tex]\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,z)=1+5yz^4[/tex] slijedi [tex]\frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0) \neq 0[/tex].
(I, ako je potrebno naglasiti, [tex]A=\mathbb{R}^3[/tex] i otvoren je skup.)
Sada iz teorema o implicitnoj funkciji postoji otvorena okolina [tex]U \subseteq \mathbb{R}^2[/tex] od [tex](0,0)[/tex], otvorena okolina [tex]V \subseteq \mathbb{R}[/tex] od [tex]0[/tex] i jedinstvena funkcija [tex]f:U \rightarrow V[/tex] klase [tex]C^1[/tex] takva da vrijedi [dtex]F(x,y,f(x,y))=0.[/dtex] Kako je iz gore pokazanog za [tex](0,0)[/tex] jedini mogući [tex]z[/tex] takav da vrijedi [tex]F(0,0,z)=0[/tex] zapravo [tex]z=0[/tex], slijedi jedinstvenost funkcije [tex]f[/tex] definiranoj na okolini od [tex](0,0)[/tex].
Sada po korolaru [tex]19.4[/tex] s predavanja računamo:
[dtex]\nabla f(x,y)=-\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,f(x,y))^{-1}D_{(x,y)}F(x,y,f(x,y)),[/dtex] pri čemu ovdje imamo matrični produkt sastavljen od pojedinih parcijalnih derivacija.
Računamo:
[tex]\frac{\partial F}{\partial z}(x,y,z)=\begin{bmatrix} 1+5yz^4 \end{bmatrix} \Rightarrow \frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0)=\begin{bmatrix} 1 \end{bmatrix} \Rightarrow \frac{\partial F}{\partial z}(0,0,0)^{-1}=\begin{bmatrix} 1 \end{bmatrix}[/tex]
[tex]D_{(x,y)}F(x,y,z)=\begin{bmatrix} 2x & 2y+z^5 \end{bmatrix} \Rightarrow D_{(x,y)}F(0,0,0)=\begin{bmatrix} 0 & 0 \end{bmatrix}[/tex]
Konačno, [tex]\nabla f(0,0) = \begin{bmatrix} 0 & 0 \end{bmatrix}[/tex], stoga je [tex](0,0)[/tex] stacionarna točka od [tex]f[/tex].
Općenito je [tex]\nabla f(x,y)=\frac{1}{1+5yf(x)^4}\begin{bmatrix} 2x & 2y+f(x)^5 \end{bmatrix}[/tex], naravno, kada je nazivnik različit od nule, što i jest za točku [tex](0,0,f(0,0))[/tex], odnosno [tex](0,0,0)[/tex]. Ono što preostaje jest odrediti Hesseovu matricu od [tex]f[/tex] te preko nje ispitati karakter stacionarne točke [tex](0,0)[/tex]. Postupak ostavljam nedovršen jer je to već gradivo diferencijala i parcijalnih derivacija, samo treba sve to pažljivo derivirati. Ali ovo je ukratko ideja zadataka gdje se pojavljuju implicitno definirane funkcije.  |
ovdje kada si pisao umjesto z f(x), jesi htio napisati f(x,y) možda???
Added after 18 minutes:
može 3?
http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/difraf/dif/2010-11/kolokvij1.pdf
|
|
[Vrh] |
|
|